pregleda

Karl G.Jung-Civilizacija na prelasku-kao nova-stanje(5)


Cena:
1.700 din
Želi ovaj predmet: 4
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Lično preuzimanje
Plaćanje: Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

pig530 (641)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 786

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana



Godina izdanja: 2006
ISBN: 978-86-904569-2-9
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Kategorija: PSIHOLOGIJA ISBN:978-86-904569-2-9
Autor: Karl Gustav Jung Naziv dela:`Civilizacija na prelasku`
Izdavač: `ATOS`
Pismo: Latinica
Povez: Broš Stanje knjige:kao nova(5)
Format:14,5x20,5
Strana:526
Prevod:Dubravka Opačić-Kostić, Svetlana Stević
Oblast:Psihologija
Izdavač: `Atos` Beograd
Autor: Karl Gustav Jung
Opis:Beograd 2006 god., meki povez, stanje novo, str. 526, latinica
Sinopsis: Ovo delo sadrži eseje koji se tiču savremene cililizacije i, naročito, odnosa pojedinca i društva. U ranom periodu svog stvaralaštva (1918), Jung je izneo teoriju da je evropski konflikt u osnovi psihološka kriza koja potiče iz kolektivnog nesvesnog.

On je nastavio da izlaže ovu teoriju u svojim spisima tokom dvadesetih i tidesetih godina prošlog veka, fokusirajući se na burne promene u Nemačkoj, a dao joj je i širu primenu u svoja dva glavna dela tokom poznih godina stvaralaštva “Neotkriveno sopstvo”, koje se bavi odnosom pojedinca i širokog društva, i “Leteći tanjiri”, o rađanju mita koji je Jung smatrao kompenzacijom naučnih trendova naše tehnološke ere. Dodatak sadrži dokumente u vezi sa Jungovim angažovanjem u Međunarodnom medicinskom udruženju za psihoterapiju. U Hitleru je svaki Nemac trebalo da vidi svoju sopstvenu senku, svoju vlastitu najveću opasnost. Svakome je data sudbina da postane svestan ove senke i da nauči da se ophodi sa njom. Ali kako se moglo očekivati od Nemaca da razumeju ovo, kada niko na svetu nije kadar da razume tako jednostavnu istinu? Svet nikada neće doseći stanje reda sve dok ova istina ne bude opšte poznata. U međuvremenu, mi se zabavljamo predlaganjem svih vrsta spoljašnjih i sekundarnih razioga zašto ono ne može biti dosegnuto, tako sasvim dobro znamo da uslovi u velikoj meri zavise od načina na koji ih shvatamo. Ako bi, na primer, Švajcarac francuskog porekla smatrao da su svi Švajcarci nemačkog porekla đavoli, mi bismo u Švajcarskoj mogli imati najveći građanski rat svih vremena, a takođe bismo mogli da otkrijemo najubedljivije ekonomske razloge zbog kojih je takav rat bio neizbežan. Pa – mi baš to ne činimo, jer smo naučili našu lekciju pre više od četiri stotine godina. Došli smo do zaključka da je bolje izbeći spoljašnje ratove, pa smo otišli kući i poneli razdor sa sobom. U Švajcarskoj smo izgradili „savršenu demokratiju”, gde se naši ratnički nagoni troše u vidu domaćih svađa nazvanih „politički život”. Mi se borimo međusobno u okviru granica zakona i odredbi, i skloni smo da razmišljamo o demokratiji kao o hroničnom stanju ublaženog građanskog rata. Mi smo daleko do toga da budemo u miru sa sobom; naprotiv, mi mrzimo jedni druge i borimo se međusobno zato što smo uspeli u introvertnom ratu. Naše miroljubivo spoljno držanje služi samo da štiti naše domaće svađe od stranih uljeza koji bi nas mogli uznemiriti. Toliko smo mnogo uspeli, ali mi smo još uvek daleko od krajnjeg cilja. Još uvek imamo neprijatelje u mesu, i još uvek nismo uspeli da introvertujemo naše političke disharmonije. Mi još uvek radimo pod nezdravom deluzijom da bi trebalo da budemo u miru unutar sebe. Pa ipak, čak i naše nacionalno, ublaženo stanje rata trebalo bi da se uskoro okonča kada bi svako mogao da vidi svoju sopstvenu senku i da započne jedinu bitku koja je uistinu vredna: borbu protiv nadmoćne sile senke.
K.G.Jung: Borba sa senkom O autoru: KARL GUSTAV JUNG (26.7.1875 – 6.6.1961), švajcarski psihijatar, smatra se osnivačem analitičke psihologije čiji se interes nije zaustavljao na teoretskoj psihologiji i kliničkoj praksi, nego se protezao do alhemije, mistike, istočne i zapadne filozofije, astrologije i mnogih drugih područja koja su mogla da daju odgovore na pitanja o smislu ljudskog postojanja.
Zbog toga je život ovog originalnog i vrlo uticajnog mislioca XX vijeka bio dinamičan i neuhvatljiv strogo definisanim naučnim okvirima.
Karl Gustav Jung umro je 1961. godine u 86. godini života.
Najvažnija djela: Dinamika nesvesnog, Crvena knjiga, Psihološki tipovi, Odnos između ja i podsvijesti, Psihologija i religija, Psihologija i alhemija, Mysterium coniunctionis, Čovjek i njegovi simboli, Sećanja, snovi, razmišljanja, itd.

NEMOJTE LICITIRATI-KUPOVATI, UKOLIKO VAM USLOV LICNOG PREUZIMANJA NE ODGOVARA !!!
MOLIM VAS, PROCITAJTE PRE KUPOVINE!!! NE SALJEM KUPLJENE PREDMETE-JEDINA OPCIJA JE LIČNO PREUZIMANJE , TC`DELTA` ili TC `PIRAMIDA` NA N. BEOGRADU - TO JE JEDINA OPCIJA AKO SE ODLUČITE DA LIČNO PREUZMETE I PLATITE KUPLJENI PREDMET!!!NEMOJTE LICITIRATI-KUPOVATI, UKOLIKO VAM USLOV LICNOG PREUZIMANJA NE ODGOVARA !!!

Nemojte licitirati ukoliko Vam uslov ličnog preuzimanja ne odgovara!!!


Predmet: 73947917
Kategorija: PSIHOLOGIJA ISBN:978-86-904569-2-9
Autor: Karl Gustav Jung Naziv dela:`Civilizacija na prelasku`
Izdavač: `ATOS`
Pismo: Latinica
Povez: Broš Stanje knjige:kao nova(5)
Format:14,5x20,5
Strana:526
Prevod:Dubravka Opačić-Kostić, Svetlana Stević
Oblast:Psihologija
Izdavač: `Atos` Beograd
Autor: Karl Gustav Jung
Opis:Beograd 2006 god., meki povez, stanje novo, str. 526, latinica
Sinopsis: Ovo delo sadrži eseje koji se tiču savremene cililizacije i, naročito, odnosa pojedinca i društva. U ranom periodu svog stvaralaštva (1918), Jung je izneo teoriju da je evropski konflikt u osnovi psihološka kriza koja potiče iz kolektivnog nesvesnog.

On je nastavio da izlaže ovu teoriju u svojim spisima tokom dvadesetih i tidesetih godina prošlog veka, fokusirajući se na burne promene u Nemačkoj, a dao joj je i širu primenu u svoja dva glavna dela tokom poznih godina stvaralaštva “Neotkriveno sopstvo”, koje se bavi odnosom pojedinca i širokog društva, i “Leteći tanjiri”, o rađanju mita koji je Jung smatrao kompenzacijom naučnih trendova naše tehnološke ere. Dodatak sadrži dokumente u vezi sa Jungovim angažovanjem u Međunarodnom medicinskom udruženju za psihoterapiju. U Hitleru je svaki Nemac trebalo da vidi svoju sopstvenu senku, svoju vlastitu najveću opasnost. Svakome je data sudbina da postane svestan ove senke i da nauči da se ophodi sa njom. Ali kako se moglo očekivati od Nemaca da razumeju ovo, kada niko na svetu nije kadar da razume tako jednostavnu istinu? Svet nikada neće doseći stanje reda sve dok ova istina ne bude opšte poznata. U međuvremenu, mi se zabavljamo predlaganjem svih vrsta spoljašnjih i sekundarnih razioga zašto ono ne može biti dosegnuto, tako sasvim dobro znamo da uslovi u velikoj meri zavise od načina na koji ih shvatamo. Ako bi, na primer, Švajcarac francuskog porekla smatrao da su svi Švajcarci nemačkog porekla đavoli, mi bismo u Švajcarskoj mogli imati najveći građanski rat svih vremena, a takođe bismo mogli da otkrijemo najubedljivije ekonomske razloge zbog kojih je takav rat bio neizbežan. Pa – mi baš to ne činimo, jer smo naučili našu lekciju pre više od četiri stotine godina. Došli smo do zaključka da je bolje izbeći spoljašnje ratove, pa smo otišli kući i poneli razdor sa sobom. U Švajcarskoj smo izgradili „savršenu demokratiju”, gde se naši ratnički nagoni troše u vidu domaćih svađa nazvanih „politički život”. Mi se borimo međusobno u okviru granica zakona i odredbi, i skloni smo da razmišljamo o demokratiji kao o hroničnom stanju ublaženog građanskog rata. Mi smo daleko do toga da budemo u miru sa sobom; naprotiv, mi mrzimo jedni druge i borimo se međusobno zato što smo uspeli u introvertnom ratu. Naše miroljubivo spoljno držanje služi samo da štiti naše domaće svađe od stranih uljeza koji bi nas mogli uznemiriti. Toliko smo mnogo uspeli, ali mi smo još uvek daleko od krajnjeg cilja. Još uvek imamo neprijatelje u mesu, i još uvek nismo uspeli da introvertujemo naše političke disharmonije. Mi još uvek radimo pod nezdravom deluzijom da bi trebalo da budemo u miru unutar sebe. Pa ipak, čak i naše nacionalno, ublaženo stanje rata trebalo bi da se uskoro okonča kada bi svako mogao da vidi svoju sopstvenu senku i da započne jedinu bitku koja je uistinu vredna: borbu protiv nadmoćne sile senke.
K.G.Jung: Borba sa senkom O autoru: KARL GUSTAV JUNG (26.7.1875 – 6.6.1961), švajcarski psihijatar, smatra se osnivačem analitičke psihologije čiji se interes nije zaustavljao na teoretskoj psihologiji i kliničkoj praksi, nego se protezao do alhemije, mistike, istočne i zapadne filozofije, astrologije i mnogih drugih područja koja su mogla da daju odgovore na pitanja o smislu ljudskog postojanja.
Zbog toga je život ovog originalnog i vrlo uticajnog mislioca XX vijeka bio dinamičan i neuhvatljiv strogo definisanim naučnim okvirima.
Karl Gustav Jung umro je 1961. godine u 86. godini života.
Najvažnija djela: Dinamika nesvesnog, Crvena knjiga, Psihološki tipovi, Odnos između ja i podsvijesti, Psihologija i religija, Psihologija i alhemija, Mysterium coniunctionis, Čovjek i njegovi simboli, Sećanja, snovi, razmišljanja, itd.
73947917 Karl G.Jung-Civilizacija na prelasku-kao nova-stanje(5)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.