Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Arhitektura
Jezik: Italijanski
Autor: Strani
Biennale Venezia / Quinta mostra internazionale di archItettura
Odlično stanje
Electa
Bijenale u Veneciji (ital. Biennale di Venezia) je prema aktuelnoj šemi interdisciplinarna izložba savremene umetnosti. Od svojih početaka koji sežu u 19. vek predstavljalo je svetu likovne umetnosti, najpoznatijih slikara, grafičara, vajara i prirodno njihova dela. Izložba likovnih umetnosti se vršila i sada se vrši svake dve godine. Kasnije se pojavljuje i ekspozicije filma (Venecijanski filmski festival), arhitekture (Bijenale arhitekture), pozorišta i muzike koji se vrše svake druge godine. Poslednja dopuna je međunarodna izložba savremenog plesa koja je bila u shemu Bijenala zakomponizana 1999. godine.
Glavni ulaz u park Đardine
Detalj sa izložbe
Počeci Uredi
Istorijsko prvo Bijenale se vršilo 1885. godine prethodili su mu sednice mesnog parlamenta i glavnu zaslugu tu ima gradonačelnik Ričard Sevastikov. Bijenale u godini 1895. trebalo je da bude u čast sklapanja braka između kralja Umbertija i kraljice Margarete Savojske i izložba je trebalo da reprezentuje najsavremenije aktivnosti duha.
Od secesije do 1. svetskog rata Uredi
Jednim od glavnih ciljeva bio je informisanje svetske javnosti o vladajućim trendovima u umetnosti za vreme secesije, pre svega dekorativnog ornamenta kao dominirajućeg emenenta. U prvim dekadama Bijenale postaje sve više međunarodna stvar i prvi su paviljoni izgrađeni 1907. godine (Belgija) da bi se do 1. svetskog rata broj paviljona povećao na sedam. Ka belgijskom i italijanskom paviljonu dolazi do gradnje mađarskog, namačkog, i engleskog 1909. godine kao i francuskog 1912. godine i nakon dve godine i ruskog paviljona.
Međuratne godine Uredi
Jedna od ključnih godina jeste 1930. kada Bijenale prelazi pod kontrolu fašističke stranke. Radilo se o prospritetnoj izmeni u finansijama koje su omogućile proširenje Bijenala sa filmskom, pozorišnom i muzičkom sekcijom. Međunarodna izložbe filma bila je prvi put 1932. godine a dve godine kasnije i pozorišna umetnost je bila predstavljena svake godine posle 1936. godine.
Velikani Uredi
U razdoblju između dva rata bilo je predstavljeno nekoliko velikana u likovnoj umetnosti kao npr. Gustav Klimt, Ogist Renoar i Gistav Kurbe dok je Pablo Pikaso koji bi navodno jako šokirao javnost predstvljen samo 1948. godine prvi put.
Vreme 2. svetskog rata Uredi
Za vreme 2. svetskog rata Bijenala nije bilo i ponovo je otvoreno 1948. godine. Ukrasima ove godine bilo je prikazivanje zbirke Pegi Gugenhajm.
Pažnja uređivača bila je uismerena na pre svega evropsku umatnost avangarde a kasnije i u svetskoj razmeri na apstraktni ekspresionizam (Žorž Brak, Anri Matis, Džekson Polok i drugi) i pop-art 60–tih (Raušenberg).
Politika u pozadini Uredi
U godini 1968. doživljava Bijenale jednu krizu iz razloga nedodeljivanja priznanja pobednicima pojedinih disciplina. Godina 1974. ke kompletno posvećena Čileu kao protest protiv vladavine diktatora Augustoa Pinočea.
Novine Uredi
Godina 1980. značila je proširenje Bijenala na arhitekturu i od toga doba bilo je tu predstavljano mnogo arhitekata. Tematski je godina 2006. bila određena za predstavljanje gradova i govori o promeni savremenih gradova i o rušenju informacionih i fizičkih barijera. Tama prošlog Bijenala arhitekture je bila arhitektura i društvo. Tema ovogodišnjeg XIII Bijenala arhitekture koju je izabrao Dejvid Čiperfild glasi Zajedničko polje.[1]
Sažetak Uredi
Bijanale je značajni kulturni događaj. Pitanjem je odgovarajuća prezentacija zemlje i njene posebnosti i značajne individualnosti. Savremeno Bijenale se nalazi pod krovovima 30 stalnih paviljona koji su ukomponirani u park Đardini. Zemlje koje nemaju stalne paviljone predstavljene su u sezonskim paviljonima na lokalitetu Arsenale.
Venecija Bijenale
Arhitektura
Nagrada