Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Retko izdanje
Kao na slikama, uobičajeni znaci starosti
Edicija ARS
SARAJEVO
1961.
Per Lagerkvist (šve. Pär Fabian Lagerkvist; Vekše, 23. maj 1891 — Stokholm, 11. jul 1974) je bio švedski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1951. godine. Pisao je poeziju, pozorišne komade, romane, pripovetke i eseje od svojih ranih 20ih do 70ih godina života. Centralni motiv njegovog dela je moralno pitanje dobra i zla. Iako nije verovao u crkvene doktrine, u delima je koristio hrišćanske religijske motive i ličnosti.
Noblovu nagradu je dobio 1951. godine, za roman „Baraba“ (Barabba) iz 1950., dok mu je najpoznatiji roman „Patuljak“ (Dvärgen) iz 1944. godine.
Poreklom je sa sela koje je opisao u delu „Gost u stvarnosti“. U mladosti je bio pod uticajem darvinizma i radikalnih ideja. Svoja shvatanja iznosi u esejima „Umetnost reči i umetnost slike“ i „Pozorište“, zalažući se za umetnost koja spaja sadržaj i formu. Ekspresionističke su mu pesme u stihu i prozi „Strah“, hibridna zbirka proze, poezije i drame „Haos“, i prozni tekst „Večiti smeh“.
Raskrstivši sa eksperimentisanjem (proza „Jutro“, poezija „Put srećnika“, ljubavne pesme „Pesme srca“) vraća se slici borbe mraka i svetlosti u zbirkama kratke proze „Zle priče“, aforizmima „Pobeđeni život“ u kojima opisuje raskol između života i čoveka, drami „Onaj kome je dato da opet živi svoj život“ i novelama „Borbeni duh“.
Tridesetih godina 20. veka je pod uticajem pesimizma, ali i angažovanja za humanističke ideale (pesme „Kraj logorske vatre“, eseji „Pesnica“, novela „Dželat“, drame „Čovek bez duše“ i „Pobeda u mraku“, pesme „Pesma i borba“, satira „U to vreme“).
Jednu drugu liniju njegovog stvaralaštva obeležava drama „Svetojovanjski san u sirotinjskom domu“, koja se kasnije razvija u u niz proza sa mitskim simbolizmom („Patuljak“, „Baraba“, „Sibila“, „Ahasferova smrt“) i zbirci pesama „Večernja zemlja“.
Djela[uredi | uredi kod]
`Željezo i ljudi`,
`Vječiti smiješak`,
`Okrutne priče`,
`Baraba`,
`Sibila`,
`Hodočasnik na moru`,
`Posljednji čovjek`,
`Čovjek bez duše`,
`Pobjeda u tmini`.
proširi