ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1963
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani

Retko u ponudi sa originalnim omotom koji je oslikao Fedor Vaić, omot je očuvan, minimalno iskrzan i repariran. Knjiga je veoma dobro očuvana, bez pisanja, podvlačenja, pečata.

Autor - osoba Venter, Frans
Naslov Crni hodočasnik / Frans Venter ; [s engleskog prevela Blanka Pečnik-Kroflin]
Vrsta građe roman
Jezik hrvatski
Godina 1963
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Zora, 1963 (Zagreb : Vjesnik)
Fizički opis 207 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Pečnik-Kroflin, Blanka
Zbirka Strani pisci
(Karton sa omotom)
Napomene Prevod dela: Dark pilgrim
Bilješka o piscu: str. 207.

Frans Venter: CRNI HODOČASNIK (s engleskog prevela Blanka Pečnik Kroflin)
Počev od krvoprolića u Sharpervilleu 21. marta 1960. kada je policija u tom transvaalskom gradu pucala na crnačku povorku, što je mirno demonstrirala protiv sve strožeg i pretjeranijeg provođenja politike apartheida od strane bijele manjine i tom prilikom bili ubijeni 51 muškarac, osam žena i desetoro djece, a ranjeno 176 ljudi – prilike u Južnoafričkoj uniji, režim terora i segregacionističkog povlačivanja naroda Bantu koji čini ogromnu većinu stanovništva, neprestano su u prvom planu osude i zgražanja cijelog svijeta bez razlike na politička opredjeljenja.
U „Crnom hodočasniku“ data je umjetnički, suzdržano, bez patosa, osuda rasne politike u Južnoj Africi, prikazan je bez sentimentalnosti, stvarno ali lirski poneseno život i prilike u kojima živi narod Bantu. To je jednostavna, moglo bi se reći na klasičan način ispričana priča о mladom crncu Kolisilu, koji je natjeran uslijed erozije i prenapučenosti u njegovom rodnom rezervatu u Transkeidu, da traži rada i zarade. Djelo priča sve šta se je Kolisilu desilo na njegovom putu do predgrađa Johannesburga i natrag, kad se unesrećen, bez noge koju je izgubio na radu, vraća u rodni kraj. A taj put čednog, naivnog i plemenitog Kolisila je simbolički put potlačivanja Bantu naroda, izolacije, rezervata, ropskog rada i bespravlja. Nezaboravna je scena u djelu, kad gladni i izmučeni Kolisil, dolazi da traži rada kod neke bijele žene (inače dobroćudne i pobožne) kako ova huška na njega golemog vučjaka – ili scena paljenja koliba u predgrađu u kojima žive Bantu crnci.
Jednostavno i snažno djelo napisano u strogim linijama poput kakve antičke drame.

Vaić, Fedor, hrvatski grafičar (Zemun, 13. IX 1910 – Zagreb, 15. XI 1987). Diplomirao 1932. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (T. Krizman, Lj. Babić). Senzibilnim i istančanim crtežom čistih kontinuiranih linija postizao u tušu različite tonske vrijednosti, os. u aktovima i animalističkim motivima u kojima se jezgrovitošću prikaza približio klasičnim japanskim majstorima. Njegova se lirska narav potvrđivala u mnogobrojnim krajolicima, gradskim i arhitektonskim motivima (Tuškanac, Maksimir, Vrapče, Zrinjevac), mitološko-alegorijskim prizorima i portretima. Istaknuo se u ilustriranju više od 250 knjiga i književnih tekstova u novinama (Vjesnik, Večernji list). Objavio je mape 8 litografija (1959) i Zagreb (1965).

MG59 (N)