Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem Lično |
Grad: |
Vračar, Beograd-Vračar |
Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-86-379-1342-9
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Stanje: Kao Novo - Nekorišćeno
Naslov: Znameniti Srbi o Hrvatima
Autor: Vasilije Đ. Krestić
Izdavač: Srpska književna zadruga
Pismo: ćirilica,
Povez: tvrd,
Format: 19cm,
Str.: 347.
_____
Večna tema srpsko-hrvatskih odnosa i jugoslovenstva izložena je u ovom delu u deset književno-istorijskih pogleda znamenitih intelektualaca poslednja dva stoleća.
„Krestić, danas svakako najpouzdaniji znalac srpsko-hrvatskih odnosa, svoju knjigu sačinio je nakon višegodišnjeg proučavanja znamenitih srpskih političara, naučnika i književnika koji su u dužem ili kraćem vremenu s Hrvatima sarađivali, s njima se sukobljavali i o njima pisali. Reč je o Iliji Garašaninu, Svetozaru Miletiću, Svetozaru Markoviću, Jovanu Jovanoviću Zmaju, Jakovu Ignjatoviću, Dimitriju Ruvarcu, Jovanu Skerliću, Slobodanu Jovanoviću i Jovanu Dučiću. Dakle, sami intelektualni vrh Srbije od polovine prošlog do polovine ovoga veka.“
– R. Popović, Politika
„Krestićeva knjiga je lekovita i otrežnjujuća. Ona me je još većma učvrstila u uverenju, do kojega sam došao tek kada sam ušao u godine koje su u srednjem veku smatrane za zrelost (a to je 35 godina), da je jugoslovenska ideja i potom jugoslovenska država poslužila samo za inkubaciju neostvarenih malih nacija, koje su samo u takvom državnom okruženju mogle doći do okupljanja i do `državnosti`, kojoj je njihov nacionalizam težio oslanjajući se na srpsku državu. A vrlo mali je broj srpskih spisatelja koji su prozirali takvu dalekosežnu nameru. Među njima jesu Dimitrije Ruvarac i Jovan Dučić, Vasilije Krestić je vrlo ubedljivo pokazao i dokazao u kojoj meri pogrešne ideje dugo traju. Istoriografska nauka ne sme da bude `usmerena`. Vasilije Krestić jeste tragalac koji se ne usteže da kaže ono što može i da zasmeta onima koji se drže ideoloških stereotipa. Zato je on uvek ostao u brazdi kritičke istoriografije, koja je ponos srpske nauke.“
– Nikša Stipčević, Politika