| Cena: |
1.600 din
|
| Prodavac je na odmoru do 15.10.2026. | |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 1990
Autor: Domaći
Oblast: genetika
ISBN: Genotoksični agensi : Efekti, Principi i Metodologija Detekcije
Jezik: Srpski
Genotoksični agensi : efekti, principi i metodologija *3499*2026
Geonotoksični Agensi Zimonjić, Savković
Efekti, Principi i Metodologija Detekcije
Autori: Dražen B. Zimonjić, Nadežda Savković, Marko Anđelković
Izdavač: Naučna knjiga,Beograd 1990.g
Korica: Tvrda,Latinica,ilustrovana,stana 317., format 24,5 cm težina 850 grama
Stanje: Vrlo očuvana knjiga na 20-setak strana par podvlačenja-stranice i korice očuvane
********* sadržaj knjige na slikama **********
Genotoksični agensi su fizički ili hemijski faktori koji oštećuju genetički materijal (DNK/RNK) u ćelijama, izazivajući mutacije, hromozomske aberacije ili prekide lanaca, što može dovesti do raka ili nasljednih bolesti. Oni obuhvataju zračenja, hemikalije (pesticidi, lijekovi), pa čak i komponente hrane i vode, a njihovo dejstvo se procjenjuje testovima poput Amesovog testa.
Ključne karakteristike i podjela genotoksičnih agenasa:
Definicija: Iako se često miješaju sa mutagenima, svi mutageni su genotoksični, ali nisu sve genotoksične tvari mutagene. Oni direktno ili indirektno oštećuju DNK, a ćelije često ne mogu popraviti štetu, što vodi ka mutagenezi.
Vrste oštećenja: Uključuju jedno- i dvolančane prekide, umrežavanje, tačkaste mutacije i strukturne/numeričke hromozomske aberacije.
Podjela (prema izvoru):
Fizički agensi: Različite vrste zračenja.
Hemijski agensi: Pesticidi, sastojci u hrani, kozmetička sredstva, anestetici, kontraceptivi.
Prirodni genotoksikanti: Prirodno prisutne supstance koje oštećuju genetički materijal.
Procjena rizika: Koriste se sofisticirane metode kao što su Amesov test, in vitro/in vivo testovi i Komet esej za procjenu sposobnosti hemikalija da izazovu rak.
U genetici, genotoksičnost opisuje svojstvo hemijskih agenasa koji oštećuju genetičke informacije unutar ćelije uzrokujući mutacije, što može dovesti do kancera. Dok se genotoksičnost često miješa sa mutagenosti, svi mutageni su genotoksični, dok nisu sve genotoksične tvari mutagene. Promjena može imati direktne ili indirektne efekte na DNK: indukciju mutacija, aktivaciju pogrešnog događaja i direktno oštećenje DNK koje dovodi do mutacija. Trajne, nasljedne promjene mogu uticati ili na somatske ćelije organizma ili germinativne ćelije da se prenesu na buduće generacije.[1] Ćelije sprečavaju ekspresiju genotoksične mutacije bilo popravkom DNK ili apoptozom; međutim, oštećenje se ne može uvijek popraviti što dovodi do mutageneze.
Za esej genotoksičnih molekula, iispituje se oštećenje DNK u ćelijama izloženim toksičnim supstratima. Ovo oštećenje DNK može biti u obliku jedno- i dvolančanih prekida, gubitka ekscizijskog popravka, umrežavanja, alkalno labilnih mjesta, tačkastih mutacija i strukturnih i numeričkih hromosomskih aberacija.[2] Poznato je da narušeni integritet genetičkog materijala uzrokuje rak. Kao posljedica toga, razvijene su mnoge sofisticirane tehnike, uključujući Amesov test, in vitro i in vivo genotoksikološke testove i Komet esej, kako bi se procijenio potencijal hemikalija da izazovu oštećenje DNK koje može dovesti do raka.
KLINIČKE MANIFESTACIJE I MEHANIZMI TOKSIČNOG
DELOVANJA HEMIJSKIH SUPSTANCIJA
Kratak sadržaj
Kada određena supstacija uđe u organizam, njeno toksično delovanje se klinički može manifestovati na razne načine, zavisno od vrste poremećaja prouzrokovanog na nivou ćelije. Vezivanjem za određene endogene molekule, toksična jedinjenja mogu prouzrokovati poremećaj genske ekspresije (neoplazija, teratogeneza), poremećaj tekućih ili trenutnih aktivnosti ćelije (tremor, konvulzije, spazam, aritmija), poremećaj integriteta ćelije (poremećaj sinteze proteina, poremećaj funkcije ćelijske membrane, smrt ćelije) i poremećaj odnosa sa drugim ćelijama (poremećaj u hemostazi – krvarenje).
Najteži poremećaji, koji nastaju usled vezivanja hemijskih supstancija sa takozvanim „kritičnim proteinima” (DNK, RNK), klinički se mogu manifestovati kao: mutageneza, karcinogeneza, teratogeneza i imunotoksičnost.
Ključne reči: mutageneza, karcinogeneza, teratogeneza, imunotoksičnost.