pregleda

Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? - Ivo Žanić


Cena:
990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

ndi (2306)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 3986

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 0000
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski

U dobrom stanju, sa posvetom autora

Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? : o sociolingvistici animiranih filmova / Ivo Žanić
Jezik hrvatski
Godina 2009
Izdanje 1. izd.
Zagreb : Algoritam, 2009 (Zagreb : Grafički zavod hrvatske)
Fizički opis 199 str. ; 23 cm
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografija: str. 189-199.
Predmetne odrednice
Animirani film -- Hrvatska
Sociolinvistika

Ova knjiga prva u Hrvatskoj obrađuje temu koja u svijetu poodavna zaokuplja javnost, sociolingvistiku i politiku: sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove umjesto isključivo na standardni jezik. Kina je takve sinkronizacije zabranila, Iran ih potiče, Québec se uzbunio kada je jedan sivac progovorio pariškim slengom, Talijanima je dodijao napuljski i vraćaju se standardu, Španjolska jezičnu raznolikost izvornika svodi na minimum, a Irska dodaje dijalekte i gdje ih izvorno nema…

Neki se razlika boje, drugi im se raduju, treći u njima vide izvor manipulacije. Na globalnoj se razini pojavio moćan akter jezične politike koji sili govornike da se suoče sa sociokulturnim i političkim okvirom svake komunikacije i s tuđom predodžbom svojega govora.

Otkad su i hrvatski distributeri uveli takvu praksu, novine i posebno internetski forumi puni su tvrdnji da se neki govori zapostavljaju, drugi nameću, treći planski dodjeljuju negativcima, a četvrti pozitivcima…

Pišući duhovito i provokativno, Ivo Žanić objašnjava kako to da američka vjeverica škotskog porijekla govori dubrovački, a dobroćudni zeleni div rabi i kaj i lipo, što gledatelj ima na umu kad ga živcira ubijanje vokativa, aeeeekanje i gutanje samoglasnika, kako Zagreb i Split vide sebe, jedan drugog i ostale, a kako ostali njih, zašto u sinkronizacijama nema Rijeke i Osijeka, slavonskih i istarskih govora, što su stvarne značajke nečijega govora, a što njegova percepcija, te jesu li djeca zaista zbunjena kad s ekrana čuju izraze iz drugih krajeva.

I pitanje svih pitanja: Zašto jedan veseli magarac govori kao osel umjesto kao tovar i je li na djelu urota ili slučajnost?

Filmske sinkronizacije nisu autonoman jezični svijet, nego odraz odnosa u društvu, regionalnih stereotipova, raspodjele ekonomske, političke i simbolične moći, hijerarhije prestižnih i žigosanih varijeteta… One i u Hrvatskoj pokazuju koliko gledatelji poznaju druge, sebe i jezičnu stvarnost svoje zemlje.
Ivo Žanić (Split, 1954) redoviti je profesor kolegija iz sociolingvistike i medijskog jezika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, autor niza knjiga, rasprava i eseja iz tih i srodnih antropološko-kulturoloških disciplina. Kako je prethodno desetak godina radio u novinstvu, pa dvije u izdavaštvu, te desetak kao slobodni pisac, istraživač i urednik, to nema posla vezana uz govorenu, pisanu, tiskanu, odsad i uglazbljenu riječ koji u nekoj funkciji i u nekom žanru nije obavljao.

¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤
LIČNO PREUZIMANJE:
Lično preuzimanje me deranžira i oduzima mi više vremena od slanja poštom. Stoga se lično mogu preuzeti samo knjige kod kojih je ta opcija ponuđena i to isključivo u ulici Cara Dušana u Novom Sadu, u popodnevnim časovima, uz prethodni poziv da proverite da li sam kod kuće. Ako je za knjigu navedena samo opcija Pošta, lično preuzimanje nije moguće.

STANJE KNJIGE:
Knjiga koju dobijate je ona koja je na slici. Ukoliko nije naznačeno da je knjiga nova ili nekorišćena, ponekad se desi da na predlistu stoji potpis, posveta ili pečat i da to nije navedeno u opisu. Ako vam takve stvari smetaju, pitajte me pre kupovine da proverim.

KOMUNIKACIJA:
Komunikacija ide isključivo preko Kupindo poruka, ne telefonom. Budite normalni.

POPUSTI, CENKANJE I SL.:
Cena je ta koja piše, molim vas da mi ne šaljete pitanja o poslednjoj i zadnjoj ceni. Ne dajem nikakve popuste.

SLANJE:
Knjige šaljem kao tiskovinu ili CC paket nakon uplate na račun. Pakujem ih bezbedno i pažljivo, dobijate ih u stanju u kojem su poslate. Poštarina za jednu pošiljku obično iznosi od 140 do 210 din, u zavisnosti od težine. Ne naplaćujem nikakve troškove pakovanja. Ako se odlučite za post ekspres, imajte u vidu da je ta usluga trenutno dvaput skuplja od tiskovine. Za četiri i više pojedinačno kupljenih knjiga (u to ne spadaju kompleti) ja snosim troškove poštarine. Potrebno je da uplatite/preuzmete knjigu u propisanom roku od 7 dana.

MOJA PONUDA:
Nove knjige postavljam gotovo svaki dan. Možete ih pratiti na ovom linku http://www.limundo.com/Clan/ndi (pritisnite dugme `Prati`)

SUSEDNE ZEMLJE I INOSTRANSTVO:
U inostranstvo se knjige šalju EMS-om. Cenovnik EMS usluga možete proveriti na sajtu Pošte Srbije. Poštarina je visoka i okvirno se kreće od 10-15 eur za prvu knjigu i oko 7 eura za svaku dodatnu. Najisplativije je ako kupujete preko 5-6 knjiga prosečne težine i tada poštarina po knjizi može biti i 5 eura. Za Crnu Goru i BiH novac možete uplatiti PostCash-om u svojoj pošti. Uplata je moguća i PayPalom (+10% na ukupan iznos za pokrivanje njihovih provizija i konverzija), direktno na devizni račun (Wire Transfer), ili preko službe Western Union ili Moneygram. Pitajte pre kupovine koliki su troškovi dostave za inostranstvo, jer su često veći od cene same knjige.

INTERNATIONAL ORDERS:
I will send abroad. For your calculation, one hundred dinars roughly equals $1. Please register here:
https://www.limundo.com/Registracija/Kupindo
and then PM me on the link below for postage costs (they usually start at around 15 euro for the first book and 7 euro for each additional one)
https://www.kupindo.com/Clan/ndi/PostaviPitanje

¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤


Moje ostale knjige:
http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=ndi&Grupa=1

Predmet: 73592373
U dobrom stanju, sa posvetom autora

Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? : o sociolingvistici animiranih filmova / Ivo Žanić
Jezik hrvatski
Godina 2009
Izdanje 1. izd.
Zagreb : Algoritam, 2009 (Zagreb : Grafički zavod hrvatske)
Fizički opis 199 str. ; 23 cm
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografija: str. 189-199.
Predmetne odrednice
Animirani film -- Hrvatska
Sociolinvistika

Ova knjiga prva u Hrvatskoj obrađuje temu koja u svijetu poodavna zaokuplja javnost, sociolingvistiku i politiku: sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove umjesto isključivo na standardni jezik. Kina je takve sinkronizacije zabranila, Iran ih potiče, Québec se uzbunio kada je jedan sivac progovorio pariškim slengom, Talijanima je dodijao napuljski i vraćaju se standardu, Španjolska jezičnu raznolikost izvornika svodi na minimum, a Irska dodaje dijalekte i gdje ih izvorno nema…

Neki se razlika boje, drugi im se raduju, treći u njima vide izvor manipulacije. Na globalnoj se razini pojavio moćan akter jezične politike koji sili govornike da se suoče sa sociokulturnim i političkim okvirom svake komunikacije i s tuđom predodžbom svojega govora.

Otkad su i hrvatski distributeri uveli takvu praksu, novine i posebno internetski forumi puni su tvrdnji da se neki govori zapostavljaju, drugi nameću, treći planski dodjeljuju negativcima, a četvrti pozitivcima…

Pišući duhovito i provokativno, Ivo Žanić objašnjava kako to da američka vjeverica škotskog porijekla govori dubrovački, a dobroćudni zeleni div rabi i kaj i lipo, što gledatelj ima na umu kad ga živcira ubijanje vokativa, aeeeekanje i gutanje samoglasnika, kako Zagreb i Split vide sebe, jedan drugog i ostale, a kako ostali njih, zašto u sinkronizacijama nema Rijeke i Osijeka, slavonskih i istarskih govora, što su stvarne značajke nečijega govora, a što njegova percepcija, te jesu li djeca zaista zbunjena kad s ekrana čuju izraze iz drugih krajeva.

I pitanje svih pitanja: Zašto jedan veseli magarac govori kao osel umjesto kao tovar i je li na djelu urota ili slučajnost?

Filmske sinkronizacije nisu autonoman jezični svijet, nego odraz odnosa u društvu, regionalnih stereotipova, raspodjele ekonomske, političke i simbolične moći, hijerarhije prestižnih i žigosanih varijeteta… One i u Hrvatskoj pokazuju koliko gledatelji poznaju druge, sebe i jezičnu stvarnost svoje zemlje.
Ivo Žanić (Split, 1954) redoviti je profesor kolegija iz sociolingvistike i medijskog jezika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, autor niza knjiga, rasprava i eseja iz tih i srodnih antropološko-kulturoloških disciplina. Kako je prethodno desetak godina radio u novinstvu, pa dvije u izdavaštvu, te desetak kao slobodni pisac, istraživač i urednik, to nema posla vezana uz govorenu, pisanu, tiskanu, odsad i uglazbljenu riječ koji u nekoj funkciji i u nekom žanru nije obavljao.

73592373 Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? - Ivo Žanić

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.