pregleda

The Fisherman`s Encyclopedia - Ira Gabrielson, Retko


Cena:
6.990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5961)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10881

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 178
Jezik: Engleski
Oblast: Lov i ribolov
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Eng. Jezik!

Retko !!!

Jako lepo uradjena knjiga, bogata ilustracijama, fotografijama, i veoma temljna enciklopedija


Ira Gabrielson rođen je 27. rujna 1889. [1] u Sioux Rapidsu, Iowa, gdje je pohađao i kasnije diplomirao na Morningside Collegeu, 1912. godine.

Kratko je predavao biologiju u srednjoj školi Marshalltown u Marshalltownu, Iowa. Nakon toga se pridružio Zavodu za biološki pregled.

Postao je direktor američke službe za ribu i divlje životinje, a prije toga bio je šef starog Biroa za biološka istraživanja Ministarstva poljoprivrede. Godine 1975., njega i njegove kolege odabrala je Američka šumarska udruga kao jednu od odabranih skupina za Nacionalnu dvoranu očuvanja. Godine 1940., kada su se Biološki zavod i Biro za ribarstvo udružili u Službu za ribu i divlje životinje, postao je direktor, te je kao takav ostao do 1946. Za to vrijeme bio je zamjenik koordinatora za ribarstvo i američki izaslanik u Međunarodnom kitolovu. konferencije, i bio je odgovoran za dodavanje milijuna hektara u Nacionalni sustav za zaštitu divljih životinja. Godine 1946. povukao se iz savezne vlade i postao predsjednik Instituta za upravljanje divljim životinjama. Tu je bio do 1970. godine, nakon čega je postao predsjednik uprave. Od 1959. do 1976. bio je predsjednik Uprave regionalnog parka Sjeverne Virginije. Guverner ga je pozvao u Virginia Outdoor Study Commission 1966. godine, tijekom koje je godine izradio nacrt plana o tome kako sačuvati i razviti prirodne resurse države. Napisao je četiri knjige i koautor šest drugih, od kojih su sve bile o pticama i očuvanju. Pridružio se ekspedicijama na Ande, Amazonu, Europu, Mediteran, Južni pol i Aljasku, sve u ime ptica. Bio je član Audubon Society i dobio je Audubon medalju 1949. Također ima nagradu od Odjela unutarnjih poslova Distinguished Service Award. Tijekom svog života također je bio član Američkog saveza ornitologa, Ekološkog društva Amerike, Izaak Walton lige, Društva sustavne zoologije, Washingtonske akademije znanosti i Cosmos Cluba.

Ira Noel Gabrielson umro je od srčanih komplikacija 7. rujna 1977. dok je živjela u Virginiji. Imao je 87 godina.

Ribolov je aktivnost lova riba. Reč ribolov se takođe koristi i za lov na druge životinje koje žive u vodi kao što su razne školjke, rakovi, lignje, sipe, hobotnice, kornjače i dr., jedino se za kitove koristi pojam kitolov. Ribolov je stara i široko rasprostranjena aktivnost sa raznim tehnikama i tradicijama, ali i primenom modernih tehnoloških pomagala. Prema FAO statistici, ukupan broj ribara i poljoprivrednika ribe je procenjen na 38 miliona. Ribarstvo pruža direktno i indirektno posao prema procenama za 200 miliona ljudi. Razlikuju se sportski i komercijalni ribolov. Ribolov se prema mestu ulova može podeliti na: rečni ribolov, morski ribolov, jezerski ribolov, i veštački ribolov (ribogojstvo).

Prema statistikama FAO agencije Ujedinjenih nacija, procenjuje se da ukupan broj komercijalnih ribara i uzgajivača ribe iznosi 38 miliona. Ribnjaci i akvakultura pružaju direktno i indirektno zaposlenje za preko 500 miliona ljudi u zemljama u razvoju.[1] Godine 2005, svetska potrošnja ribe ulovljene ribolovom u divljini po glavi stanovnika iznosila je 14,4 kilograma, a dodatnih 7,4 kilograma ubrano je sa ribogojilišta.

Ribolov je drevna praksa koja datira barem od početka perioda gornjeg paleolita pre oko 40 000 godina.[3] Izotopska analiza koštanih ostataka Tjenjuenskog čoveka, modernog čoveka od pre 40.000 godina iz istočne Azije, pokazala je da je redovno konzumirao slatkovodnu ribu.[4][5] Arheološke karakteristike poput školjki u otpadu,[6] odbačenih ribljih kostiju i pećinske slike pokazuju da je morska hrana bila važna za opstanak i da je konzumirana u značajnim količinama. Ribolov u Africi je evidentan vrlo rano u ljudskoj istoriji. Neandertalci su lovili ribu oko 200.000 pne.[7] Ljudi su mogli da razviju košare za zamke za ribu, i da pletenjem naprave rane oblike ribarskih mreža kako bi mogli da love više ribe i u većim količinama.[8]

Tokom ovog perioda, većina ljudi je živela životnim stilom lovaca-sakupljača i bilo je neophodno da budu stalno u pokretu. Međutim, tamo gde postoje rani primeri trajnih naselja (mada ne nužno i stalno naseljenih) poput onih na Lepenskom Viru, ona su gotovo uvek povezana sa ribolovom kao glavnim izvorom hrane.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 69804513
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Eng. Jezik!

Retko !!!

Jako lepo uradjena knjiga, bogata ilustracijama, fotografijama, i veoma temljna enciklopedija


Ira Gabrielson rođen je 27. rujna 1889. [1] u Sioux Rapidsu, Iowa, gdje je pohađao i kasnije diplomirao na Morningside Collegeu, 1912. godine.

Kratko je predavao biologiju u srednjoj školi Marshalltown u Marshalltownu, Iowa. Nakon toga se pridružio Zavodu za biološki pregled.

Postao je direktor američke službe za ribu i divlje životinje, a prije toga bio je šef starog Biroa za biološka istraživanja Ministarstva poljoprivrede. Godine 1975., njega i njegove kolege odabrala je Američka šumarska udruga kao jednu od odabranih skupina za Nacionalnu dvoranu očuvanja. Godine 1940., kada su se Biološki zavod i Biro za ribarstvo udružili u Službu za ribu i divlje životinje, postao je direktor, te je kao takav ostao do 1946. Za to vrijeme bio je zamjenik koordinatora za ribarstvo i američki izaslanik u Međunarodnom kitolovu. konferencije, i bio je odgovoran za dodavanje milijuna hektara u Nacionalni sustav za zaštitu divljih životinja. Godine 1946. povukao se iz savezne vlade i postao predsjednik Instituta za upravljanje divljim životinjama. Tu je bio do 1970. godine, nakon čega je postao predsjednik uprave. Od 1959. do 1976. bio je predsjednik Uprave regionalnog parka Sjeverne Virginije. Guverner ga je pozvao u Virginia Outdoor Study Commission 1966. godine, tijekom koje je godine izradio nacrt plana o tome kako sačuvati i razviti prirodne resurse države. Napisao je četiri knjige i koautor šest drugih, od kojih su sve bile o pticama i očuvanju. Pridružio se ekspedicijama na Ande, Amazonu, Europu, Mediteran, Južni pol i Aljasku, sve u ime ptica. Bio je član Audubon Society i dobio je Audubon medalju 1949. Također ima nagradu od Odjela unutarnjih poslova Distinguished Service Award. Tijekom svog života također je bio član Američkog saveza ornitologa, Ekološkog društva Amerike, Izaak Walton lige, Društva sustavne zoologije, Washingtonske akademije znanosti i Cosmos Cluba.

Ira Noel Gabrielson umro je od srčanih komplikacija 7. rujna 1977. dok je živjela u Virginiji. Imao je 87 godina.

Ribolov je aktivnost lova riba. Reč ribolov se takođe koristi i za lov na druge životinje koje žive u vodi kao što su razne školjke, rakovi, lignje, sipe, hobotnice, kornjače i dr., jedino se za kitove koristi pojam kitolov. Ribolov je stara i široko rasprostranjena aktivnost sa raznim tehnikama i tradicijama, ali i primenom modernih tehnoloških pomagala. Prema FAO statistici, ukupan broj ribara i poljoprivrednika ribe je procenjen na 38 miliona. Ribarstvo pruža direktno i indirektno posao prema procenama za 200 miliona ljudi. Razlikuju se sportski i komercijalni ribolov. Ribolov se prema mestu ulova može podeliti na: rečni ribolov, morski ribolov, jezerski ribolov, i veštački ribolov (ribogojstvo).

Prema statistikama FAO agencije Ujedinjenih nacija, procenjuje se da ukupan broj komercijalnih ribara i uzgajivača ribe iznosi 38 miliona. Ribnjaci i akvakultura pružaju direktno i indirektno zaposlenje za preko 500 miliona ljudi u zemljama u razvoju.[1] Godine 2005, svetska potrošnja ribe ulovljene ribolovom u divljini po glavi stanovnika iznosila je 14,4 kilograma, a dodatnih 7,4 kilograma ubrano je sa ribogojilišta.

Ribolov je drevna praksa koja datira barem od početka perioda gornjeg paleolita pre oko 40 000 godina.[3] Izotopska analiza koštanih ostataka Tjenjuenskog čoveka, modernog čoveka od pre 40.000 godina iz istočne Azije, pokazala je da je redovno konzumirao slatkovodnu ribu.[4][5] Arheološke karakteristike poput školjki u otpadu,[6] odbačenih ribljih kostiju i pećinske slike pokazuju da je morska hrana bila važna za opstanak i da je konzumirana u značajnim količinama. Ribolov u Africi je evidentan vrlo rano u ljudskoj istoriji. Neandertalci su lovili ribu oko 200.000 pne.[7] Ljudi su mogli da razviju košare za zamke za ribu, i da pletenjem naprave rane oblike ribarskih mreža kako bi mogli da love više ribe i u većim količinama.[8]

Tokom ovog perioda, većina ljudi je živela životnim stilom lovaca-sakupljača i bilo je neophodno da budu stalno u pokretu. Međutim, tamo gde postoje rani primeri trajnih naselja (mada ne nužno i stalno naseljenih) poput onih na Lepenskom Viru, ona su gotovo uvek povezana sa ribolovom kao glavnim izvorom hrane.
69804513 The Fisherman`s Encyclopedia -  Ira Gabrielson, Retko

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.