Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1987
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nova, nekorišćena
VELIKA BRITANIJA I SPOLJNOPOLITIČKI POLOŽAJ JUGOSLAVIJE 1929-1933
Dunja Hercigonja
Institu za savremenu istoriju, Beograd 1987
britanska politika prema jugoslovensko-italijanskim sukobima u vreme svetske privredne krize
Velika Britanija i spoljnopolitički položaj Jugoslavije:
britanska politika prema jugoslovensko-italijanskim sukobima
u vreme svetske privredne krize / Dunja Hercigonja. — [1.
izd.]. — Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1987. — 175
str.; 24 cm. — (Studije i monografije / Institut za savremenu istoriju)
Izvori i literatura : str. 165— 172
ISBN 86-7403-020-3
Jugoslavija/Velik a Britanija, 1929— 1933
b. Međunarodni odnosi — Evropa, 1929— 1933
v. Ekonomska kriza — Jugoslavija , 1929— 1933
Završetkom prvog svetskog rata na razvalinama viševekovne Habzburške monarhije, nikla je nova južnoslovenska država, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je Mirovnom konferencijom u Parizu ušla u tokove međunarodnih odnosa kao jedinstvena državna tvorevina i postala sastavni deo novog evropskog poretka, ustanovljenog mirovnim ugovorima. Samim tim njen spoljnopolitički položaj i aklivnost na medunarodnoj sceni bili su nerazlučivo vezani za tekovine proizašle iz tog mirovnog skupa.
Geografski položaj koji jo zauzimala na evropskom tlu, nalazeći se na prostoru najvažnijih komunikacionih pravaca između srednje Evrope, Mediterana i puteva koji su vodili ka Bliskom istoku, bio jo takođe jedan od bitnih faktora njene međunarodne pozicije na novoj političkoj karti Evrope i važna komponenta njenog istorijskog razvitka u XX veku. Oluda je proizlazilo da je očuvanje granica stečenih Sen-Zermenskim, Trijanonskim, Neijskim i Rapalskim ugovorima predstavljalo prvenstveni cilj njene spoljne politike, podrazumevajući zaštitu teritorijalnog integriteta i državne nezavisnosti.
Kao što je na Mirovnoj konferenciji u Parizu dobila međunarodno priznanje svoje nezavisnosti, tako je u isto vreme stekla i protivnika sa kojim je morala da računa punih dvadeset gođina od svog nastanka — Italiju.