ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1985.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Banjaluka 1985. Tvrd povez, zaštitni omot, bogato ilustrovano, veliki format (25×29 cm), 303 strane.
Napomena: na predlistu posveta; ako se to izuzme, knjiga je odlično očuvana.


„Istaknuti banjalučki novinar i publicista Aleksandar Ravlić je tokom mnogo vremena uložio mnogo truda da sastavi djelo koje će tekstom i fotografijom, koncipirati svoje viđenje napretka Banjaluke za četrdeset godina njenog razvoja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Da bi to postigao, on se potrudio da što dublje ponire u prošlost da bi na sadašnjem nivou nauke predstavio čitaocu one momente iz prošlosti grada koje se mogu upoređivati sa sadašnjošću. Iz tog perioda on je sakupio niz fotografija, pa iako one nisu urađene u uzornoj fotografskoj tehnici, one, ipak, makar i takve, upotpunjuju tekst, a ponegdje im je tekst samo objašnjenje. Izboru koji je izvršio Ravlic ne mogu se staviti primjedbe.
Autor je u dijelu rukopisa koji je posvećen cjelokupnom razvoju Banjaluke i njene okoline od oslobođenja (1945) do današnjih dana, napustio hronološki način rada; odlučio se na tematski pristup, nastojeći pri tom da u tim cjelinama prati događaje od nastanka i razvoja do uspona. I u tome je uspio. „Ostvarili smo grandiozne rezultate, koje nam niko, ma koliko se upinjao i želio dokazati suprotno, ne može opovrci` kaže autor u Uvodnoj riječi nastojeći tako čitaoca uvesti u svoj sud o četrdesetogodišnjem razvoju Banjaluke. I tekstom i fotografijom autor je to dokazivao i dokazao.
Dr Galib ŠLJIVO


U FOTOMONOGRAFIJI autor Aleksandar Ravlić je dao publicistički oblikovan tekst, tekstualnu uvertiru za bogate vizuelne sadržaje u fotografijama preko kojih čitaoce upoznaje s prisutnom prošlošću i sadašnjicom, bez čijih činjenica fotomonografski dio ne bi bio ono što jeste. Mogle bi se staviti opravdane zamjerke što nisu obuhvaćeni razni sadržaji, koje je autor spominjao ili ne, davao jedna ali i ne sva određenja u domenima društvene osnove i nadgradnje, pa čak samo neke natuknice, ali ne treba gubiti iz vida da autor nije ni mogao predočiti, a ni u pisanu riječ pretočiti prava bogatstva događanja u vremenu koje je iza nas i u nama, već se morao odlučiti za izbor onoga što je smatrao bitnim, odnosno najvažnijim. Ravliću treba odati priznanje jer je većem broju svojih značajnijih publicističkih ostvarenja iz prošlosti Banjaluke i Bosanske krajine dao i ovu knjigu, u kojoj je pomno obradio teškoće i veličine rasta društvenog prostora koji je, bio i ostao, ponosan na svoju prošlost i sadašnjost.
Milan VUKMANOVIĆ