Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani

Kao da me nema - Slavenka Drakulić

retko

Žanr Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Hrvatska književnost - Romani
Izdavač Feral Tribune
Prevoditelj -
Vrsta uveza Meki
Godina 2001
Broj stranica 192
Format 20 cm

vrlo dobro ocuvano

Roman `Kao da me nema` Slavenke Drakulić potresna je priča o masovnim silovanjima za vrijeme rata u Bosni. Dosad je objavljen u šesnaest zemalja, a nedavno je u irsko-švedsko-makedonskoj koprodukciji snimljen i igrani film.
Ovo je potresan roman, ispričan bez zadrške ogoljenim stilom bez literarnih trikova. Jednostavan, ali moralno kompleksan roman povezuje rat, muževnost, seksualno nasilje i žensko tijelo - ali ne nudi banalne zaključke ... pitanjima nacije i religije bavi se vrlo suptilno.

Novo izdanje potresnog romana o ratnim užasima u Bosni.

Roman “Kao da me nema` Slavenke Drakulić potresna je priča o masovnim silovanjima za vrijeme rata u Bosni. Dosad je objavljen u šesnaest zemalja, a nedavno je u irsko-švedsko-makedonskoj koprodukciji snimljen i istoimeni igrani film.

Ovo je potresan roman, ispričan bez zadrške ogoljenim stilom bez literarnih trikova. Jednostavan, ali moralno kompleksan roman povezuje rat, muževnost, seksualno nasilje i žensko tijelo - ali ne nudi banalne zaključke… pitanjima nacije i religije bavi se vrlo suptilno.


Iznoseći put jedne žene kroz tamu etničkog sukoba, autorica čini da vidimo ono s čim se možda ne bismo željeli suočiti: strašna oštećenja koja rat uzrokuje u dubini tijela i duše. Ako želite razumjeti središnji suvremeni događaj u svim njegovim ljudskim dimenzijama, pročitajte ovaj suzdržani, ali nemilosrdan i vrlo dirljiv roman. (Eva Hoffman)

Da bismo razumjeli pravu prirodu i način razmišljanja onih koji su ratovali, moramo znati što su učinili bosanskim ženama. Bilo je to više od boli, više od brutalnosti, gotovo nemoguće razumjeti. Slavenka Drakulić prisilila nas je još jednom da shvatimo. (Christiane Amanpour)
Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova.

U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga `Smrtni grijesi feminizma` (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je ponovno objavljena u proširenom izdanju.

Uslijedili su publicistički naslovi `Kako smo preživjeli`, `Oni ne bi ni mrava zgazili`, `Cafe Europa`, `Balkan Express`, `Tijelo njenog tijela` i `Basne o komunizmu`, a `Cafe Europa` dobila je i nastavak `Cafe Europa Revisited`.

Posljednja autoričina zbirka eseja `Rat je svugdje isti` okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama.

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče.

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.

Slavenka Drakulić
Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Objavljuje knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi svakodnevicom u socijalizmu, a posle 1989. i ratom. Njena prva publicistička knjiga Smrtni grijesi feminizma (1984) jedan je od prvih priloga o feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Usledile su: Kako smo preživjeli, Cafe Europa, Oni ne bi ni mrava zgazili, Tijelo njenog tijela i Basne o komunizmu.

U književnim delima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom telu, bolesti i traumi, propitujući i živote kreativnih žena koje su živele s poznatim umetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur i Mileva Ajnštajn: Teorija tuge.

Živi na relaciji Hrvatska–Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u novinama i časopisima The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The New York Review of Books, Suddeutsche Zeitung, Internazionale, Dagens Nyheter, The Guardian i Eurozine.

(kutija keno)