Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: Ms
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Knjiga III
Varaždinski generalat (nem. Warasdiner Generalat) je bio posebna vojno-upravna oblast u sastavu Vojne krajine, koja je predstavljala odbrambeni kordon Habzburške monarhije prema Osmanskom carstvu. Ustanovljen je tokom 16. veka, u sklopu reforme starog sistema odbrane, a obuhvatao je pograničnu oblast između reka Save i Drave. Generalat je nazivan Varaždinskim po tome što se generalna komanda te krajiške oblasti nalazila u gradu Varaždinu (od 1595. godine), a takođe je bio poznat i pod nazivom Slavonska krajina, pošto se pomenuta oblast u to vreme nazivala Gornjom Slavonijom.[1]
Istorija
Krajiški oficir Varaždinskog generalata
Teritorijalno organizovanje Varaždinskog generalata započeto je doseljavanjem srpskog stanovništva iz susednih oblasti koje su bile okupirane od strane Osmanlija.[2][3] Pravoslavni Srbi su se doselili na opustošeno i raseljeno područje, na kojem je prethodno živeo katolički slovenski narod kajkavskog narečja, koji se u izvorima iz tog vremena naziva `Slovinci` (stari Slavonci).[4][5] Godine 1630. Ferdinand II (tadašnji car Svetog rimskog carstva), na zahtev Srba da sačuvaju svoje prethodne povlastice, od kojih su prve još iz 15. veka, izdao je Vlaški statut (Statuta Valachorum), koji je takođe uticao na teritorijalizaciju Varaždinskog generalata.[6]
U početku, Varaždinski generalat su sačinjavale tri kapetanije sa središtima u gradovima: Koprivnica, Križevci i Ivanić (Ivanić Grad), a krajem 16. veka osnovana je i kapetanija Đurđevac. Početkom 18. veka formirane su dve pukovnije: Đurđevačka pukovnija i Križevačka pukovnija. Od 1731. do 1765. godine, sedište ovog generalata bila je utvrda Koprivnica. Od 1765. do 1787. sedište generalata postala je utvrda Bjelovar, a nakon 1787. godine Zagreb. Varaždinski generalat ukinut je 1871. godine.