Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K48
Oblast: Povrtarstvo
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Krompir je vrsta biljaka skrivenosemenica iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Uzgaja se širom planete i koristi za ishranu ljudi i domaćih životinja, jer poseduje podzemno stablo veoma bogato skrobom. Reč „krompir“ se može odnositi na bilo samu biljku ili na jestivu krtolu.[2] Poreklom je iz Južne Amerike, sa Anda. Vrsta je domestifikovana u južnom Peruu[3], a u Evropu su ga doneli Španci sredinom 16. veka. U Andima se kultiviraju i neke druge blisko srodne vrste.
Krompir je postao osnovna hrana u mnogim delovima sveta i integralni deo znatnog dela svetskih zaliha hrane. On je četvrti po veličini usev u svetu, nakon kukuruza, pšenice, i pirinča.[4] Zeleno lišće i i zelena kora krtola nakon izlaganja svetlosti su toksični.
Divlje vrste krompira su prisutne širom Amerika od Sjedinjenih Država do južnog Čilea.[5] Za krompir se nekad smatralo da je bio domestikovan nezavisno na više lokacija,[6] ali su kasnija genetička testiranja širokog varijeteta kultivara i divljih vrsta pokazala da postoji samo jedno mesto porekla krompira u oblasti današnjeg južnog Perua i ekstremne severozapadne Bolivije (od vrsta u Solanum brevicaule kompleksu), gde je do domestikacije došlo oko pre 7.000–10.000 godina.[7][8][9] Nakon milenijuma selektivnog uzgoja, sad postoji preko hiljadu različitih tipova krompira.[8] Preko 99% u današnje vreme kultivisanog krompira širom sveta potiču od sorti koje vode poreklo iz nizija južnog-centralnog Čilea, koje su zamenile ranije popularne varijante sa Anda.[10][11]
Lokalni značaj krompira je promenljiv i brzo se menja. On je i danje esencijalni usev u Evropi (posebno u istočnoj i centralnoj Evropi), gde je proizvodnja po glavi stanovnika još uvek najveća na svetu, međutim najveći deo brzog širenja tokom zadnjih dekada se odvio u južnoj i istočnoj Aziji. Godine 2014, Kina je predvodila svetsku proizvodnju krompira, i zajedno sa Indijom, proizvela je 37% krompira globalno.
Srpski naziv krompir predstavlja germanizam (od Grundbirne)[13] koji znači „kruška iz zemlje”.[14]
Biljka se kolokvijalno i dijalektalno naziva krtola, što je zabeleženo u Srpskom dijalektološkom zborniku.[15] Ovaj oblik navodi i Srpska čitanka J. Gašpara iz 1871. godine.[16] Danas se krtola primarno odnosi na zadebljani, podzemni deo stabla ili korena (npr. krtola krompira)...