Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1965
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Omot iskrzan i repariran, unutra dobro očuvano.
Autor - osoba Crnjanski, Miloš, 1893-1977 = Crnjanski, Miloš, 1893-1977
Naslov Lirika ; Proza ; Eseji / Miloš Crnjanski ; [izbor i predgovor Živorad Stojković]
Vrsta građe dr.knjiž.oblici
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 1965
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Matica srpska ; Beograd : Srpska književna zadruga, 1965 (Novi Sad : Budućnost)
Fizički opis 418 str. : autorova slika ; 20 cm
Drugi autori - osoba Stojković, Živorad
Zbirka ǂBiblioteka ǂSrpska književnost u sto knjiga ; ǂknj. ǂ70. Miloš Crnjanski ; 1
Sadržaj S a d r ž i i: Lirika Itake ; Priviđenja ; Dnevnik o Čarnojeviću ; Sveta Vojvodina ; Pisma iz Pariza ; Ljubav u Toskani ; Razmišljanja o Njegošu ; O stogodišnjici Vase Živkovića ; Otkrovenje Rastka Petrovića ; Dobrinović komponovan sa uspomenama ; Objašnjenja Sumatre ; Za slobodni stih ; Naša lirika ; Novi oblik romana.
(Karton s omotom)
Napomene Str.: str. 7-[19]: Pesnički put Miloša Crnjanskog / Ž. Stojković
Predmetne odrednice Crnjanski, Miloš, 1893-1977
Autor - osoba Crnjanski, Miloš, 1893-1977 = Crnjanski, Miloš, 1893-1977
Naslov Serbia ; Seobe ; Lament nad Beogradom / Miloš Crnjanski ; [priredio Živorad Stojković]
Vrsta građe izabrana dela
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 1965
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Matica srpska ; Beograd : Srpska književna zadruga, 1965 (Novi Sad : Budućnost)
Fizički opis 353 str. : autorova slika ; 21 cm
Drugi autori - osoba Stojković, Živorad
Zbirka ǂBiblioteka ǂSrpska književnost u sto knjiga ; ǂknj. ǂ71
(Karton s omotom)
Napomene Biografski podaci o piscu: str. 351
Bibliografija: str. 352
Literatura: str. 353-[354].
Miloš Crnjanski je rođen 1893. godine u Čongradu, školovao se kod fratara pijarista u Temišvaru, studirao u Rijeci i Beču, završio komparativnu književnost, istoriju i istoriju umetnosti u Beogradu.
U međuratnom periodu bio je profesor i novinar, istaknuta figura modernističke književnosti, polemičar u nizu raznorodnih pravaca, urednik antikomunistički orijentisanog lista Ideje. Kao niži diplomatski službenik, kao ataše za štampu i dopisnik Centralnog presbiroa, boravio je u Berlinu (1929–1931, 1935–1938) i Rimu (1938–1941). Kao novinar, specijalni dopisnik i reportažni pisac reprezentativnih beogradskih listova Politika i Vreme, izveštavao je iz Španskog građanskog rata i iz skandinavskih zemalja.
Drugi svetski rat ga je zatekao u Rimu, odakle je – posle nemačke okupacije i rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije 1941. godine – sproveden, poput ostalih diplomatskih službenika, za Madrid i Lisabon. U 1941. godini priključio se emigrantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu. Budući da je bio novinar izrazito antikomunističke orijentacije, otpušten je iz diplomatske službe 1945. godine. Ostao je u emigraciji, u Londonu, u periodu između 1945. i 1966. godine. Označen kao predratni simpatizer pronemačke politike nije mogao dobiti prikladno zaposlenje – radio je kao knjigovođa u obućarskoj radnji i prodavac knjiga, ostajući često bez posla i u krajnjoj životnoj oskudici. Tek 1966. godine dozvoljeno mu je da se vrati u Beograd, u kojem je umro 1977. godine.
Kao romansijer, pesnik, putopisac, dramski pisac, pripovedač, novinar, on je obeležio i istorijsku i književnu pozornicu srpskog jezika. U svojoj životnoj i umetničkoj sudbini spojio je neka od najznačajnijih svojstava srpske i evropske istorije: visoku umetničku vrednost, samotništvo i siromaštvo, apatridsku sudbinu koja je postala evropska sudbina pisca, nepoznatost i privatnost egzistencije kao sadržaj savremenog duhovnog lika. Vrativši se u Beograd, svom lutalaštvu pripojio je povratak u zavičaj. I premda nikada nije u javnoj svesti imao onaj značaj i ono mesto koje je zasluživao kako po osećajnosti i duhovnosti svojih dela tako i po savršenstvu njihovog umetničkog izraza, Miloš Crnjanski ostaje najveći srpski pisac u dvadesetom veku.
MG139