Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: Ss
Godina izdanja: Ss
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Stara Crna Gora Jovan Erdeljanović
Beograd 1978, strana 900 sa kartama u dodatku, tvrdi povez,
zlatotisk, cirilica.
Izdavač: Slovo ljubve Beograd
Stanje Veoma dobro.
I) OBLAST I IME CRNE GORE. NJENI GLAVNI DELOVI
- Oblast
- Ime „Crna Gora“
- Glavni delovi stare Crne Gore
II) PLEMENSKA PODELA
- Katunska nahija
- Lješanska nahija
- Riječka nahija
- Crmnica (Crmnička nahija)
III) ETNIČKA PROŠLOST I FORMIRANJE CRNOGORSKIH PLEMENA
- Cetinjsko pleme
- Pleme Njeguši
- Pleme Ćeklići
- Pleme Cuce
istorija crne gore , crna gora , plemena , etnologija , poreklo , prezimena
STARA CRNA GORA - Dr Jovan Erdeljanovic
Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena
Jovan Erdeljanović (Pančevo, 11. novembar 1874 — Beograd, 12. februar 1944) bio je srpski etnolog.
Biografija
Jovan Erdeljanović je rođen u Pančevu 11. novembra (30. oktobra po julijanskom kalendaru) 1874. Završio je studije na Velikoj školi u Beogradu (istorijsko-filološki odsek). Kao državni pitomac proveo je četiri godine u Beču, Berlinu, Lajpcigu i Pragu. Doktorat je položio u Pragu kod Lubora Niderlea 1906. Na katedri etnologije Beogradskog univerziteta 1906. izabran je za docenta, 1919. za vanrednog, a 1921. za redovnog profesora.
U etnologiji je bio prisutan više od pola veka. Pored toga što je osnivač naučne etnologije u Srba, on je i prvi profesor koji je studentima Univerziteta u Beogradu držao ciklus predavanja iz fizičke antropologije, koju je definisao kao „nauku o telesnim osobinama ljudskog roda, tj. o morfološkim osobinama i o svim drugim pojavama koje su u neposrednoj vezi sa telesnim životom“.
U njegovim uputstvima za skupljanje građe o narodnom životu, koja su štampana 1911, 1925. i 1938. godine, tražio je da se prikažu i morfološke odlike tela, natalitet i mortalitet, itd.[1]
U radovima, u kojima se bavio etničkom strukturom stanovništva Balkana, insistira se na važnost prirodne sredine i adaptacije čoveka na nju, što se može smatrati i uticajem Jovana Cvijića, čiji je bio savremenik.
Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 18. februara 1922, a za redovnog 10. februara 1933.