Cena: |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Subotica, Subotica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2012
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski
Nakladnik: Profil
11/2012.
330 str., meki uvez
Glavni junak, Kristijan, rođen je u selu Oklaju kod Drniša. Njegov otac, Viktor Malina, napustio je obitelj prije nego se on rodio i otišao u Njemačku. Vratio se samo jednom da bi zatražio rastavu braka kako bi se u Njemačkoj mogao bogato oženiti. Da bi je što lakše dobio, na sudu je optužio Martu zbog preljuba i odbio priznati da je Kristijan njegov sin. Tako je Marta sama podizala dijete radeći najteže fizičke poslove i tajeći od sina tko mu je otac.
Poslije četrdeset godina Viktor se vraća kao bogati povratnik, zasnovavši u samostalnoj Hrvatskoj poslovno carstvo. U međuvremenu se Marta razboljela i može joj pomoći samo operacija u inozemstvu. Da bi pomogao majci, Kristijan iznudi od nje ime svojega oca i ode bez majčina znanja k njemu tražiti pomoć. No Viktor ga grubo odbije i izbaci iz kuće. Kad je Marta umrla, Kristijan se nad njezinim grobom zakune da će se osvetiti.
Prateći Kristijanov osvetnički pohod, Ivo Brešan je u romanu `Sedam stuba do trona` dao je živu sliku hrvatske tranzicijske stvarnosti: urušavanja moralnog sustava i nastajanja predatorskoga kapitalizma balkanskog tipa. Oštra društvena kritičnost, zanimljivo profiliranje karaktera te vješto vođenje radnje, glavne su odlike ovoga romana.
Ivo Brešan, dramski pisac, prozaist i scenarist rođen je u Vodicama 27. V. 1936. Gimnaziju je završio u Šibeniku, a studij jugoslavistike diplomirao na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1960). God. 1960–83. bio je profesor u šibenskoj gimnaziji, a 1983–2002. umjetnički rukovoditelj šibenskoga Centra za kulturu (poslije Šibensko kazalište), zadužen i za selekciju dramskoga programa Jugoslavenskoga (poslije Međunarodnoga) festivala djeteta.
Prvi prozni rad tiskan mu je 1955. u Šibenskoj reviji; objavio je potom nekoliko novela i eseja u periodici, a izniman uspjeh kod književne i kazališne kritike te publike u Jugoslaviji i inozemstvu postigao je `grotesknom tragedijom u pet slika` Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, (praizvedena u zagrebačkome Teatru &TD 1971). Sljedećih godina izvedeno mu je na hrvatskim i europskim pozornicama dvadesetak dramskih djela.
Objavio je zbirke drama, novela i romane: Groteskne tragedije, Zagreb 1979; Nove groteskne tragedije, Zagreb 1989; Ptice nebeske, Zagreb 1990; Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj; Ledeno sjeme; Stani malo, Zvonimire, Zagreb 1993; Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Zagreb 1995; Ispovijedi nekarakternog čovjeka, Zagreb 1996; Spletke, Zagreb 1997; Utvare, Zagreb 1997; Pukotine & druge priče, Zagreb 2000; Astaroth, Zagreb 2001; Kockanje sa sudbinom, Zagreb 2002; Država Božja 2053, Zagreb 2003; Vražja utroba, Zagreb 2004; Tri života Tonija Longina, Zagreb 2005; Gorgona, Zagreb 2006; Katedrala, Zagreb 2007; Ništa sveto, Zagreb 2008; Prokletnici, 2010; Sedam stuba do trona, Zagreb 2012.
Kao scenarist, Brešan je surađivao s redateljima K. Papićem (Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, 1973; Izbavitelj, 1976; Tajna Nikole Tesle, 1980), V. Bulajićem (Obećana zemlja, 1986; Donator, 1989) i sinom Vinkom (Kako je počeo rat na mom otoku, 1996; Maršal, 1999), a napisao je i scenarij za TV-seriju Ptice nebeske (D. Marušić, 1989) te više televizijskih i radijskih drama.
Umro je u Zagrebu 3. siječnja 2017.