pregleda

Životna bezbednost prilikom eksploatacije i održavanja


Cena:
1.400 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Post Express
Plaćanje: Pouzećem
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

charlie22 (23)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 25

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
Oblast: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

U knjizi Životna bezbednost prilikom eksploatacije i održavanja objekata za proizvodnju nafte i gasa autor je dao sveobuhvatljiv pregled EHS i OHS regulative, pojedinih postupaka u naftnoj industriji sa akcentom na metode koje se primenjuju.
Na osnovu svoje dugogodišnje prakse u naftnoj industriji dao je konkretne primere i postupke u analizi i akcijama koje je potrebno sprovesti da bi se rizik od nastanka incidenta smanjio.
Knjiga je bogao ilustrovana incidentima koji su se desili i razlozima zašto je do njih došlo.
Knjiga je namenjena studentima i zaposlenima u naftnoj industriji, koja je i za jedne i druge korisno štivo.

Sadržaj
1. Osnovne postavke vezane za bezbednost i zaštitu na radu 1
1.1. Uvod 1
1.2. Šta je zaštita na radu i čime se bavi bezbednost i zaštita na radu ? 1
1.3. Šta je životna bezbednost u procesu eksploatacije nafte i gasa? 1
1.4. OH&S rizik 2
1.5. Kako se sprovodi zaštita ljudi na radu? 3
1.6. Zakon o zaštiti na radu u RS 3
1.7. Ko uživa pravo na zaštitu na radu? 4
1.8. Ko je dužan da obezbedi mere zaštite na radu i na koji način? 5
1.9. Mere zaštite na radu 5
2. Životna bezbednost, zdravlje i sigurnost na radu (EHS) 7
2.1. Koncept životne sredine bezbednosti i zdravlja 7
2.2. Šta je upravljanje životnom sredinom, zdravljem i bezbednošću? 7
2.3. Kakav je opšti pristup u upravljanju zaštitom životne sredine i zdravlja i bezbednošću na radu? 8
2.4. Koje su smernice zaštite životne sredine, zdravlja i bezbednosti? 9
3. Održivost 11
3.1. Kako EHS utiče na održivost? 11
4. Životna bezbednost, zdravlje i sigurnost na radu (EHS) u eksploataciji i preradi nafte i gasa 12
4.1. Uvod 12
4.2. Različiti koraci u eksploataciji nafte 13
4.2.1. Ekstrakcija nafte 13
4.2.2. Istraživanje i priprema lokaliteta (sajt) za eksploataciju 13
4.2.3. Primarna proizvodnja 14
4.2.4. Povećanje iscrpka nafte (EOR) 17
4.2.5. Sekundarna metoda proizvodnje nafte 18
4.2.6. Tercijarna metoda proizvodnje nafte 19
4.2.7. Metode smanjenja površinskog napona 19
4.2.8. Eksploatacija prirodnog gasa 22
4.2.9. Metode povećanja iscrpka gasa 23
5. Zdravstveni efekti vezani za eksploataciju nafte 25
5.1. Toksično dejstvo hemikalija 26
5.1.1. Šta utiče na nastajanje zdravstvenih problema? 26
5.1.2. Toksično dejstvo zagađujućih supstanci 26
5.1.3. Dospevanje otrova u organizam 27
5.1.4. Mehanizam dejstva zagađujućih supstanci 28
5.1.5. Podela štetnog dejstva 29
5.2. Izvori pojavljivanja toksičnih materija tokom eksploatacije nafte i gasa 31
5.3. Načini negativnog uticaja toksičnih materija materija tokom eksploatacije nafte i gasa 33
5.3.1. Neke od hemikalija koje se koriste tokom eksploatacije nafte 34
5.4. Toksično dejstvo materija koje se pojavljuju tokom eksploatacije nafte i gasa 39
5.5. Karakteristični kontaminanti za pojedine metode poboljšanja iscrpka 41
5.6. Zdravstveni efekti eksploatacije prirodnog gasa 42
6. Zdravlje, sigurnost i upravljanje životnom sredinom u kontekstu: učenja iz incidenata 44
6.1. Istraživanje incidenata, efikasna identifikacija uzroka i davanje preporuka za poboljšanje 44
6.1.1. Zašto se treba istražiti nesreća i incident 44
6.1.2. Pravni razlozi za istragu nesreća i incidenata 44
6.1.3. Finansijski razlozi za istragu nesreća i incidenata 44
6.1.4. Ostali razlozi za istragu nesreća i incidenata 45
6.2. Koristi od istražnih radnji vezanih za nesreće i incidenate 45
6.3. Propusti i bliska mogućnost dešavanja opasnih pojava 46
6.4. Kategorizacija incidenata 46
6.4.1. Ishod – povreda 46
6.4.2. Ishod – opasan događaj ili samo šteta 47
6.4.3. Ishod – zamalo 47
6.5. Obuka za istražni tim 47
6.6. Istraga o nesreći/nezgodi 48
6.6.1. Istraga o nesreći korak 1 – prikupljanje informacija 48
6.6.2. Istraga nesreće/incidenta korak 2 – analiza informacija 50
6.6.3. Istraga nesreće/incidenta korak 3 – identifikacija zahtevanih mera kontrole rizika 51
6.6.4. Istraga nesreće/incidenta korak 4 – formiranje akcionog plana i njegova implementacija 51
6.6.5. Istraga nesreće/incidenta– analiza uzroka 51
6.6.6. Važnost naučenih lekcija iz većih incidenata, upravljanja, kulturnih i tehničkih otkaza koji mogu dovesti do takvih incidenata 55
7. Opasnosti karakteristične za naftu i gas 65
7.1. Temperatura paljenja (Flash point) 65
7.2. Gustina pare (Vapor density) 65
7.3. Napon pare (Vapour pressure) 66
7.4. Zapaljivost (Flammability) 66
7.4.1. Zapaljiv 66
7.4.2. Veoma zapaljiv 66
7.4.3. Izuzetno zapaljiv 66
7.5. Požarni trougao 66
7.6. Opseg zapaljivosti 67
7.7. Toksičnost 67
7.8. Iritacija kože 68
7.9. Kancerogenost 68
7.10. Svojstva i opasnosti različitih gasova povezanih s naftnim i gasnim poslovanjem 68
7.10.1. Vodonik 68
7.10.2. Vodoni sulfid (H2S) 69
7.10.3. Metan 70
7.10.4. Tečni naftni gas (LPG, TNG) 70
7.10.5. Utečnjeni prirodni gas 71
7.10.6. Azot 71
7.10.7. Kiseonik 71
7.11. Karakteristike i opasnosti od pomoćnih materija i njihova kontrola 72
7.11.1. Antipenušavci i anti-okvašivači 72
7.11.2. Mikro-biocidi 72
7.11.3. Sredstva za sprečavanje korozije 72
7.11.4. Sredstva za hlađenje (Refrigerants) 73
7.11.5. Voda / para 73
7.11.6. Mercaptani 75
7.11.7. Isplaka (tečnost za bušenje, Drilling muds (drilling fluid)) 75
7.11.8. Muljevi sa niskom specifičnom aktivnošću (LSA) 77
8. Tehnike upravljanja rizikom, koje se koriste u industriji nafte i gasa 80
8.1. Svrha i upotreba tehnika procene rizika, kvalitativne i kvantitativne tehnike 80
8.1.1. Uvod 80
8.1.2. Šta je procena rizika i koja je njegova svrha? 80
8.1.3. Procena rizika tehnikom od 5 koraka 81
8.1.4. Kvalitativna procena rizika 83
8.1.5. Semikvantitativni procena rizika 83
8.1.6. Kvantitativna procena rizika 85
8.2. Primena alata za upravljanje rizikom u identifikaciji i proceni rizika procesnih sistema u fazi projektovanja 85
8.2.1. Uvod 85
8.2.2. HAZID (Studija o Identifikacija opasnosti) 86
8.2.3. HAZOP (Studija opasnosti i operativnosti, Hazard and Operability Study) 87
8.2.4. FMECA (Režimi kvara i Analiza efekata i kritičnih faktora; Failure Modes and Effects and Criticality Analysis) 91
8.2.5. Smanjenje rizika na razumnu vrednost, da bi se smanjila verovatnoća njegovog dešavanja, `najniži praktično izvodljiv nivo` (ALARP) 92
8.2.6. Upravljanje rizicima od velikih incidenata 93
8.2.7. Buncefield: Zašto se to dogodilo? 94
8.3. Sigurnost procesa vezanih za industrijske standarde, inherentna sigurnost i koncepti zasnovani na riziku, inženjerska uputstva i dobra praksa 98
8.3.1. Proces povezan sa industrijskim standardima 98
8.3.2. Inherentnost sigurnosti i rizika bazirana na konceptu dizajna 98
8.4. Koncept realizacije opasnosti 99
8.4.1. Uvod 99
8.4.2. Naučene lekcije 101
8.5. Koncept kontrole rizika uz korišćenje barijere 101
8.5.1. Modeliranje barijera 101
8.5.2. Mere kontrole na mestu za ublažavanje potencijalne izloženosti 102
8.6. Korišćenje modela kao što je termička izlazna snaga, eksplozivne zone za identifikacija rizika 103
8.6.1. Uvod 103
8.6.2. Bazenski/stacionarni požari (Pool fire) 103
8.6.3. Šikljajući požari (Jet fire) 104
8.6.4. Flash požari i vatrene kugle 105
8.6.5. Procena opasnosti od eksplozije 106
8.6.6. Modelovanje sistema za procenu opasnosti od eksplozije 106
8.6.7. Modelovanje procene posledica eksplozije 107
9. Rad i održavanje postrojenja 108
9.1. Integritet imovine, uključujući inspekciju, ispitivanje, održavanje, sprečavanje korozije, kompetentnost i obuku 108
9.1.1. Integritet imovine - uvod 108
9.1.2. Kritični elementi bezbednosti (SCE) 109
9.1.3. Sigurnosni elementi - sigurnosni pregled i testiranje 114
9.1.4. Sigurnosni elementi – prevencija od korozije 114
9.1.5. Sigurnosni elementi - trening i kompetentnost 116
9.2. Održavanje zasnovano na smanjenju rizika i strategija inspekcije 119
9.2.1. Održavanje zasnovano na riziku 119
9.2.2. Uslovi praćenja stanja opreme- održavanja 121
9.2.3. Tehnike, principi i važnost sigurnog rada, standardne operativne procedure i održavanje 121
9.2.4. Pregled bezbednosnih aktivnosti pre pokretanja postrojenja 121
9.3. Kontrola izvora paljenja u toku održavanja i rada 124
9.3.1. Potencijalni izvori paljenja 124
9.3.2. Izvori paljenja – grejači sa direktnim grejanjem plamenom (peći), sistemi i procesi sa vrućim uljem/naftom (hot oil sistem) koji rade na temperaturi višoj od temperature samozapaljenja 126
9.3.3. Izvori paljenja – munja/udar groma 126
9.3.4. Izvori paljenja - vozila 127
9.4. Čišćenje i oslobađanje od gasa; čišćenje; venting (rasterećenje); dreniranje vode, proizvoda, kiseonika i ne-kondenzabilnih i inertnih materija 127
9.4.1. Postupci uklanjanja gasa i čišćenje od gasa 127
9.4.2. Postupci inertizacije 128
9.4.3. Operacije ventilacije 128
9.4.4. Ispuštanje vode (dreniranje) 129
10. Kretanje i zaustavljanje postrojenja (Start- up and shutdown) 131
10.1. Opasnost i kontrola vezana za bezbedno startovanje i zaustavljanje postrojenja 131
10.1.1. Sigurno pokretanje i zaustavljanje 131
10.1.2. Primer pokretanja postrojenja (start- up) 134
10.1.3. Zaustavljanje postrojenja (Shutdown) 135
10.2. Opasnosti i kontrola vezana za vodu i hidrate, njihovo prisustvo i uklanjanje 136
10.2.1. Voda i hidrati - njihovo prisustvo i uklanjanje 136
10.2.2. Voda i hidrati - kontrole 136
10.2.3. Uklanjanje vode 137
10.3. Opasnosti i kontrolne procedure vezane za testiranje, tehnički prijem i puštanje u rad 139
10.3.1. Tehnički prijem – Prvo puštanje u rad (Commissioning) 139

U cenu nije uračunata poštarina.

Predmet: 60540729
U knjizi Životna bezbednost prilikom eksploatacije i održavanja objekata za proizvodnju nafte i gasa autor je dao sveobuhvatljiv pregled EHS i OHS regulative, pojedinih postupaka u naftnoj industriji sa akcentom na metode koje se primenjuju.
Na osnovu svoje dugogodišnje prakse u naftnoj industriji dao je konkretne primere i postupke u analizi i akcijama koje je potrebno sprovesti da bi se rizik od nastanka incidenta smanjio.
Knjiga je bogao ilustrovana incidentima koji su se desili i razlozima zašto je do njih došlo.
Knjiga je namenjena studentima i zaposlenima u naftnoj industriji, koja je i za jedne i druge korisno štivo.

Sadržaj
1. Osnovne postavke vezane za bezbednost i zaštitu na radu 1
1.1. Uvod 1
1.2. Šta je zaštita na radu i čime se bavi bezbednost i zaštita na radu ? 1
1.3. Šta je životna bezbednost u procesu eksploatacije nafte i gasa? 1
1.4. OH&S rizik 2
1.5. Kako se sprovodi zaštita ljudi na radu? 3
1.6. Zakon o zaštiti na radu u RS 3
1.7. Ko uživa pravo na zaštitu na radu? 4
1.8. Ko je dužan da obezbedi mere zaštite na radu i na koji način? 5
1.9. Mere zaštite na radu 5
2. Životna bezbednost, zdravlje i sigurnost na radu (EHS) 7
2.1. Koncept životne sredine bezbednosti i zdravlja 7
2.2. Šta je upravljanje životnom sredinom, zdravljem i bezbednošću? 7
2.3. Kakav je opšti pristup u upravljanju zaštitom životne sredine i zdravlja i bezbednošću na radu? 8
2.4. Koje su smernice zaštite životne sredine, zdravlja i bezbednosti? 9
3. Održivost 11
3.1. Kako EHS utiče na održivost? 11
4. Životna bezbednost, zdravlje i sigurnost na radu (EHS) u eksploataciji i preradi nafte i gasa 12
4.1. Uvod 12
4.2. Različiti koraci u eksploataciji nafte 13
4.2.1. Ekstrakcija nafte 13
4.2.2. Istraživanje i priprema lokaliteta (sajt) za eksploataciju 13
4.2.3. Primarna proizvodnja 14
4.2.4. Povećanje iscrpka nafte (EOR) 17
4.2.5. Sekundarna metoda proizvodnje nafte 18
4.2.6. Tercijarna metoda proizvodnje nafte 19
4.2.7. Metode smanjenja površinskog napona 19
4.2.8. Eksploatacija prirodnog gasa 22
4.2.9. Metode povećanja iscrpka gasa 23
5. Zdravstveni efekti vezani za eksploataciju nafte 25
5.1. Toksično dejstvo hemikalija 26
5.1.1. Šta utiče na nastajanje zdravstvenih problema? 26
5.1.2. Toksično dejstvo zagađujućih supstanci 26
5.1.3. Dospevanje otrova u organizam 27
5.1.4. Mehanizam dejstva zagađujućih supstanci 28
5.1.5. Podela štetnog dejstva 29
5.2. Izvori pojavljivanja toksičnih materija tokom eksploatacije nafte i gasa 31
5.3. Načini negativnog uticaja toksičnih materija materija tokom eksploatacije nafte i gasa 33
5.3.1. Neke od hemikalija koje se koriste tokom eksploatacije nafte 34
5.4. Toksično dejstvo materija koje se pojavljuju tokom eksploatacije nafte i gasa 39
5.5. Karakteristični kontaminanti za pojedine metode poboljšanja iscrpka 41
5.6. Zdravstveni efekti eksploatacije prirodnog gasa 42
6. Zdravlje, sigurnost i upravljanje životnom sredinom u kontekstu: učenja iz incidenata 44
6.1. Istraživanje incidenata, efikasna identifikacija uzroka i davanje preporuka za poboljšanje 44
6.1.1. Zašto se treba istražiti nesreća i incident 44
6.1.2. Pravni razlozi za istragu nesreća i incidenata 44
6.1.3. Finansijski razlozi za istragu nesreća i incidenata 44
6.1.4. Ostali razlozi za istragu nesreća i incidenata 45
6.2. Koristi od istražnih radnji vezanih za nesreće i incidenate 45
6.3. Propusti i bliska mogućnost dešavanja opasnih pojava 46
6.4. Kategorizacija incidenata 46
6.4.1. Ishod – povreda 46
6.4.2. Ishod – opasan događaj ili samo šteta 47
6.4.3. Ishod – zamalo 47
6.5. Obuka za istražni tim 47
6.6. Istraga o nesreći/nezgodi 48
6.6.1. Istraga o nesreći korak 1 – prikupljanje informacija 48
6.6.2. Istraga nesreće/incidenta korak 2 – analiza informacija 50
6.6.3. Istraga nesreće/incidenta korak 3 – identifikacija zahtevanih mera kontrole rizika 51
6.6.4. Istraga nesreće/incidenta korak 4 – formiranje akcionog plana i njegova implementacija 51
6.6.5. Istraga nesreće/incidenta– analiza uzroka 51
6.6.6. Važnost naučenih lekcija iz većih incidenata, upravljanja, kulturnih i tehničkih otkaza koji mogu dovesti do takvih incidenata 55
7. Opasnosti karakteristične za naftu i gas 65
7.1. Temperatura paljenja (Flash point) 65
7.2. Gustina pare (Vapor density) 65
7.3. Napon pare (Vapour pressure) 66
7.4. Zapaljivost (Flammability) 66
7.4.1. Zapaljiv 66
7.4.2. Veoma zapaljiv 66
7.4.3. Izuzetno zapaljiv 66
7.5. Požarni trougao 66
7.6. Opseg zapaljivosti 67
7.7. Toksičnost 67
7.8. Iritacija kože 68
7.9. Kancerogenost 68
7.10. Svojstva i opasnosti različitih gasova povezanih s naftnim i gasnim poslovanjem 68
7.10.1. Vodonik 68
7.10.2. Vodoni sulfid (H2S) 69
7.10.3. Metan 70
7.10.4. Tečni naftni gas (LPG, TNG) 70
7.10.5. Utečnjeni prirodni gas 71
7.10.6. Azot 71
7.10.7. Kiseonik 71
7.11. Karakteristike i opasnosti od pomoćnih materija i njihova kontrola 72
7.11.1. Antipenušavci i anti-okvašivači 72
7.11.2. Mikro-biocidi 72
7.11.3. Sredstva za sprečavanje korozije 72
7.11.4. Sredstva za hlađenje (Refrigerants) 73
7.11.5. Voda / para 73
7.11.6. Mercaptani 75
7.11.7. Isplaka (tečnost za bušenje, Drilling muds (drilling fluid)) 75
7.11.8. Muljevi sa niskom specifičnom aktivnošću (LSA) 77
8. Tehnike upravljanja rizikom, koje se koriste u industriji nafte i gasa 80
8.1. Svrha i upotreba tehnika procene rizika, kvalitativne i kvantitativne tehnike 80
8.1.1. Uvod 80
8.1.2. Šta je procena rizika i koja je njegova svrha? 80
8.1.3. Procena rizika tehnikom od 5 koraka 81
8.1.4. Kvalitativna procena rizika 83
8.1.5. Semikvantitativni procena rizika 83
8.1.6. Kvantitativna procena rizika 85
8.2. Primena alata za upravljanje rizikom u identifikaciji i proceni rizika procesnih sistema u fazi projektovanja 85
8.2.1. Uvod 85
8.2.2. HAZID (Studija o Identifikacija opasnosti) 86
8.2.3. HAZOP (Studija opasnosti i operativnosti, Hazard and Operability Study) 87
8.2.4. FMECA (Režimi kvara i Analiza efekata i kritičnih faktora; Failure Modes and Effects and Criticality Analysis) 91
8.2.5. Smanjenje rizika na razumnu vrednost, da bi se smanjila verovatnoća njegovog dešavanja, `najniži praktično izvodljiv nivo` (ALARP) 92
8.2.6. Upravljanje rizicima od velikih incidenata 93
8.2.7. Buncefield: Zašto se to dogodilo? 94
8.3. Sigurnost procesa vezanih za industrijske standarde, inherentna sigurnost i koncepti zasnovani na riziku, inženjerska uputstva i dobra praksa 98
8.3.1. Proces povezan sa industrijskim standardima 98
8.3.2. Inherentnost sigurnosti i rizika bazirana na konceptu dizajna 98
8.4. Koncept realizacije opasnosti 99
8.4.1. Uvod 99
8.4.2. Naučene lekcije 101
8.5. Koncept kontrole rizika uz korišćenje barijere 101
8.5.1. Modeliranje barijera 101
8.5.2. Mere kontrole na mestu za ublažavanje potencijalne izloženosti 102
8.6. Korišćenje modela kao što je termička izlazna snaga, eksplozivne zone za identifikacija rizika 103
8.6.1. Uvod 103
8.6.2. Bazenski/stacionarni požari (Pool fire) 103
8.6.3. Šikljajući požari (Jet fire) 104
8.6.4. Flash požari i vatrene kugle 105
8.6.5. Procena opasnosti od eksplozije 106
8.6.6. Modelovanje sistema za procenu opasnosti od eksplozije 106
8.6.7. Modelovanje procene posledica eksplozije 107
9. Rad i održavanje postrojenja 108
9.1. Integritet imovine, uključujući inspekciju, ispitivanje, održavanje, sprečavanje korozije, kompetentnost i obuku 108
9.1.1. Integritet imovine - uvod 108
9.1.2. Kritični elementi bezbednosti (SCE) 109
9.1.3. Sigurnosni elementi - sigurnosni pregled i testiranje 114
9.1.4. Sigurnosni elementi – prevencija od korozije 114
9.1.5. Sigurnosni elementi - trening i kompetentnost 116
9.2. Održavanje zasnovano na smanjenju rizika i strategija inspekcije 119
9.2.1. Održavanje zasnovano na riziku 119
9.2.2. Uslovi praćenja stanja opreme- održavanja 121
9.2.3. Tehnike, principi i važnost sigurnog rada, standardne operativne procedure i održavanje 121
9.2.4. Pregled bezbednosnih aktivnosti pre pokretanja postrojenja 121
9.3. Kontrola izvora paljenja u toku održavanja i rada 124
9.3.1. Potencijalni izvori paljenja 124
9.3.2. Izvori paljenja – grejači sa direktnim grejanjem plamenom (peći), sistemi i procesi sa vrućim uljem/naftom (hot oil sistem) koji rade na temperaturi višoj od temperature samozapaljenja 126
9.3.3. Izvori paljenja – munja/udar groma 126
9.3.4. Izvori paljenja - vozila 127
9.4. Čišćenje i oslobađanje od gasa; čišćenje; venting (rasterećenje); dreniranje vode, proizvoda, kiseonika i ne-kondenzabilnih i inertnih materija 127
9.4.1. Postupci uklanjanja gasa i čišćenje od gasa 127
9.4.2. Postupci inertizacije 128
9.4.3. Operacije ventilacije 128
9.4.4. Ispuštanje vode (dreniranje) 129
10. Kretanje i zaustavljanje postrojenja (Start- up and shutdown) 131
10.1. Opasnost i kontrola vezana za bezbedno startovanje i zaustavljanje postrojenja 131
10.1.1. Sigurno pokretanje i zaustavljanje 131
10.1.2. Primer pokretanja postrojenja (start- up) 134
10.1.3. Zaustavljanje postrojenja (Shutdown) 135
10.2. Opasnosti i kontrola vezana za vodu i hidrate, njihovo prisustvo i uklanjanje 136
10.2.1. Voda i hidrati - njihovo prisustvo i uklanjanje 136
10.2.2. Voda i hidrati - kontrole 136
10.2.3. Uklanjanje vode 137
10.3. Opasnosti i kontrolne procedure vezane za testiranje, tehnički prijem i puštanje u rad 139
10.3.1. Tehnički prijem – Prvo puštanje u rad (Commissioning) 139

60540729 Životna bezbednost prilikom eksploatacije i održavanja

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.