pregleda

Filip Šerard - VIZANTIJA (kulturna istorija)


Cena:
799 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (4970)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,92% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10288

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1972
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Odlično očuvano!

Autor - osoba Šerar, Filip, 1922-1995 = Sherrard, Philip, 1922-1995
Naslov Vizantija / Filip Šerard ; prevela Blanka Kraus
Jedinstveni naslov Byzantium. srpski jezik
Vrsta građe prikaz
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1972
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije, 1972 (Ljubljana : Mladinska knjiga)
Fizički opis 191 str. : ilustr. ; 28 cm
Drugi autori - osoba Kraus, Blanka (prevodilac)
Dolger, Franz (autor dodatnog teksta)
Zbirka Svet i vreme. O kulturama
(Karton)
Napomene Prevod dela: Byzantium / Philip Sherrard
Str. 7: Uvod / Franc Delger
Tekst štampan dvostubačno
Bibliografija: str. 187.
Predmetne odrednice Vizantija -- Kulturna istorija

UVOD

U prastara vremena mitskih vekova stigao je kralj Vizas iz Megare, sa svojim četama, do ušća Bosfora i osnovao je tamo gradić Vizantion – Vizant – grad Vizasa. Niko tada nije mogao ni da sluti da će jednom iz te naseobine niknuti grad, pa čak i država, kojoj će biti suđeno da doživi hiljadugodišnju istoriju i da pokloni ime jednoj značajnoj istorijskoj epohi.
Taj Vizant je zatim u vreme cara Konstantina Velikog (početkom IV veka) postao svetski grad, trgovački i saobraćajni centar evropskog Bliskog istoka i najzad glavni grad jednog svetskog carstva kao država naslednica Rimskog Carstva. Ova imperija, nazvana po svom ponovnom osnivaču Konstantinu Velikom – Konstantinopolis tj. Carigrad, ostala je, za jedan milenij, pupak sveta, pošto je hrišćanstvo izvojevalo sjajnu pobedu nad religijama raznih naroda i učinilo Carigrad centrom svetske kulture.
Kao utočište pravičnosti i mira, gde su sada u ličnosti cara bile sjedinjene najviše moći politike, religije i etike, Carigrad je predstavljao pravu sliku zemaljske božanske moći i božanskog sjaja. Više dinastija smenjivalo se na ovom tronu i sa ovog mesta odbijalo je od Evrope snažne nalete varvarskih hordi. Razumljivo je da je pod takvim okolnostima Vizantijsko Carstvo bilo duboko prožeto svešću da je ono spasilac čovečanstva i božji zamenik i ne treba se čuditi što se ta svest u svako doba isticala u načinu života na dvoru i u veličanstvenosti ceremonija, kojima su car i njegov dvor bili okruženi, i što se božanski sjaj nije manifestovao samo u spoljnom reprezentovanju već i u svakodnevnim ceremonijama. Nažalost, posedujemo samo nedovoljne likovne prikaze toga sjaja, pa čak ne raspolažemo ni zadovoljavajućim opisima. Mnoge praznine nastale su kao posledica pljački varvara iz okoline, uvek spremnih na prepade. Mnogo šta uništile su prirodne katastrofe i tako povećale broj praznina u fondu sačuvanih spomenika. Pojedini komadi iz raskoši tih spomenika privukli su zavidljive poglede učesnika krstaških pohoda i delimično su nestali, a drugi se nalaze u muzejima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
Da bismo stekli predstavu o nekim predmetima, moramo često da se zadovoljimo posmatranjem slika ili likovnih prikaza koji su delimično stvoreni vekovima posle postojanja njihovih uzora, kao, na primer, minijature rukopisa Skilice u Madridu. No upravo zbog toga, kao što je ovde slučaj, zaslužuje priznanje poduhvat da se čitaocu prikažu bar ovi oskudni ostaci.
Tako pomoću ovih izvanrednih prikaza ne upoznajemo samo tekovine jedne visoke kulture, koja je u narednim razdobljima bila presudna za čitav niz drugih jedinstvenih veoma razvijenih kultura – za Slovene, Osmanlije i dr., već nam i narodne kulture tih oblasti postaju razumljive u njihovim korenima i odlučujućim tokovima. Tamo gde nedostaju odgovarajući likovni uzori autor se poslužio srodnim likovnim prikazima iz novijeg doba, iz kojih se ono tipično vizantijsko još i danas može prepoznati. Na taj način nastala je neka vrsta kulturnoistorijskog atlasa koji je u stanju da čitaocu ma koga stepena obrazovanja prenese utisak o dejstvu vizantijske kulture, presudnom za čitavu Evropu.
Dr Franc Delger, prof. Univerziteta u Minhenu

MG P42 (NL)


Predmet: 81691061
Odlično očuvano!

Autor - osoba Šerar, Filip, 1922-1995 = Sherrard, Philip, 1922-1995
Naslov Vizantija / Filip Šerard ; prevela Blanka Kraus
Jedinstveni naslov Byzantium. srpski jezik
Vrsta građe prikaz
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1972
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije, 1972 (Ljubljana : Mladinska knjiga)
Fizički opis 191 str. : ilustr. ; 28 cm
Drugi autori - osoba Kraus, Blanka (prevodilac)
Dolger, Franz (autor dodatnog teksta)
Zbirka Svet i vreme. O kulturama
(Karton)
Napomene Prevod dela: Byzantium / Philip Sherrard
Str. 7: Uvod / Franc Delger
Tekst štampan dvostubačno
Bibliografija: str. 187.
Predmetne odrednice Vizantija -- Kulturna istorija

UVOD

U prastara vremena mitskih vekova stigao je kralj Vizas iz Megare, sa svojim četama, do ušća Bosfora i osnovao je tamo gradić Vizantion – Vizant – grad Vizasa. Niko tada nije mogao ni da sluti da će jednom iz te naseobine niknuti grad, pa čak i država, kojoj će biti suđeno da doživi hiljadugodišnju istoriju i da pokloni ime jednoj značajnoj istorijskoj epohi.
Taj Vizant je zatim u vreme cara Konstantina Velikog (početkom IV veka) postao svetski grad, trgovački i saobraćajni centar evropskog Bliskog istoka i najzad glavni grad jednog svetskog carstva kao država naslednica Rimskog Carstva. Ova imperija, nazvana po svom ponovnom osnivaču Konstantinu Velikom – Konstantinopolis tj. Carigrad, ostala je, za jedan milenij, pupak sveta, pošto je hrišćanstvo izvojevalo sjajnu pobedu nad religijama raznih naroda i učinilo Carigrad centrom svetske kulture.
Kao utočište pravičnosti i mira, gde su sada u ličnosti cara bile sjedinjene najviše moći politike, religije i etike, Carigrad je predstavljao pravu sliku zemaljske božanske moći i božanskog sjaja. Više dinastija smenjivalo se na ovom tronu i sa ovog mesta odbijalo je od Evrope snažne nalete varvarskih hordi. Razumljivo je da je pod takvim okolnostima Vizantijsko Carstvo bilo duboko prožeto svešću da je ono spasilac čovečanstva i božji zamenik i ne treba se čuditi što se ta svest u svako doba isticala u načinu života na dvoru i u veličanstvenosti ceremonija, kojima su car i njegov dvor bili okruženi, i što se božanski sjaj nije manifestovao samo u spoljnom reprezentovanju već i u svakodnevnim ceremonijama. Nažalost, posedujemo samo nedovoljne likovne prikaze toga sjaja, pa čak ne raspolažemo ni zadovoljavajućim opisima. Mnoge praznine nastale su kao posledica pljački varvara iz okoline, uvek spremnih na prepade. Mnogo šta uništile su prirodne katastrofe i tako povećale broj praznina u fondu sačuvanih spomenika. Pojedini komadi iz raskoši tih spomenika privukli su zavidljive poglede učesnika krstaških pohoda i delimično su nestali, a drugi se nalaze u muzejima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
Da bismo stekli predstavu o nekim predmetima, moramo često da se zadovoljimo posmatranjem slika ili likovnih prikaza koji su delimično stvoreni vekovima posle postojanja njihovih uzora, kao, na primer, minijature rukopisa Skilice u Madridu. No upravo zbog toga, kao što je ovde slučaj, zaslužuje priznanje poduhvat da se čitaocu prikažu bar ovi oskudni ostaci.
Tako pomoću ovih izvanrednih prikaza ne upoznajemo samo tekovine jedne visoke kulture, koja je u narednim razdobljima bila presudna za čitav niz drugih jedinstvenih veoma razvijenih kultura – za Slovene, Osmanlije i dr., već nam i narodne kulture tih oblasti postaju razumljive u njihovim korenima i odlučujućim tokovima. Tamo gde nedostaju odgovarajući likovni uzori autor se poslužio srodnim likovnim prikazima iz novijeg doba, iz kojih se ono tipično vizantijsko još i danas može prepoznati. Na taj način nastala je neka vrsta kulturnoistorijskog atlasa koji je u stanju da čitaocu ma koga stepena obrazovanja prenese utisak o dejstvu vizantijske kulture, presudnom za čitavu Evropu.
Dr Franc Delger, prof. Univerziteta u Minhenu

MG P42 (NL)
81691061 Filip Šerard - VIZANTIJA (kulturna istorija)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.