Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 357
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Velika seoba Srba 1689/90 i patrijarh Arsenije III Čarnojević, Stefan Čakić
Velika seoba Srba su dve povezane migracije stanovništva u 17. i 18. veku prilikom kojih je veliki broj Srba sa Kosova i južnih krajeva prešao na sever, u područja južne Ugarske (Vojvodine) i austrijske Vojne krajine.
Prva Velika seoba Srba se odigrala pod pećkim patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem početkom 1690. godine, tokom Velikog bečkog rata, koji je trajao od 1683. do 1699. godine. Druga Velika seoba Srba se odigrala pod pećkim patrijarhom Arsenijem IV Jovanovićem 1740. godine, nakon Rusko-austro-turskog rata, koji je trajao od 1735. do 1739. godine.
Usled ovih seoba broj srpskog stanovništva na Kosovu se drastično smanjio.[1][2] Nakon srpskih seoba, Albanci iz planinskih područja Malesije se spuštaju u plodne i opustele doline Metohije.[2][3] Nakon migracija, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u Šumadiju i Vojvodinu.[4] Usled ovih migracija, srpsko stanovništvo na Kosovu krajem 19. veka postaje manjinsko.[5]
Povod ovim seobama bilo je angažovanje Pećke patrijaršije u austro-turskim ratovima na strani Austrije.
Arsenije III Crnojević (slavenoserbski: Арсенїй Чарноевичь; 1633, Bajice — Beč, 27. oktobar 1706) je bio pećki patrijarh (1674 — 1690) i vođa velike seobe Srba, a potom mitropolit i patrijarh Srba u Austriji (1690 — 1706).
Na osnovu privilegija koje je dobio za srpski narod od Leopolda I (1690, 1691. i 1695) izvršio je prvu organizaciju Srpske crkve na prostoru Austrijskog carstva. Prema mnogim istoričarima, Arsenije Crnojević je bio treća najznačajnija figura u srpskoj istoriji posle svetog Save osnovača autokefalne Srpske crkve (1219) i Makarija Sokolovića prvog srpskog patrijarha posle obnavljanja Pećke patrijaršije 1557.