ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 0000
Jezik: Srpski
Autor: Strani

U dobrom stanju. Prevod Bogomir Herman

I
Opšta privredna istorija : pregled privrednog razvitka od primitivne skupljačke privrede do visoko razvijenog kapitalizma.
Tom 1, Privreda primitivnih i polukulturnih naroda / Hajnrih Kunov
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Beograd : Kultura, 1957
Fizički opis 459 str. ; 21 cm
Predmetne odrednice
Prvobitna zajednica -- Privreda
Privreda -- Istorija
Cunow, Heinrich, 1862-1936


II
Opšta privredna istorija : pregled privrednog razvitka od primitivne skupljačke privrede do visoko razvijenog kapitalizma.
Tom 2, Privredne forme indiskih Arijaca, Italika, Kelta i Germana / Hajnrih Kunov
preveo Bogomir Herman
Vrsta građe stručna monog.
Jezik srpski
Godina 1958
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Kultura, 1958 (Beograd : Kultura)
Fizički opis 426 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Herman, Bogomir, 1896-1963 (prevodilac)
Herman, Bogomir, 1896-1963 (prevodilac)
Predmetne odrednice Robovlasničko društvo

III
Opšta privredna istorija : pregled privrednog razvitka od primitivne skupljačke privrede do visoko razvijenog kapitalizma.
Tom 3, Srednjovekovna feudalna privreda u srednjoj i zapadnoj Evropi / Hajnrih Kunov ; [preveo Bogomir Herman]
Vrsta građe stručna monog.
Jezik srpski
Beograd : Kultura, 1958.
Fizički opis 424 str. ; 21 cm
Herman, Bogomir, 1896-1963 (prevodilac)
Predmetne odrednice
Feudalizam

IV
Opšta privredna istorija : pregled privrednog razvitka od primitivne skupljačke privrede do visoko razvijenog kapitalizma.
Tom 4, Razvitak kapitalističke privrede u Nemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama / Hajnrih Kunov
Vrsta građe stručna monog.
Jezik srpski
Beograd : Kultura, 1959
Fizički opis 377 str. ; 21 cm
Predmetne odrednice
Kapitalizam
Cunow, Heinrich, 1862-1936 = Kunov, Hajnrih, 1862-1936

Prevodi dela:
Allgemeine Wirtschaftsgeschichte Bd. 1/ Heinrich Cunow.
Allgemeine Wirtschaftsgeschichte Bd. 2/ Heinrich Cunow.
Allgemeine Wirtschaftsgeschichte Bd. 3/ Heinrich Cunow.
Allgemeine Wirtschaftsgeschichte. Bd. 4, Entwicklung der kapitalistischen Wirtschaft in Deutschland, Frankreich, England und den Vereinigten Staaten von Amerika / Heinrich Cunow.


KNJIGA I

SADRŽAJ
PREDGOVOR

UVOD

PRVA GLAVA. SKUPLJAČKA I LOVAČKA PRIVREDA TASMANACA I AUSTRALIJANACA
Postanak primitivnih oruđa. — Rasne razlike između Tasmanaca i Australijanaca. — Razlike u tehnici izrade oruđa. — Organizacija tasmanskih hordi. — Oblasti i lovišta hordi kod Tasmanaca i Australijanaca. — Život na mestu logorovanja. — Tasmanci se gnušaju ribe. — Hrana Tasmanaca i njeno spravljanje. — Lov i ribolov Australijanaca. — Podela rada. — Spravljanje hrane u australijskim hordama. — Zabranjena jela. — Glad i kanibalizam. — Prijateljske veze i savezi hordi. — Primitivna trgovina.

DRUGA GLAVA. ZEMLJIŠNA SVOJINA AUSTRALIJANACA
Svojina horde i privatna svojina. — Pravo svojine Australijanaca na lično privređene predmete. — Zemljišna svojina Australijanaca. — Saopštenja Eduarda M. Kera o australijskoj zemljišnoj svojini. — Pravo pojedinaca na zemlju. — Komunizam u okviru horde i porodični komunizam. — Netačna gledišta o australijskom komunizmu. — Zaključci.

TREĆA GLAVA. PRIVREDA NEGRITA, BUŠMANA I BOTOKUDA
Strani kulturni uticaji. — Potiskivanje u zabačene krajeve. — Napreci u tehnici izrade oružja. — Prašuma kao prehrambeno područje. — Lakše nabavljanje hrane. — Uređenje hordi i vlast poglavica. — Građenje boljih koliba. — Spravljanje hrane. — Shvatanja nižih lovačkih naroda o svojini. — Razmena dobara. — Životni standard Minkopa, Semanga i Senoja. — Plemena u unutrašnjosti Malake slabo se bave lovom. — Netačna ocena njihove razvijenosti. — Počeci gajenja biljaka i stoke. — Stalno naseljavanje skitačkih hordi. — Trgovina i odnosi svojine kod Negrita na Malaki.

ČETVRTA GLAVA. PRIVREDNI ŽIVOT KALIFORNIJSKIH INDIJANACA
Zastarela shema razvitka. — Prelaz na zemljoradnju. — Preduslovi zemljoradnje. — Razmeštaj indijanskih plemena po Kaliforniji. — Plemensko uređenje kalifornijskih Indijanaca. — Skupne porodice i kućne zadruge. — Indijanske seoske zadruge. — Biljna hrana. — Tehnika lova i ribolova. — Pravo svojine kod Indijanaca.

PETA GLAVA. PRIVREDNI ŽIVOT INDIJANSKIH PLEMENA NA SEVEROZAPADNOJ OBALI AMERIKE
Način naseljavanja i ribarstvo Cinuka. — Gajenje krompira. — Ropstvo. — Trgovinske prilike i pravo svojine kod Cinuka. — Ribarsko pleme Maka. — Tehnički napredak Maka. — Indijanci Pundžetsunda. — Lov i ribolov. — Kućno-industrijska radinost. — Trgovinski promet. — Ropstvo. — Naselja sundskih Indijanaca. — Porodične kuće. — Totemske zajednice Nutka i Kavakjutla. — Naselja Haida i Tlinkita. — Ribolov i lov. — Primitivna zemljoradnja. — Razvijanje različitih veština. — Imovne razlike.

ŠESTA GLAVA. NAČIN ŽIVOTA PRERIJSKIH INDIJANACA
Prerija kao geografski životni prostor. — Lov na bivole. — Privredne prilike severnih Šošona. — Lovački život severnih Šošona. — Privredni značaj ribolova. — Zanimanje žena i muškaraca. — Odnosi svojine kod Šošona. — Mandani. — Lov i zemljoradnja Mandana. — Zemljišni posed Mandana. — Način privređivanja Omaha. — Zajednički magacini. — Zemljišni posedi Omaha.

SEDMA GLAVA. PRIVREDNO UREĐENJE IROKEZA
Upravna organizacija irokeskih plemena. — Naselja i kućne zadruge Irokeza. — Porodični odnosi. — Lov, ribolov i zemljoradnja. — Način obrađivanja zemlje. — Pravo poseda zemlje. — Podela rada između polova.

OSMA GLAVA. PRIVREDNO UREĐENJE GOLFSKIH INDIJANACA I PEBLOINDIJANACA
Postojbina i starešinstvo golfskih plemena. — Organizacija naselja. — Rodovske porodice. — Deoba zemlje i raspodela seoskog stara. — Njive u selu i izvan sela. — Uređivanje bašti. — Porodične deonice u ataru. — Način obrađivanja zemlje. — Komunalna zemlja u ataru. — Pečenje i kuvanje. — Ratarstvo, stočarstvo i tkačka veština Nača. — Način naseljavanja i ratarstvo Pebloindijanaca u Novom Meksiku. — Način obrađivanja zemlje i lova kod Pebloindijanaca.

DEVETA GLAVA. POREĐENJE PRIVREDE SEVERNE I JUŽNE AMERIKE
Ribarstvo u Južnoj Americi. — Uslovi za lov u Severnoj i Južnoj Americi. — Zemljoradnja južnoameričkih Indijanaca. — Podela rada između muškog i ženskog pola. — Kućno-industrijska radinost žena. — Društvena organizacija južnoameričkih plemena. — Forme naseljavanja i zemljišnog poseda. — Porodična i lična svojina. — Rasprostranjenost ropstva. — Uzrok rasprostranjenosti ropstva. — Prvi počeci primitivnog stočarstva. — Trgovinske prilike kod brazilskih Indijanaca.

DESETA GLAVA. DRUŠTVENO UREĐENJE I PRIVREDNE USTANOVE STAROG MEKSIKA
Seoba Acteka. — Osnivanje i raspored Tenohtitlana. — Opštinsko i plemensko uređenje Tenohtitlana. — Kalpuli kao privredne zadruge. — Dodeljivanje zemlje članovima kalpulija. — Nasleđivanje zemljišnih deonica u kalpuliju. — Opštinska zemlja za naročite svrhe. — Postanak Saveza Acteka. — Deoba i korišćenje tributske zemlje. — Uređenje Tekpana. — Slobodni zemljoradnici i kmetovi. — Poljoprivreda i industrija u Meksiku. — Pijačna trgovina i spoljna trgovina u Meksiku. — Dugovno i krivično ropstvo.

JEDANAESTA GLAVA. STAROPERUANSKE MARKE I SEOSKE ZADRUGE
Peruanska plemena. — Gentilna organizacija plemena. — Hiljade i stotine. — Peruanska marka. — Unutrašnja i spoljna zemlja seoske marka. — Način poljoprivredne proizvodnje u peruanskoj marki. — Obrada seoske zemlje. — Gajenje lama u planinskim selima. — Marka pod vladavinom Inka. — Zanatstvo i trgovina u državi Inka. — Pravac razvitka Meksika i Perua.

DVANAESTA GLAVA. PRIVREDNA ORGANIZACIJA PAPUA
Mogućnosti lova na Novoj Gvineji. — Značaj ribolova. — Baštovanstvo i ratarstvo Papua. — Zemljišni posed plemena i naselja. — Obrada zemlje. — Zajednički posed i privatni posed. — Zemljišni odnosi kod Mekeoa i Masima. — Nasledno pravo Mekeoa i Masima. — Plemenska i totemska organizacija. — Muške kuće. — Počeci gajenja svinja. — Razvijenost trgovinskog prometa. — Grnčarstvo Papua. — Trgovina čamcima. — Pijačni i trgovinski novac. — Pitanja zakupa i svojine. — Podela rada između muškaraca i žena.

TRINAESTA GLAVA. PRIVREDNI RAZVITAK MELANEŽANA
Privreda Bajninga na Novoj Pomeraniji. — Zemljišna svojina Bajninga. — Rasprostranjenost totemskih grupa u Melaneziji. — Majurske, porodične i seoske zajednice. — Zanatstvo i trgovina. — Platežna sredstva Melanežana. — Novčani kredit i kamata. — Imovne razlike. — Zemljoradnja Melanežana. — Način obrađivanja zemlje. — Unutrašnja i spoljna seoska marka. — Različita nasledna prava.

ČETRNAESTA GLAVA. DRUŠTVENO UREĐENJE I ZEMLJORADNJA VITIJANACA
Podela na staleže na Viti Levu. — Podela Vitijanaca na rodove i rodovske porodice. — Jačanje vlasti poglavica. — Zanatske veštine. — Lov i zemljoradnja Vitijanaca. — Uređenje seoskih marki. — Težnja poglavica da prisvoje pravo na zemlju. — Pravo nasledstva rodbinskih porodica na zemlju. — Privredni razlozi ubijanja udovica.

PETNAESTA GLAVA. DRUŠTVENO I PRIVREDNO UREĐENJE POLINEŽANA
Razlike u razvitku Melanežana i Polinežana. — Muškarci kao kuvari. — Prevlast porodične organizacije. — Rodbina kao kućna zadruga. — Rodovske i seoske zajednice Polinežana. — Staleška podela na grupama ostrva Samoi, Tahiti, Markiza i Tonga. — Zanatska radinost i zemljoradnja Polinežana. — Porodična nasledna zemlja.

ŠESNAESTA GLAVA. KLANOVI, ZEMLJIŠNI POSED I PRAVO SVOJINE KOD MAORA
Deoba Maora na velike klanove, rodovske zajednice i skupne porodice. — Staleška podela i zemljišni posed. — Staro nasledno pravo Maora. — Kasnije izmene u naslednom pravu. — Odsustvo lenskih (feudalnih) odnosa. — Lov i ribolov. — Obrada zemlje. — Zanatska dostignuća.

SEDAMNAESTA GLAVA. PRIVREDNI RAZVITAK DAJAKA I BATAKA
Kulturni stupanj Mikronežana. — Životinjski i biljni svet Bornea. — Gajenje pirinča kod Dajaka. — Način gazdovanja. — Rodovske zajednice, skupne porodice i kućne zadruge Dajaka. — Seosko područje i porodični posed. — Nasledno pravo Dajaka. — Lov i stočarstvo. — Zanatske veštine. — Starešinstvo i ropstvo. — Organizacija srodstva kod Bataka. — Sreske zajednice. — Zemljoradnja i stočarstvo kod Bataka. — Zanatska tehnika. — Ropstvo kod Bataka.

OSAMNAESTA GLAVA. POSTANAK FEUDALNO-PRAVNIH ZEMLJIŠNIH ODNOSA U MALAJSKIM DRŽAVAMA
Rodovsko i porodično uređenje Malajaca u nekadašnjoj državi Manangkabau. — Jačanje vlasti porodičnih starešina kod plemena Tapung. — Malajski sultani kao spahije svojih podanika. — Muhamedanske feudalno pravo na Javi. — Dažbine na zemlju na Javi. — Feudalni sistem Hova na Madagaskaru.

DEVETNAESTA GLAVA. PRIVREDNI ŽIVOT JUŽNOAFRIČKIH STOČARSKIH NARODA
Kako je postalo stočarstvo? — Najpre zemljoradnja pa onda stočarstvo. — Zemljoradnja južnoafričkih Kafra i Bečuana. — Da li su Ovahereri i Hotentoti ranije obrađivali zemlju? — Stočarstvo kao glavna privredna grana južnoafričkih naroda. — Klanje stoke i upotreba mleka kod Kafra i Bečuana. — Stočarstvo Ovaherera i Hotentota. — Forme društvene organizacije južnoafričkih stočara. — Naselja s torovima (kralovi). — Pravo svojine i pravo nasledstva. — Razvitak kućno-industrijske tehnike.


KNJIGA II

PRVA GLAVA. PRIVREDNE FORME INDIJSKIH ARIJACA
Zemljoradnja i stočarstvo indijskih Arijaca u starovedsko doba. — Stočna privreda Arijaca. — Staroindijska kućna radinost. — Način naseljavanja i organizacija srodstva. — Rodbina i porodica u starovedskom životu. — Deoba na oblasti i vojne odrede. — Ostaci starog rodovskog uređenja u Pendžabu. — Zemljišne zajednice kod plemena u oblasti Gurdaspur.

DRUGA GLAVA. POČECI RIMSKE PRIVREDE
Privredni život Pelazga. — Latinsko rodovsko uređenje. — Baština starorimske porodice (heredium). — Kuća i okućnica rimskog seljaka. — Upoređenje najstarijih zemljišnih odnosa Rima sa zemljišnim odnosima Germana, indijskih Arijaca i peruanskih Inka. — Starorimsko seljačko domaćinstvo. — Stočarstvo rimskih seljaka. — Deoba opšte zemlje. — Postanak ropstva. — Rimsko zanatstvo. — Počeci rimske trgovine.

TREĆA GLAVA. DRUŠTVENO UREĐENJE I PRIVREDNE USTANOVE STARIH IRSKIH KELTA
Krajevi naseljeni Keltima. — Zbirke staroirskih zakona. — Staroirski istorijski zapisi. — Novija dela o životu naroda Irske u Srednjem veku. — Najstarije oblasti irskih plemena. — Stanovništvo Irske u petom veku. — Tuath i klan. — Položaj i prava klanskih poglavica. — Klansko srodstvo i rodbinske porodice. — Irsko selo. — Privatna i opštinska zemlja. — Zemljoradnja starih Iraca. — Porodični majur i porodično domaćinstvo. — Prelaz sa stočarstva na zemljoradnju.

ČETVRTA GLAVA. PRIVREDNI RAZVOJ IRSKE OD DEVETOG DO ŠESNAESTOG VEKA
Posledice prelaza na zemljoradnju. — Razne vrste zakupa pašnjaka. — Zakupni odnosi u staroj Irskoj. — Pridošlice kao kmetovi i zakupci. — Društveni položaj pridošlica-zakupaca. — Slobodni i vezani zakupci zemlje. — Irsko zakupno pravo u dvanaestom veku. — Zakupnina vezanih zakupaca. — Privredni položaj žene u klanu i porodici. — Botachi i sencleithi. — Pojava imovnih i staleških razlika. — Zanatstvo i trgovina.

PETA GLAVA. KULTURNI NIVO, DRUŠTVENO UREĐENJE I NAČIN NASELJAVANJA GERMANA
Nomadski stočari ili zemljoradnici? — Spajanje zemljoradnje sa stočarstvom. — Zemljoradnja afričkih stočarskih naroda. — Dokazi da su se stari Germani bavili zemljoradnjom. — Organizacija rodova i rodbine kod Germana. — Germanske vojne i skitačke grupe. — Stotine kod negermanskih naroda. — Naselja stotina i hiljada. — Stara naselja alemanskih stotina. — Stotine kao naseljske zajednice kod Alemana, Franaka, Gota, Anglosasa, Danaca i Šveđana.

ŠESTA GLAVA. MARKA I GAU
Teritorijalna zajednica stotine kao prvobitna marka. — Veličina najstarijih i kasnijih marki. — Novija istraživanja karaktera starih marki. — Marka, gau i rimski pagus. — Tacit ispravlja Cezara. — Veliki i mali gaui Alemana. — Poređenje staroperuanske i starogermanske marke. — Kmetovi i robovi u germanskim markama.

SEDMA GLAVA. PRVI STUPNJEVI RAZVITKA NEMAČKOG RATARSTVA
Cezarova i Tacitova saopštenja o ratarstvu Germana. — Različita tumačenja Cezarovih i Tacitovih saopštenja. — Gledišta Avgusta Majcena, Georga Ludviga fon Maurera i Georga Hansena o naseljavanju Sveva. — Kako su se odigravale godišnje seobe Sveva? — Zašto su se Svevi preseljavali? — Primeri seljakanja kod drugih stočarskih naroda. — Traženje novih pašnjaka. — Kako treba shvatiti Tacitovo saopštenje o deobi setvenih površina? — Njive se nisu svake godine ponovo delile. — Prelaz sa sistema starog ugara na tropoljni sistem.

OSMA GLAVA. SELA I USAMLJENE OKUĆNICE
Da li su se Germani naseljavali u sela ili u pojedinačne majure? — Uzroci naseljavanja u pojedinačne majure. — Kako su bile građene seljačke kuće starih Germana? — Kuće i okućnice Markomana i zapadnih Gota. — Kuće i okućnice Franaka i Donjih Sasa. — Okućnica je privatni posed seljačkih porodica. — Privatni posed nije potpuna svojina. — Oranice, pašnjaci i šume prvobitno ostaju opšte dobro. — Ukoliko se zemlja više đubri utoliko krčenje i ponovne deobe postaju rede. — Zemljišna zajednica i opšta svojina.

DEVETA GLAVA. ZEMLJORADNJA, STOČARSTVO I KUĆNA RADINOST GERMANA
Starogermansko baštovanstvo. — Gajenje žita. — Setva i žetva. — Staro stočarstvo Germana. — Gajenje konja. — Gajenje goveda i svinja. — Gajenje ovaca i gusaka. — Lov i ribolov. — Spravljanje hrane u germanskom kućanstvu. — Podela rada u germanskom gazdinstvu i kućanstvu u najranije doba. — Robovski rad u germanskom gazdinstvu. — Posedovne i imovne razlike kod Germana u najranije doba.

DESETA GLAVA. OSNIVANJE GERMANSKIH DRŽAVA NA RIMSKOJ TERITORIJI
Mali uticaj Rimljana na privredni život Germana u trećem i četvrtom veku. — Germanske seobe i njihove posledice. — Karakter država koje su proizišle iz Seobe naroda. — Privredno uređenje vandalske države u Severnoj Africi. — Osnivanje langobardske države. — Deoba zemlje i agrikultura Langobarda. — Naseljavanje i zauzimanje zemlje kod Burgunđana. — Stupanj privredne razvijenosti Burgunđana. — Burgundska lena. — Privredno pravo zapadnih Gota. — Svojinski odnosi zapadnih Gota.

JEDANAESTA GLAVA. PRIVREDNO UREĐENJE ANGLOSASA U ENGLESKOJ
Rimsko doba Engleske. — Engleska posle odlaska Rimljana. — Plemensko i porodično uređenje britanskih Kelta. — Keltske kuće i okućnice. — Stočarstvo i zemljoradnja Kelta. — Položaj neslobodnih osoba u keltskom klanu. — Anglosasi u Engleskoj. — Engleske legende o osvajanju Britanije. — Anglosaske kraljevine. — Način naseljavanja Anglosasa. — Anglosaska marka. — Rodbina Anglosasa. — Slobodne i zavisne osobe. — Seljaci obavezni na rabotu. — Grupa oslobođenih. — Seoske i zemljišne zajednice. — Deoba zemlje i pašnjaka. — Prelaz zajedničke seoske zemlje u privatan posed. — Zemljoradnja i stočarstvo Anglosasa. — Gazdovanje na anglosaskim vlasteoskim dobrima. — Dažbine podložnih seljaka. — Zanatstvo i trgovina.

DVANAESTA GLAVA. RAZVOJ KRALJEVSKE VLASTI I LENSKOG SISTEMA KOD ANGLOSASA
Od male do velike anglosaske države. — Uvećavanje kraljevskih prava. — Propadanje skupština velmoža (witenagemota). — Postanak kraljevskog činovništva. — Službeni položaj gerefa. — Narodna zemlja Anglosasa. — Davanja narodne zemlje u leno (feud). — Nasledna (poveljska) lena i obična lena. — Lena viših i nižih vojnih starešina.

TRINAESTA GLAVA. PRIVREDNE PRILIKE U ENGLESKOJ PRE INVAZIJE NORMANA
Vlasteoska i seljačka gazdinstva. — Zavisnost seljaka u severnoj Engleskoj. — Društveni sastav engleskog seoskog stanovništva u jedanaestom veku. — Podela engleskog stanovništva u staleže. — Zemljišni posed i prihodi sveštenstva. — Privredni život u gradovima u jedanaestom veku. — Prelaz na normanski feudalni sistem.

ČETRNAESTA GLAVA. OSNIVANJE FRANAČKE DRŽAVE I UPRAVLJANJE NJOME
Grupisanje Franaka. — Prodiranje saliskih Franaka u severnu Galiju. — Postavljanje sreskih grofova radi nadzora nad osvojenim krajevima. — Centralizacija državne uprave u kraljevskoj kancelariji. — Prihodi franačkih kraljeva iz kuće Merovinga. — Kraljevska krunska dobra i upravljanje tim dobrima. — Postanak kraljevskih lena i vazalstva. — Pokloni kraljeva crkvama i manastirima. — Privatni pokloni crkvi s klauzulom prava uživanja. — Uvećavanje crkvenih dobara.

PETNAESTA GLAVA. PRIVREDNI ŽIVOT FRANAKA U DOBA MEROVINGA
Način naseljavanja saliskih Franaka. — Franačka seljačka gazdinstva. — Lex Salica. — Zemljišni i šumski posed seljačkih gazdinstava. — Zemljišna svojina slobodnih seljaka i pravo korišćenja zemlje. — Zemljoradnja i stočarstvo Franaka. — Staleška podela Franaka. — Slobodni, kmetovi i robovi. — Staleške razlike kod galskog stanovništva. — Rimsko-galski gradovi u rano Merovinsko doba. — Postepeno oživljavanje zamrlih gradova. — Gradski zemljoradnici, zanatlije i trgovci. — Zemljarina i glavarina. — Carinske prilike.

ŠESNAESTA GLAVA. RAZVITAK FEUDALIZMA U KAROLINSKO DOBA
Pad Merovinga. — Franačke zemljišne prilike u Karolinško doba. — Kraljevska vlastelinstva. — Capitulare de villis. — Kraljevska dvorska, fiskalna i lenska dobra. — Kraljevska dažbinska dobra. — Zemljišne prevare krupnih važala. — Crkvena vlastelinstva. — Zemljišni sporovi između kraljeva i biskupa. — Sekularizacije. — Šta je Pipina Malog i Karla Velikog nagnalo na konfiskaciju crkvenih dobara? — Uvođenje crkvenog desetka. — Svetovna vlastelinstva. — Vlasteoska krčenja zemlje i kolonizacija. — Sloj običnih slobodnih ljudi.

SEDAMNAESTA GLAVA. VLASTEOSKA PRIVREDA I SELJAČKA PRIVREDA U DESETOM I JEDANAESTOM VEKU
Različite forme vlasteoskog gazdovanja. — Uprave vlastelinstava. — Vlastelinstvo kao zajednica gazdovanja. — Obrađivanje zemlje na vlasteoskim dobrima. — Vlasteoska zemlja ustupljena seljacima. — Seljačke dažbine i rabote u verdenskom vlastelinstvu. — Zanatstvo na vlastelinstvima. — Osobe vezane za zemlju, za vlastelinstvo i za ličnost vlastelina. — Vlasteoska jurisdikcija i vlasteosko pravo. — Vlastelin kao sudija. — Vlasteoski imunitet. — Od vlasteoskog dvora do viteškog utvrđenog zamka. — Uvećavanje kmetskih rabota. — Pretvaranje naturalnih dažbina u novčane. — Napredak vlasteoske privrede u jedanaestom veku.

OSAMNAESTA GLAVA. POSTANAK GRADOVA I NJIHOV PRIVREDNI ŽIVOT U JEDANAESTOM VEKU
O postanku nemačkih gradova. — Teorija G. L. fon Maurera o postanku gradova. — Seoska opština kao preteča grada. — Rihelova i Zomova teorija. — Osnivanje slobodnih pijaca. — Palatinati i palatinski gradovi. — Od tvrđave do grada. — Bezbednost u oblasti tvrđave kao osnovica pravne sigurnosti u oblasti grada. — Poreklo gradskog prava. — Gradska jurisdikcija. — Pijace u najstarijim nemačkim gradovima. — Gradsko zanatstvo. — Prva udruženja zanatlija. — Pijačni trgovci i trgovci naveliko. — Razvitak spoljne trgovine u jedanaestom veku.


KNJIGA III

SADRŽAJ

PREDGOVOR TREĆEM TOMU

PRVA GLAVA. RAZVITAK NEMAČKE POLJOPRIVREDE I SELJAČKOG STALEŽA OD 12 DO 15 VEKA
Širenje tropoljnog sistema. — Proizvodnja žita, lana i sinjavice u 14 i 15 veku. — Napredak nemačkog baštovanstva. — Stočarstvo na vlasteoskim dobrima i u seljačkim gazdinstvima. — Napredak u poljoprivredi ostaje bez bitnog uticaja na položaj zavisnog seljaštva. — Uticaj krstaških ratova na seljačke rabote. — Uvećavanje seljačkih rabota. — Utvrđene i neutvrđene rabote. — Gazdovanje na dobrima Maurusminsterske opatije. — Rabote maurusminsterskih kmetova i otroka. — Borba pokrajinskih vladalaca protiv carskog seljaštva.

DRUGA GLAVA. SELJAČKI STALEŽ, VITEZOVI I POKRAJINSKI KNEŽEVI
Postanak viteškog plemstva. — Nepovoljni uticaji viteštva na razvitak poljoprivrede. — `Časne` i `nečasne` borbe. — Vitezovi-pljačkaši pod Henrikom V. — Novo rasplamsavanje borbi pod Lotarom Saskim. — Privredni položaj siromašnijih vitezova. — Naredba `viteškog cara` Fridriha Barbarose da se uspostavi mir u zemlji. — Zaduženost viteškog plemstva. — Promene u organizaciji vojske. — Pad cena poljoprivrednih proizvoda na gradskim pijacama. — Sve veći pritisak vitezova na seljake. — Uzroci Seljačkog rata. — Poljoprivredne posledice Seljačkog rata. — Uticaj Seljačkog rata na zapadnonemačku poljoprivredu. — Posledice Seljačkog rata za manastirske sveštenstvo. — Propadanje viteškog plemstva. — Porast moći kneževa.

TREĆA GLAVA. NEMAČKI SREDNJOVEKOVNI GRADOVI
Uređenje starih zapadnonemačkih gradova. — Odbranbeni uređaji srednjovekovnih gradova. — Topografski haos u srednjovekovnim gradovima. — Građanske kuće u gradovima. — Nečistoća u srednjovekovnim gradovima. — Izgled velikih carskih gradova u 14 veku po opisu Gustava Frajtaga. — Osnivanje kolonijalnih gradova u istočnoj Nemačkoj. — Građevni planovi istočnonemačkih gradova. — Uprava istočnonemačkih kolonijalnih gradova. — Broj stanovnika u zapadnonemačkim gradovima u 14 i 15 veku.

ČETVRTA GLAVA. PRIVREDNI SASTAV STANOVNIŠTVA U SREDNJOVEKOVNIM GRADOVIMA
Viši sloj gradskih zemljoposednika. — Zanimanje gradskih zemljoposednika. — Gradski zanatlije. — Preovlađivanje sitnog zanatstva. — Poslovanje sitnih zanatlija. — Bakali i pijačni trgovci. — Mali broj trgovaca naveliko čak i u trgovačkim gradovima. — Trgovačke kuće i trgovački biroi. — Pijace, vašari i sajmovi. — Bogatstvo i siromaštvo u srednjovekovnim gradovima. — Počeci gradskog proletarijata. — Jevrejsko stanovništvo u srednjovekovnim gradovima. — Prvobitna građanska ravnopravnost Jevreja. — Razvitak jevrejskih poslova. — Položaj Jevreja u privrednom životu gradova.

PETA GLAVA. RAZVITAK GRADSKOG ZANATSTVA I ESNAFA OD 12 DO 16 VEKA
Postanak esnafa. — Uređenje starih esnafa. — Odnos esnafa prema gradskim upravama. — Propisi o šegrtima i kalfama. — Sticanje majstorske časti. — Privredni značaj esnafa. — Esnafske svečanosti i esnafske krčme. — Kalfenski stalež. — Kalfe i krupni majstori. — Kalfenska udruženja i njihove borbe. — Borbe esnafa za vlast u gradovima. — Učešće esnafa u gradskim upravama.

ŠESTA GLAVA. ZNAČAJ SREDNJOVEKOVNE TRGOVINE SEVERNIM I BALTIČKIM MOREM ZA PRIVREDNI RAZVOJ NEMACKE
Reperkusije srednjovekovne spoljne trgovine na privredni život nemačkih gradova. — Otežavanje nemačke unutrašnje trgovine. — Razlike između srednjovekovne kopnene i pomorske trgovine. — Najstarija trgovina Severnim Morem. — Plovidbe Vikinga. — Plemensko uređenje i forme naseljavanja severnih Germana. — Zemljišne zajednice stotina i kraljevska zemlja. — Šta je norveške Vikinge teralo na more? — Trgovinski promet između Nemačke i Norveške. — Friziska i donjonemačka trgovina Severnim Morem. — Pomorski trgovci Hanze u Bergenu. — Najstariji trgovinski promet Baltičkim Morem. — Procvat Libeka. — Učešće Libeka u šonenskoj trgovini sleđom (haringom). — Brodski saobraćaj Libeka. — Nemci u Novgorodu. — Trgovinski putevi za Novgorod.

SEDMA GLAVA. RAZVITAK ITALIJANSKE TRGOVINE I PROMET SA NEMACKOM
Postanak italijanskih gradskih država. — Zavisnost poljoprivrednih zaleđa od gradova u Italiji. — Italijanska trgovina sa istokom. — Trgovački značaj Amalfija. — Piza i Saraceni. — Uspon Venecije. — Unapređenje levantinske trgovine krstaškim ratovima. — Karakter italijanske trgovine. — Italijanska tranzitna trgovina za Nemačku preko alpskih klanaca. — Venecija i faktori ja nemačkih trgovaca (Fondaco dej Tedeschi).


OSMA GLAVA. NEMAČKO-HOLANDSKE I NEMAČKO-ENGLESKE TRGOVINSKE BORBE
Sajmovi u Šampanji. — Razvijanje Briža u svetsko-trgovinski grad. — Borbe nemačkih trgovačkih udruženja u Brižu. — Prva i druga trgovinska blokada Briža. — Procvat i opadanje Antverpena. — Postanak Saveza severonemačkih gradova (Hanze). — Uticaj nemačko-nizozemske trgovine na razvoj nemačke privrede. — Nemačka trgovina sa Engleskom u 12 i 13 veku. — Konkurentska borba engleskih trgovaca protiv Hanze. — Hajka protiv Carte mercatorije. — Borba Hanze protiv vanrednih engleskih nameta namenjenih borbi protiv pljačkaških napada francuske flote. — Nastavljanje nemačko-engleske konkurentske borbe. — Pomorski rat Hanze protiv Engleske. — Hanza pod vladavinom Tjudora. — Razvitak izvoza vune i sukna iz Engleske.

DEVETA GLAVA. OD SITNOG KA KRUPNOM SREDNJOVEKOVNOM PREDUZEĆU
Uticaj razvoja nemačke spoljne trgovine na zanatstvo i unutrašnju trgovinu. — Usavršavanje starog zanatstva u umetničko zanatstvo. — Prelaz na manufakturnu proizvodnju. — Nirnberško nožarstvo. — Razvojne faze donjorajnskog suknarstva. — Zavisnost grebenara i prelaca od tkača. — Manufakturno preduzeće i `izdavački` sistem. — Razvitak rudarstva. — Postanak krupnih kapitalističkih preduzeća u rudarstvu. — Porast broja društava za trgovinu rudama i metalima. — Prisvajanje rudarskog monopola od strane pokrajinskih vladalaca. — Radni odnosi u nemačkom rudarstvu. — Štejrska opšta železarska trgovačka kompanija.

DESETA GLAVA. TRGOVAČKA DRUŠTVA I MONOPOLISTIČKE TEŽNJE U 16 VEKU
Razvojne forme spoljnotrgovačkog poslovanja. — Porodične trgovačke kompanije. — Poslovna praksa trgovačkih društava. — Organizacija krupnih kapitalističkih društava početkom 16 veka. — Tajni ulozi i blagajnički zapisi. — Postanak robnih berza. — Težnje za monopolom i mahinacije sa cenama u 15 i 16 veku. — Rotov monopol bibera. — Borba protiv `monopolija`. — Car Karlo V kao zagovarač trgovačkih monopola.

JEDANAESTA GLAVA. RAZVOJ NOVČARSTVA U NEMAČKOJ KRAJEM SREDNJEG VEKA
Počeci trgovine novcem. — Lombardi i kaverči. — Novčarstvo u italijanskim trgovačkim gradovima u 13 veku. — Rimska kurija pomaže trgovinu novcem. — Kreditno poslovanje u severonemačkim primorskim gradovima početkom 15 veka. — Prvi oblici meničnog poslovanja. — Osnivanje zadružnih i gradskih banaka. — Nagomilavanje imetaka i kapitala u Augsburgu i Nirnbergu. — Potrebe nemačkih vladalaca za novcem. — Fugeri. — Jakob II Bogati. — Fugeri kao kreditori Habsburgovaca. — Bogaćenje Fugera. — Jedan nemački car po milosti Fugera. — Prve menične i efektne berze.

DVANAESTA GLAVA. ZEMLJIŠNI POSED I ODNOSI ZAVISNOSTI U FRANCUSKOJ OD 11 DO 14 VEKA
Razlike između privrednog razvitka Nemačke, Francuske i Engleske. — Francuska poljoprivreda u 11 veku. — Porast veleposeda. — Ustupanje zemlje od strane seljaka. — Pripajanje stare opštinske zemlje vlastelinstvima. — Francusko feudalno pravo. — Naseljavanje seljaka na vlasteoskoj zemlji. — Robovi i potpuno podložni kmetovi. — Polukmetovi svetovnih i crkvenih vlastelinstva. — Ospiti i dažbinari. — Rabote francuskih seljaka. — Uzroci žakerije. — Nedisciplinovanost seljaka i slom seljačkog ustanka.

TRINAESTA GLAVA. FRANCUSKA FEUDALNA PRIVREDA OD 15 DO 18 VEKA
Seljačke bune na izmaku Srednjega veka. — Nova žakerija. — Porast zemljišnog zakupa. — Francuski napoličarski sistem. — Veličina i rentabilnost napoličarskih imanja. — Razni sistemi zakupa u pojedinim francuskim pokrajinama. — Rđava obrada napoličarske zemlje. — Porast cena žitu u 18 veku. — Prisvajanje zemlje seoskih opština od strane veleposedničke vlastele. — Način života francuskog zemljišnog plemstva u 18 veku. — Seljački ustanci početkom Francuske revolucije.

ČETRNAESTA GLAVA. ZANATSTVO I MANUFAKTURA U FRANCUSKOJ OD 12 DO 18 VEKA.
Pojava esnafa u Francuskoj. — Zavisnost francuskih esnafa od gradskih uprava. — Težnje esnafa za jedinstvom struke. — Šegrti i kalfe. — Majstorski ispiti. — Učešće esnafa u pijačnoj trgovini. — Razvitak francuskih esnafa od 15 do 18 veka. — Prelaz na krupnu manufakturnu proizvodnju.

PETNAESTA GLAVA. ENGLESKA VLASTEOSKA PRIVREDA U 12 I 13 VEKU
Smenjivanje anglosaske vlastele normanskom vlastelom. — Konfiskacije Viljema I i njegova politika u odnosu na crkvu i seljaštvo. — Vlastelinstvo i seljačko naselje. — Zemljišni posed i rabote zavisnih seljaka. — Lična zavisnost seljaka od vlastelina. — Privredni položaj lično zavisnih kotera. — Zavisni seljaci na dobru Stakeli. — Odnosi zavisnosti na vlasteoskim dobrima Kukshem i Aibstoun. — Vlasteoske ekonomije (domeni). — Upravljanje vlasteoskim dobrima. — Stupanj razvoja engleske poljoprivrede u 13 veku. — Proizvodnja žita u Engleskoj u 13 i 14 veku. — Englesko stočarstvo u 13 i 14 veku.

ŠESNAESTA GLAVA. PRELAZ ENGLESKE IZ FEUDALNE PRIVREDE U KAPITALISTIČKU POLJOPRIVREDU
Ukidanje feudalnih tereta. — Prelaz na sistem zakupa. — Uticaj gladi od 1315/17 g. na radne odnose i najamninu. — Posledice kuge. — Seljački ustanak od 1381 godine. — Odupiranje seljaka reakcionarnim težnjama feudalaca. — Promene u načinu gazdovanja u poljoprivredi. — Borba engleskih kraljeva protiv krupnog feudalnog plemstva. — Ograničavanje feudalnih prava. — Razvoj engleskog zakupnog sistema. — Pretvaranje oranica u pašnjake za ispašu ovaca. — Porast broja skitnica. — Raspuštanje feudalnih pratnji. — Drakonski zakoni protiv skitnica. — Jevtina radna snaga za gradsko zanatstvo. — Prelaz zemljoposednika na kapitalističko gazdovanje.

SEDAMNAESTA GLAVA. ENGLESKA TRGOVINA I INDUSTRIJA OD 12 VEKA DO KRAJA SLAVNE REVOLUCIJE
Počeci engleskog zanatstva. — Gradsko zanatstvo od 12 do 14 veka. — Udruženja trgovaca i njihov odnos prema gradskim upravama. — Postanak i cilj engleskih zanatliskih esnafa. — Borba zanatliskih esnafa za svoja prava u gradu. — Unutrašnje uređenje esnafa. — Položaj kalfi u esnafu. — Privredne suprotnosti u redovima esnafskih zanatlija. — Prelaz zanatskih radionica na krupnu proizvodnju. — Engleski rudnici uglja i ruda krajem Srednjega veka. — Manufakturna proizvodnja u tekstilnoj industriji. — Engleska unutrašnja trgovina. — Engleski sajmovi. — Engleska spoljna trgovina u rukama stranih pomorskih trgovaca. — Dalje širenje engleske trgovine naveliko. — Prodiranje engleskog Stovarišnog udruženja i merčent endvečera u oblasti kontinentalne trgovine. — Prvi stupnji razvoja engleskog pomorskog brodarstva. — Dalja izgradnja engleske trgovačke i ratne mornarice. — Osnivanje engleskih kolonija u 17 veku. — Engleska kolonijalna privreda u 17 veku.

OSAMNAESTA GLAVA. NA PRAGU KAPITALIZMA
Uticaj engleske revolucije na privredni razvoj Engleske. — Raslojenost engleskog stanovništva krajem revolucije. — Dohodak engleskog stanovništva. — Privredni položaj samostalnih zemljoradnika, zakupaca i kotera. — Zanatstvo i manufaktura. — Rasprostiranje trgovačkih preduzeća. — Položaj engleskog radništva u 17. veku. — Stanje nemačke i engleske privrede krajem 16 veka. — Vek docnije. — Propast Saveza nemačkih gradova (Hanze). — Poljoprivredne posledice Tridesetogodišnjeg rata. — Nemački gradovi na kraju Tridesetogodišnjeg rata. — Dalje privredno nazadovanje Nemačke.


KNJIGA IV

SADRŽAJ
PRVA GLAVA. PRIVREDNI POLOŽAJ NEMACKE POSLE TRIDESETOGODIŠNJEG RATA
Posledice Tridesetogodišnjeg rata. — Nemačka seljačka privreda u 17 veku. — Način rada na viteškim poljoprivrednim dobrima. — Otsustvo staleža sposobnih zakupaca. — Srazmera između seoskog i gradskog stanovništva. — Nemačko zanatstvo u 17 i 18 veku. — Vrlo malo manufaktura. — Trgovina na malo i transport.

DRUGA GLAVA. RAZVITAK NEMACKE TRGOVINE U 17 I 18 VEKU
Propast sajamske trgovine za vreme Tridesetogodišnjeg rata? — Propast gornjonemačke trgovine sa Italijom. — Reperkusije španskih i francuskih državnih bankrotstava na nirnberško i augsburško novčarstvo. — Robni promet između zapadne Nemačke i Nizozemske. — Pomorska trgovina s istočnom Indijom. — Preorijentacija antverpenske pomorske trgovine na nemačke luke na Severnom Moru. — Borbe Bremena za vlast na donjem Vezeru. — Borba između Bremena i Švedske za ušće Vezera. — Pomorska trgovina Bremena u 18 veku. — Rečna i pomorska plovidba Hamburga posle Tridesetogodišnjeg rata. — Dalji trgovinski razvitak Hamburga. — Trgovina Hamburga s Amerikom. — Uticaj Sedmogodišnjeg rata na hamburšku privredu. — Propast nemačke trgovine na Baltičkom Moru.

TREĆA GLAVA. PRIVREDNE PRILIKE U PRUSKOJ POČETKOM 19 VEKA
Sputavanje nemačke unutrašnje trgovine carinama. — Pruska carinska politika u 18 veku. — Pruska pokrajinska tarifa. — Planovi o reformi carina. — Pruski carinski zakon od 1818. — Stvaranje Nemačkog carinskog saveza. — Posledice kontinentalne blokade. — Položaj nemačke poljoprivrede posle Napoleonovih ratova. — Takozvano oslobođenje seljaka u Pruskoj. — Veleposednici i poljoprivredni radnici. — Polagano napredovanje nemačke poljoprivrede.

ČETVRTA GLAVA. OD SITNE ZANATSKE PROIZVODNJE KA KRUPNOJ MAŠINSKOJ PROIZVODNJI
Nemačko zanatstvo u prvoj polovini 19 veka. — Ukidanje esnafskih stega. — Koračanje ka krupnoj mašinskoj proizvodnji. — Dalje širenje krupne proizvodnje. — Industrijalizacija Porajnja. — Nagli razvitak eksploatacije uglja i industrije gvožđa. — Napredak u građenju železnica u Nemačkoj. — Porast parobrodarskog saobraćaja. — Nemačka trgovačka mornarica. — Razvitak novih oblika trgovine. — Tipizacija trgovine na veliko i terminska robna trgovina.

PETA GLAVA. RAZVOJ NEMACKE INDUSTRIJE U DRUGOJ POLOVINI 19 VEKA
Naglo razvijanje krupne industrije. — Posledice osnivanja Saveza severonemačkih država i novog Nemačkog Rajha. — Grozničava aktivnost posle Nemačko-francuskog rata. — Veliki slom. — Izgradnja nemačkih železnica i njene reperkusije na industriju železa. — Tehničko usavršavanje proizvodnje železa i čelika. — Nemačka industrija čelika konkuriše engleskoj. — Uspon nemačke proizvodnje železa i čelika u periodu od 1880 do 1905.

ŠESTA GLAVA. BORBE IZMEĐU NEMAČKIH VELEPOSEDNIKA I KRUPNIH INDUSTRIJALACA PO PITANJU CARINA I DRUGIH SUPROTNIH INTERESA
Suprotnosti između poljoprivrede i industrije po pitanjima carinske politike. — Nemački izvoz žita i stoke u Englesku. — Amerika i Rusija kao konkurenti na tržištu žitarica. — Veleposednici menjaju stav prema carinskoj politici. — Bismarkova politika carinske zaštite. — Atentati na Viljema I. — Ciljevi fabrikanata železa u vezi sa zaštitnim carinama. — Uticaj carinskih propisa od 1879 g. na poljoprivredu, industriju železa i tekstilnu industriju. — Zahtevi za novim carinama i sukobi zbog podeljenih interesa. — Borba za nove trgovinske ugovore. — Dalje razvijanje Nemačke u industrisku državu. — Uspesi nemačke industrije železa. — Stvaranje kartela i sindikata u nemačkoj industriji železa. — Postanak takozvanih mešovitih preduzeća.

SEDMA GLAVA. NEMAČKO NOVČARSTVO I BANKARSTVO U 19 VEKU
Počeci bankarskog poslovanja u Berlinu u 18 veku. — Osnivanje Pruske žiro i kreditne banke i Društva za pomorsku trgovinu. — Prikupljanje osnovnog kapitala za Prusku žiro i kreditnu banku. — Osnivanje Kraljevskog društva za pomorsku trgovinu. — Isceđivanje Pruske grandomanskom politikom Fridriha Viljema II. — Rastrojstvo pruskih finansija. — Privredno oporavljanje Pruske posle Napoleonovog pada. — Zaduživanje Nemačke posle Napoleonovih ratova. — Osnivanje novih banaka. — Velike spekulacije železničkim efektima. — Nemačko novčano tržište od 1857 do 1871. — Krovne organizacije krupnih nemačkih banaka. — Uloga krupnih banaka u industrijalizaciji Nemačke.

OSMA GLAVA. RADNIČKI POKRET U NEMAČKOJ U 19 VEKU
Položaj zanatlija pre revolucije od 1841. — Sitne zanatlije u Berlinu. — Kalfenske najamnine u Berlinu. — Dugo radno vreme i dečji rad u radionicama i manufakturama. — Borba za ograničenje dečjeg rada. — Pruski kraljevski ukaz od 6 aprila 1839 g. o zapošljavanju dece u fabrikama. — Politička nezainteresovanost kalfi i manufakturnih radnika. — Porast vrenja u godinama pre revolucije 1848. — Početak Lasalove agitacije. — Sukobi između Opšteg nemačkog radničkog udruženja i Ajzenaherove Radničke partije. — Porast nemačke socijalne demokratije. — Period zakona protiv socijalista. — Počeci sindikalnog pokreta. — Berlinski radnički kongres od 27 septembra 1868 g. — Sindikati pod režimom zakona protiv socijalista. — Centralni ili lokalni savezi. — Jačanje centralnih i industriskih saveza.

DEVETA GLAVA. PRIVREDNI RAZVOJ RUSIJE OD PETRA I
Uticaj Rusije na zapadnoevropsko tržište. — Industriska politika Petra I. — Trgovinske mere Petra I. — Privredna politika Petrovih naslednika. — Dalji razvoj ruske industrije u 19 veku. — Stvaranje industriskog radništva. — Seljačke manufakture i fabrike. — Naročito karakterne osobine ruskog industriskog proletarijata. — Ukidanje kmetstva. — Vlašteoska i seljačka zemlja. — Ruska konkurencija na tržištima žita u srednjoj i zapadnoj Evropi.

DESETA GLAVA. AGRARNI ZAKONI FRANCUSKE REVOLUCIJE I NJIHOVE POSLEDICE
Ustanci francuskih seljaka 1789 i 1790. — Debate u Narodnoj skupštini o feudalno-pravnim odnosima. — Noć od 4 avgusta 1789. — Rasprave u Narodnoj skupštini o crkvenom desetku. — Pravovaljanost donetih odluka. — Agrarni zakon od 15 marta 1790. — Zamena stvarnih feudalnih tereta. — Seoske opštine traže da im se vrati oteta zemlja. — Zakon o vraćanju zemlje od 10 juna 1793. — Cepkanje seoskih gazdinstava. — Niska prinosnost francuske poljoprivrede. — Sitni seljaci kao najamni i putujući radnici.

JEDANAESTA GLAVA. INDUSTRISKI RAZVOJ FRANCUSKE
Radni odnosi i najamnine u Parizu početkom Velike revolucije. — Radničke pobune i štrajkovi. — Snabdevanje Pariza brašnom i hlebom. — Dobrotvorne radionice (Ateliers de charite). — Zatvaranje javnih radionica. — Šapelijeov zakon protiv radničkih korporacija. — Ponovno oživljavanje pariške industrije luksuznih predmeta. — Položaj francuske industrije u periodu od 1816 do 1847. — Februarska revolucija od 1848. — Osnivanje nacionalnih radionica. — Razvoj francuske industrije za vreme Drugog carstva. — Ponovno jačanje Francuske posle Nemačko-francuskog rata. — Stupanj privredne razvijenosti Francuske pre Svetskog rata.

DVANAESTA GLAVA. PRIVREDNI RAZVITAK ENGLESKE OD KRAJA REVOLUCIJE (1688 g.) DO POLOVINE 19 VEKA
Težak položaj engleskih sitnih seljaka u 18 veku. — Sitni seljaci kao kućno-industriski radnici. — Porast staleža zakupaca. — Održavanje visokih cena žita. — Tehnički napredak poljoprivrede. — Nadnice engleskih poljoprivrednih i industriskih radnika krajem 18 veka. — Razvitak engleske industrije vune i pamuka. — Engleska industrija lana i svile. — Prodiranje mašinerije u englesku tekstilnu industriju. — Razvijanje industrije železa. — Procvat engleskih ugljenokopa. — Prelaz Engleske na fabrički sistem. — Postanak industriskog proletarijata u Engleskoj. — Porobljavanje dece u rudnicima i fabrikama.

TRINAESTA GLAVA. ENGLESKA POLJOPRIVREDA OD UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINE
Težnje poslovne buržoazije za izbornim pravom. — Zakon o izbornoj reformi (Reformbill). — Agitacija protiv carina na žito. — Argumentacija pristalica carina na žito. — Ukidanje zakona o žitu i posledice koje su, u vezi s tim, nastale u poljoprivredi. — Početak velike agrarne krize 1874. — Težak položaj engleskog ratarstva. — Bedan položaj friholdera i poljoprivrednih radnika. — Mere protiv raseljavanja agrarnih krajeva. — Privredni položaj pašnjačkih krajeva. — Engleska poljoprivreda pre Svetskog rata.

ČETRNAESTA GLAVA. PRIVREDNI RAZVOJ ENGLESKE U ERI SLOBODNE TRGOVINE
Engleska trgovina i industrija od 1850 do Svetskog rata. — Razvoj engleskog pomorskog saobraćaja. — Udeo Engleske u svetskom pomorskom saobraćaju. — Uvećavanje engleske drumske mreže. — Sistem kanala u Engleskoj. — Postanak engleske železničke mreže. — Engleska kao kreditor celog sveta. — Položaj engleskih industriskih radnika krajem 18 veka. — Radničke najamnine početkom 19 veka. — Radničke najamnine i cene životnih namirnica. — Težak položaj engleskih radnika posle Napoleonovih ratova. — Sve veće zapošljavanje žena i dece. — Englesko zakonodavstvo o zaštiti radnika. — Zakon o desetočasovnom radnom vremenu. — Jačanje engleskih strukovnih saveza.

PETNAESTA GLAVA. PRETVARANJE ENGLESKE U SVETSKU SILU
Englesko brodarstvo u 15 veku. — Konkurentska borba između engleske i hanzeatske flote. — Pokušaji Engleske da oslabi pomorsku moć Spanije i Nizozemske. — Pomorski ratovi između Engleske i Holandije. — Engleska kao kolonijalna sila. — Iskorišćavanje kolonija od strane metropole. — Odupiranje engleskih trgovačkih krugova britanskoj kolonijalnoj politici. — Dalje širenje britanskog kolonijalnog carstva.

ŠESNAESTA GLAVA. POČECI KAPITALISTIČKE PRIVREDE U SEVERNOJ AMERICI
Privredni razvoj Amerike jeste dalje razvijanje privrednih formi Evrope. — Spanske i francuske kolonije u Americi. — Engleske kolonije u Severnoj Americi. — Prvobitna farmska privreda engleskih kolonija. — Farmska i plantažna gazdinstva. — Radničko pitanje u kolonijama. — Crni robovi i trgovina njima. — Počeci industriskog razvoja u kolonijama. — Procvat industrije pamuka i lana. — Prvi počeci industrije železa. — Merkantilistička kolonijalna politika Engleske. — Nezadovoljstvo kolonista s engleskom privrednom politikom u kolonijama. — Privredne suprotnosti između sitnih farmera i imućnih građana. — Odupiranje kolonista engleskoj trgovinskoj i carinskoj politici. — Borba kolonija za nezavisnost.

SEDAMNAESTA GLAVA. RAZVITAK KRUPNIH KAPITALISTIČKIH PREDUZECA U SEVEROAMERICKOJ UNIJI
Teritorijalno širenje Severoameričke Unije. — Preobražavanje farmskih gazdinstva. — Dalji napredak industriske proizvodnje. — Američki brodski saobraćaj posle borbe za nezavisnost. — Privredne borbe Unije s Francuskom i Engleskom. — Zlatno doba američke privrede. — Uticaj imigracije i izgradnje kanala i železnica na razvitak privrede. — Privredne suprotnosti između severa i juga. — Američki građanski rat. — Privredne posledice građanskog rata. — Povoljniji privredni položaj severa. — Obrazovanje kapitalističkih industriskih društava.

OSAMNAESTA GLAVA. PRELAZ SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA NA POLITIKU IMPERIJALISTIČKE EKSPANZIJE
Nagomilavanje kapitala u Sjedinjenim Državama. — Mali udeo radničke klase u nacionalnom dohotku. — Skraćivanje radnog vremena. — Ograničenje dečjeg rada. — Nepovoljan razvoj farmskih gazdinstva. — Hipotekarno zaduživanje farmerskih gazdinstava na istoku. — Sjedinjene Države kao poverilačka država. — Investicije SAD-a u inostranstvu. — Starija ekspanzivna politika Amerike. — Novije težnje za imperijalističkom ekspanzijom.