ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Db
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Ilustracije:
Vasko Lipovac


Pero Zlatar (Skoplje, 26. listopada 1934. – Beograd, 23. srpnja 2020.)[1][2] bio je hrvatski novinar i publicist.

Životopis
Od 1954. bio je novinar i urednik u izdanjima kuće Vjesnik. Od 1967. glavni urednik zabavnoga tjednika Plavi vjesnik, pa glavni urednik televizijskoga magazina Studio (1971.–`73.), koji je doveo do vrhunca naklade. Potom je bio urednik u Vjesniku u srijedu (1973.–`75.) te u Sportskim novostima do odlaska u Beograd 1981.[1]

Pisao je dojmljive reportaže i intervjue s raznim političarima, glazbenicima, sportašima, općenito slavnim i utjecajnim osobama. Neke od njih završile su kao zapažene publicističke knjige, poput `Golovi Dražena Jerkovića` iz 1963. godine, `Note i reket Ivice Šerfezija` iz 1965. i `Šest milijuna ploča Ive Robića`, također iz 1965. godine.[3]

Kao reporter i izvjestitelj, proputovao je sve kontinente i boravio u oko 180 zemalja. Bio je prvi novinar bivše Jugoslavije poslije 1948. u Albaniji, prvi u Francovoj Španjolskoj, Salazarovom Portugalu, Tajvanu, državama apartheida Južnoj Africi i Rodeziji, Južnoj Koreji, Čileu.[4]

Napisao je tri knjige tiskane u visokoj nakladi o Albaniji: dvije o Enveru Hoxhi: `Gospodar Zemlje orlova` i `Enver Hoxha – politička biografija`, te jednu politički putopisnu: `Glasnik iz Tirane”, koje su u to vrijeme bile vrijedni izvor informacija o politički zatvorenoj Albaniji.[5]

Godine 1981. seli u Beograd, odakle se od 1992. godine javljao kao dopisnik Globusa, Nacionala i Jutarnjeg lista.[6]

Pero Zlatar ima četvoro djece: Bojanu, Stipu, Jerka i Janu.[2] Od 1981. godine živio je u Beogradu, gdje je kao pisac i publicist djelovao sve do smrti.[7]

Mladen Pavković objavio je knjigu `Razgovori s Perom Zlatarom - Milijunaš bez milijuna`.

Pero Zlatar glumio je TV-novinara u filmu `Bravo maestro` iz 1978. godine.


Vasko Lipovac (Kotor, 14. jun 1931 — Split, 4. jul 2006) hrvatski je slikar, vajar, grafičar, dizajner, ilustrator i scenograf poreklom iz Crne Gore.

Ostao je zapamćen po svojoj minimalističkoj figuraciji i upotrebi intenzivne, nemodulovane i često disonantne palete. Sa izuzetkom njegovog ranog umetničkog perioda (geometrijska apstrakcija), do kraja likovnog stvaranja ostao je odan figuraciji. Radio je u raznim tehnikama i podjednako vešto koristi visoko polirani metal, drvo, emajl, terakotu ili poliester, za izradu svojih skulptura, reljefa i instalacija.

Život i karijera
Rođen je u Kotoru 14. juna 1931. u kome je proveo detinjstvo i završio osnovno školovanje. Diplomirao je na Akademiji primenjenih umetnosti u Zagrebu 1955. godine, i iste godine postao saradnik majstorske radionice Krsto Hegedušića, u kojoj je stvarao sve do 1959. godine.

Poreklom iz Kotora, Lipovac je došao u Split sa 36 godina i ovom gradu prepoznao sredinu u kojem može živeti i izgraditi sopstveni svet. U Split je došao 1967. godine i u njemu je živeo i stvarao do svoje smrti, ali se često vraćao i u rodni Kotor.

Njegova poslednja veća izložba, „More, sport, Erotika, Tri puta Lipovac“, postavljena je u umetničkoj galeriji u Splitu u maju 2006. godine, samo nekoliko nedelja pre njegove smrti.

Preminuo je 4. jula 2006. u Splitu, u 74 godini života.



Biblioteka Vjeverica