Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

SRETNA SMRT Albert Kami SRECNA SMRT Albert Kami


SRETNA SMRT , Albert Kami ( Albert Camus , Naprijed Zagreb 1973

- tvrd povez, format 13 x 20,5 cm , zaštitni omot, latinica, 179 strana

VRLO DOBRO OCUVANO ,ima zutih tackica po knjizi na pocetku i na kraju uz korice ,i ima na boku zute fleka ,na belom hrbatu ,vidi se na 1 slici

-malo je popucala korica na gornjem cosku hrbata ,6-7 mm


Posthumno objavljen roman , Patris Merso, siromašni službenik, ubija bogatog invalida Zagreja i bježi nekažnjen, sa njegovim novcem. Poslije boravka u Pragu i Đenovi, vraća se u Alžir. U samrtnom času shvata da je čovjekova sreća u svjesnom izboru - i umire srećan

Sreća je ljudska, a večnost svakidašnja.

U svom prvom romanu, koji je napisao u ranim dvadesetim godinama i koji je otkriven tek posthumno, 1960. godine, Kami je postavio tematski okvir za sve ono što će godinama kasnije ugraditi u Stranca.

Srećna smrt prati glavnog junaka do kuće njegove žrtve i natrag, ispitujući njegov put od zločina do egzila, privođenja i smrti „bez ljutnje, bez mržnje, bez žaljenja“, dajući čist i pregledan uvid u Kamijevu maštu i njena opsesivna mesta.

Pred sobom imamo mladog Kamija, zaljubljenog u more i sunce, očaranog ženama i već spremnog da postavi osnove svoje egzistencijalističke filozofije, filozofije koja poziva na akciju i moralnu odgovornost, i koja ga je učinila jednom od centralnih figura svog vremena.


Sreća je ljudska, a večnost svakidašnja.
;
;U svom prvom romanu, koji je napisao u ranim dvadesetim godinama i koji je otkriven tek posthumno, 1960. godine, Kami je postavio tematski okvir za sve ono što će godinama kasnije ugraditi u Stranca.
;
;Srećna smrt prati glavnog junaka do kuće njegove žrtve i natrag, ispitujući njegov put od zločina do egzila, privođenja i smrti „bez ljutnje, bez mržnje, bez žaljenja“, dajući čist i pregledan uvid u Kamijevu maštu i njena opsesivna mesta.
;
;Pred sobom imamo mladog Kamija, zaljubljenog u more i sunce, očaranog ženama i već spremnog da postavi osnove svoje egzistencijalističke filozofije, filozofije koja poziva na akciju i moralnu odgovornost, i koja ga je učinila jednom od centralnih figura svog vremena.

(kutija 2)