Cena: |
Želi ovaj predmet: | 9 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Kao nova
Beograd 1980
Nikola Dobrović (Pečuj, 12. februar 1897 — Beograd, 11. januar 1967) bio je srpski i jugoslovenski arhitekta i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu.
Nikola Dobrović
Nikola Dobrović.jpg
Nikola Dobrović
Rođenje
12. februar 1897.
Pečuj, Austrougarska
Smrt
11. januar 1967. (69 god.)
Beograd, SFRJ
Biografija Uredi
Njegova dela su uglavnom stvarana u stilu moderne, a bio je podjednako poznat i kao urbanista. Studije arhitekture započeo je u Budimpešti 1915[1], a nakon prekida zbog 1. svetskog rata, nastavio ih je u na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu, gde je diplomirao 1923. i radio do 1934. kao arhitekta. Vratio se u zemlju i živeo u Lapadu kod Dubrovnika. Godine 1943 se priključuje NOP-. Od oktobra 1944. radio je na obnovi zemlje kao načelnik Arhitektonskog odeljenja saveznog Ministarstva građevina. Krajem 1945. postavljen je za direktora Urbanističkog zavoda NR Srbije, a posle odvajanja zasebnog Urbanističkog zavoda Beograda postaje njegov prvi direktor i glavni arhitekta grada. U jesen 1948. preuzima dužnost redovnog profesora za urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Tehničke visoke škole u Beogradu.
Bio je dopisni član SANU od 1961. i JAZU od 1963, a 1962. je dobio Oktobarsku nagradu grada Beograda. Dobio je Sedmojulsku nagradu za životno delo 1964. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. godine, a te godine je postao i redovni član SANU. Bio je i počasni dopisni član RIBA (Kraljevski institut britanskih arhitekata).
1968. je posthumno dobio Oktobarsku nagradu za urbanističke koncepcije po kojima je građen Novi Beograd.
Dela Uredi
Plan Generalštaba
Bista Nikoli Dobroviću postavljena u Zgradi Tehničkih fakulteta u Beogradu
Arhitektonska Uredi
Bila u Pragu, 1925.[2]
Stambeni objekt sa apotekom u Pragu, 1928.[3]
Masarikovi domovi u mestu Krč u kod Praga 1928. (kao saradnik češkog arhitekte Bohumira Kozaka)
Jugoslovenski studentski dom u Pragu 1928
Spomenik Viktoru Diku na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1932.
Hotel Grand na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1936.
Bila Naprstek u uvali Srebreno kod Dubrovnika, 1937.
Vila Rusalka na Boninovu, Dubrovnik, 1938.
Vila Vesna na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1939.
Restauracija palate Sponza u Dubrovniku, 1939.
Dogradnja i adaptacija vile Volf (Opus X) na Lapadu, Dubrovnik, 1939.
Vila Adonis u Drugom konalu kod Dubrovnika, 1940.
Vila Svid u Malom Zatonu kod Dubrovnika, 1940.
Dom ferijalnog saveza na Lapadu (Montovjerna), Dubrovnik, 1938-39.
Državni sekretarijat narodne odbrane u Beogradu (generalštab), 1956-63.
Izvori Uredi
^ Nikola Dobrović: eseji, projekti, kritike, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Muzej nauke i tehnike, Muzej arhitekture, 1998.
^ Marta Vukotić Lazar: Beogradsko razdoblje arhitekte Nikole Dobrovića, Plato, Beograd, 2002.
^ Tanja Damljanović: Prilog proučavanju praškog perioda Nikole Dobrovića, Saopštenja XXVII-XXVIII 1995./96, Beograd, 1996.