pregleda

Dr Slavko Rozgaj - Astrognozija (1949)


Cena:
540 din
Želi ovaj predmet: 6
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5809)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9676

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Astronomija
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Zagreb : `Tipografija`, 1949
158 str. : ilustr. ; 20 cm
Prirodoslovna djela / Hrvatsko prirodoslovno društvo

sa kartama neba
ilustrovano
stanje dobro, kao na slikama

Slavko Rozgaj (Karlovac, 1895. - Zagreb, 1978.), doktor astronomije, plodan promicatelj astronomije, ravnatelj zagrebačke Zvjezdarnice HPD-a, srednjoškolski profesor, pisac astronomskih knjiga

Slavko Rozgaj rodio se 20. travnja 1895. godine u Karlovcu. U godini njegova rođenja Oton Kučera tiskao je prvu hrvatsku astronomsku knjigu `Naše nebo`, koja slovi kao najčitanija i sigurno najdraža astronomska knjiga za više generacija ljubitelja astronomije u dvadesetom stoljeću. Na njenim osnovama djelovao je i Slavko Rozgaj, ponijevši u literarnom smislu naziv Kučerinog nasljednika, dok je u smislu popularizacije astronomije Kučerin nasljednik, kroz dugo razdoblje djelovanja, nesumljivo bio Gabrijel Divjanović, iako je i Slavko Rozgaj dao svoj vrijedni doprinos. Osnovnu školu i gimnaziju Rozgaj je završio u Karlovcu, a studirao je prvo na zagrebačkom, a potom na praškom sveučilištu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je od 1914. godine matematiku kod profesora Majcena, Kiseljaka i Varićaka, a fiziku kod Stjepaneka i Hondla, da bi od 1917. godine studirao astronomiju na Karlovom sveučilištu u Pragu. U Pragu je 1919. godine obranio disertaciju iz astronomije O pretpostavci trećeg tijela u sistemu Algola. Disertacija je pisana na češkom jeziku. Kako se nije uspio zaposliti kao profesionalni astronom, niz godina službovao je kao profesor astronomije, fizike i matematike, većinom na gimnazijama, u Karlovcu, Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu. Kao stručnjak, predavač i popularizator astronomije dao je značajan doprinos hrvatskoj astronomiji, a na literarnom planu svojim znanstveno-popularnim djelima iz astronomije. U neobjavljenom rukopisu Zagrebačka zvjezdarnica 1903.-1953., u 38 kartica, Rozgaj je zapisao da bi mnogo toga što se astronomije u Hrvatskoj tiče, a time i Zvjezdarnice, sigurno sasvim drukčije izgledalo da odlukom Ministarstva prosvjete, školske godine 1948/49., astronomija nije ukinuta kao predmet u srednjim školama. To je dovelo do nezaustavljivoga pada djelovanja, a astronomiju dovelo u poziciju beznačajne i nepotrebne znanosti. I sve to, kako je Rozgaj zamijetio, u godini kad se na Mount Palomaru montirao najveći teleskop na svijetu. Po završetku Drugoga svjetskog rata i formiranju federativne Jugoslavije, Zvjezdarnica je imala tu sreću da se u redovima partizanskih pobjednika našlo i pojedinaca, zaljubljenika u astronomiju, te je već 1945. godine ponovo otvorena Zvjezdarnica, organizirano Hrvatsko prirodoslovno društvo, te Astronomsko-geofizička sekcija sa zadatkom popularizacije ovih znanosti putem predavanja i promatranja neba. Zanimanje za astronomiju u tim poratnim godinama bilo je veliko te je iste godine počelo i održavanje astronomskog tečaja i promatranja neba. Zvjezdarnicom je prvo vrijeme upravljao odbor Astronomsko-geofizičke sekcije, a godine 1947., kada je došlo do podjele sekcije na Astronomsku i Geofizičku, upravitelj Zvjezdarnice postao je prof. Juraj Golubić. Nakon odlaska prof. Jurja Golubića s mjesta upravitelja Zvjezdarnice, njome je upravljao u kratkom razdoblju dr. Slavko Rozgaj i to od 1949. do 1953.g. Od godine 1953. do umirovljenja Rozgaj je djelovao kao srednjoškolski profesor. Godine 1975., prigodom 80-te obljetnice rođenja Slavka Rozgaja, na Zvjezdarnici je dr.med. Goran Ivanišević, liječnik priredio izložbu njegovih knjiga i radova i održao prigodno predavanje, a slavljeniku je čestitala uprava Zvjezdarnice, s direktorom Gabrijelom Divjanovićem, Astronomsko-astronautičko društvo SR Hrvatske, te redakcija časopisa `Čovjek i svemir`. Umro je tri godine kasnije, 1978. godine, u Zagrebu. Rozgajev izraziti literarni talent, koji je iskoristio u astronomiji, nastavivši Kučerin stil pisanja književno-znanstvene vrste djela, stavlja ga uz bok Otona Kučere. Premda nije nadmašio svoj uzor, njegove su knjige vrijedan doprinos hrvatskoj astronomiji i danas veoma drage ljubiteljima neba. Tiskao je više astronomskih djela, od kojih su najvažnije i najpopularnije knjige: Astrognozija, Zvjezdano nebo, Razvitak astronomije i Knjiga o zvijezdama, od kojih se najuspjelijom i najpopularnijom smatra Knjiga o zvijezdama.

Asteroid otkriven sa Zvjezdarnice Višnjan, imenovan je njemu u čast, (9813) Rozgaj

Astrognozija (od starogrč. ἀστήρ: zvijezda i γνῶσις: znanje), grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem zvijezda i zviježđa te drugih nebeskih tijela na nebu, orijentacijom s pomoću zvijezda, a i vještina u uočavanju odabranih tijela (dvojnih zvijezda, maglica, zvjezdanih skupina i drugog). Bez prepoznavanja geometrijskog rasporeda zvijezda i jačine njihove svjetlosti nemoguće je orijentirati se i otkriti išta novo na nebu, primjerice komet ili novu zvijezdu.

astronomija, zvezde, sazvežđa

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 47263513
Zagreb : `Tipografija`, 1949
158 str. : ilustr. ; 20 cm
Prirodoslovna djela / Hrvatsko prirodoslovno društvo

sa kartama neba
ilustrovano
stanje dobro, kao na slikama

Slavko Rozgaj (Karlovac, 1895. - Zagreb, 1978.), doktor astronomije, plodan promicatelj astronomije, ravnatelj zagrebačke Zvjezdarnice HPD-a, srednjoškolski profesor, pisac astronomskih knjiga

Slavko Rozgaj rodio se 20. travnja 1895. godine u Karlovcu. U godini njegova rođenja Oton Kučera tiskao je prvu hrvatsku astronomsku knjigu `Naše nebo`, koja slovi kao najčitanija i sigurno najdraža astronomska knjiga za više generacija ljubitelja astronomije u dvadesetom stoljeću. Na njenim osnovama djelovao je i Slavko Rozgaj, ponijevši u literarnom smislu naziv Kučerinog nasljednika, dok je u smislu popularizacije astronomije Kučerin nasljednik, kroz dugo razdoblje djelovanja, nesumljivo bio Gabrijel Divjanović, iako je i Slavko Rozgaj dao svoj vrijedni doprinos. Osnovnu školu i gimnaziju Rozgaj je završio u Karlovcu, a studirao je prvo na zagrebačkom, a potom na praškom sveučilištu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je od 1914. godine matematiku kod profesora Majcena, Kiseljaka i Varićaka, a fiziku kod Stjepaneka i Hondla, da bi od 1917. godine studirao astronomiju na Karlovom sveučilištu u Pragu. U Pragu je 1919. godine obranio disertaciju iz astronomije O pretpostavci trećeg tijela u sistemu Algola. Disertacija je pisana na češkom jeziku. Kako se nije uspio zaposliti kao profesionalni astronom, niz godina službovao je kao profesor astronomije, fizike i matematike, većinom na gimnazijama, u Karlovcu, Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu. Kao stručnjak, predavač i popularizator astronomije dao je značajan doprinos hrvatskoj astronomiji, a na literarnom planu svojim znanstveno-popularnim djelima iz astronomije. U neobjavljenom rukopisu Zagrebačka zvjezdarnica 1903.-1953., u 38 kartica, Rozgaj je zapisao da bi mnogo toga što se astronomije u Hrvatskoj tiče, a time i Zvjezdarnice, sigurno sasvim drukčije izgledalo da odlukom Ministarstva prosvjete, školske godine 1948/49., astronomija nije ukinuta kao predmet u srednjim školama. To je dovelo do nezaustavljivoga pada djelovanja, a astronomiju dovelo u poziciju beznačajne i nepotrebne znanosti. I sve to, kako je Rozgaj zamijetio, u godini kad se na Mount Palomaru montirao najveći teleskop na svijetu. Po završetku Drugoga svjetskog rata i formiranju federativne Jugoslavije, Zvjezdarnica je imala tu sreću da se u redovima partizanskih pobjednika našlo i pojedinaca, zaljubljenika u astronomiju, te je već 1945. godine ponovo otvorena Zvjezdarnica, organizirano Hrvatsko prirodoslovno društvo, te Astronomsko-geofizička sekcija sa zadatkom popularizacije ovih znanosti putem predavanja i promatranja neba. Zanimanje za astronomiju u tim poratnim godinama bilo je veliko te je iste godine počelo i održavanje astronomskog tečaja i promatranja neba. Zvjezdarnicom je prvo vrijeme upravljao odbor Astronomsko-geofizičke sekcije, a godine 1947., kada je došlo do podjele sekcije na Astronomsku i Geofizičku, upravitelj Zvjezdarnice postao je prof. Juraj Golubić. Nakon odlaska prof. Jurja Golubića s mjesta upravitelja Zvjezdarnice, njome je upravljao u kratkom razdoblju dr. Slavko Rozgaj i to od 1949. do 1953.g. Od godine 1953. do umirovljenja Rozgaj je djelovao kao srednjoškolski profesor. Godine 1975., prigodom 80-te obljetnice rođenja Slavka Rozgaja, na Zvjezdarnici je dr.med. Goran Ivanišević, liječnik priredio izložbu njegovih knjiga i radova i održao prigodno predavanje, a slavljeniku je čestitala uprava Zvjezdarnice, s direktorom Gabrijelom Divjanovićem, Astronomsko-astronautičko društvo SR Hrvatske, te redakcija časopisa `Čovjek i svemir`. Umro je tri godine kasnije, 1978. godine, u Zagrebu. Rozgajev izraziti literarni talent, koji je iskoristio u astronomiji, nastavivši Kučerin stil pisanja književno-znanstvene vrste djela, stavlja ga uz bok Otona Kučere. Premda nije nadmašio svoj uzor, njegove su knjige vrijedan doprinos hrvatskoj astronomiji i danas veoma drage ljubiteljima neba. Tiskao je više astronomskih djela, od kojih su najvažnije i najpopularnije knjige: Astrognozija, Zvjezdano nebo, Razvitak astronomije i Knjiga o zvijezdama, od kojih se najuspjelijom i najpopularnijom smatra Knjiga o zvijezdama.

Asteroid otkriven sa Zvjezdarnice Višnjan, imenovan je njemu u čast, (9813) Rozgaj

Astrognozija (od starogrč. ἀστήρ: zvijezda i γνῶσις: znanje), grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem zvijezda i zviježđa te drugih nebeskih tijela na nebu, orijentacijom s pomoću zvijezda, a i vještina u uočavanju odabranih tijela (dvojnih zvijezda, maglica, zvjezdanih skupina i drugog). Bez prepoznavanja geometrijskog rasporeda zvijezda i jačine njihove svjetlosti nemoguće je orijentirati se i otkriti išta novo na nebu, primjerice komet ili novu zvijezdu.

astronomija, zvezde, sazvežđa
47263513 Dr Slavko Rozgaj - Astrognozija (1949)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.