pregleda

Branko Bogdanović VELIKI RAT ZAPISANO U KAMENU


Cena:
2.190 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Organizovani transport: 180 din
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Smederevska Palanka,
Smederevska Palanka
Prodavac

StefanijaK (13870)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 24257

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2018.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Odbrana, Beograd, 2018.
554 strane, tvrd povez, veliki format, kvalitetan papir.

Knjiga je nova.

Pomireni u smrti više nisu neprijatelji

Knjigu „Veliki rat – Zapisano u kamenu” Branko Bogdanović, publicista i stalni saradnik našeg dodatka, posvetio je spomenicima i memorijalima iz Prvog svetskog rata, koji su uglavnom zaboravljeni i uništeni.

Veliki rat – Zapisano u kamenu”, spomenici i groblja palih u Prvom svetskom ratu, naziv je knjige Branka Bogdanovića, publiciste i stalnog saradnika „Politikinog” dodatka „Magazina”, predstavljene na Sajmu knjiga.

Već godinama glavne teme koje Bogdanović istražuje i o kojima piše su oružje i organizacija vojske, ali se sada prvi put odlučio za omaž onima koji su stradali od tog oružja, žrtvama ratova.

– Trudio sam se da otkrijem i prvog oficira i prvog vojnika i poslednjeg vojnika koji su u Velikom ratu poginuli, ali i da podsetim na sve one znane i neznane borce za koje se ne zna gde počivaju. Čak i za neke najveće heroje ovog rata, spomen-ploče sam nalazio bačene u žbunje, na primer na Topčideru i Banovom brdu. Volimo da kažemo da je istorija zapisana na kamenu, ali kod nas izgleda ni kamen nije večan – rekao nam je Bogdanović tokom promocije svoje knjige.

Knjiga je posvećena spomenicima i memorijalima iz Prvog svetskog rata koji su uglavnom zaboravljeni i i uništeni.

Poginulima se nismo odužili
– Bogdanović je izneo i važne činjenice kako uprkos pokrenutoj inicijativi Istorijskog odeljenja Glavnog generalštaba januara 1930. da se konačno prikupe svi imenski podaci, opis žrtava i podigne srpski ratni Panteon, ovaj posao nikada nismo uradili. Ostali su samo fragmenti prikupljene građe koji se danas čuvaju u Istorijskom institutu. Nakon sto godina i dalje imamo samo procene o broju poginulih, koje je u iznudici dala naša mirovna delegacija na Mirovnoj konferenciji u februaru 1919. Čitav vek je prošao, a mi se nismo odužili poginulima, nestalima i umrlima. Ako je nešto urađeno, bilo je to u prvih pet posleratnih godina – podsetio je dr Mile Bjelajac.
– Svi znamo za spomenike koji se nalaze u Grčkoj, širom Makedonije, pa i u većim gradovima Srbiji, ali je malo poznato da je puno tih obeležja uništeno, pogotovu 1945. godine. Tada je donet zakon kojim je bilo zabranjeno podizanje spomenika i obeležja svim fašistima i saradnicima okupatorskog režima i tada je došlo do masovnog uništavanja grobalja. To su često radili neuki ljudi, pa se dešavalo da nisu uništavana samo austrijska i nemačka groblja, nego i groblja naših vojnika iz Prvog svetskog rata. Banalni primer je groblje na Banovom brdu

On dodaje da se ne zna broj spomenika, jer u svakom pa i najmanjem mestu u Srbiji postoji obeležje vojnicima palim u Prvom svetskom ratu. S druge strane, austrijski general Trolman je 1914. godine tokom ofanzive po Srbiji zapazio spomenike vojnicima iz Balkanskih ratova, pa je predložio Poćoreku da slična obeležja podignu svojim borcima, jer je primetio da to pozitivno utiče na moral vojnika i stanovništva u ratu.

– Najveći problem je što nikada nije napravljen spisak poginulih vojnika, tako da mi još ne znamo tačan broj žrtva u Prvom svetskom ratu. Baratamo sa brojem od 1.270.000 žrtva, ali to je „ad hok” izvučeno i pripremljeno za Mirovnu konferenciju u Versaju – kaže Bogdanović.

Dr Mile Bjelajac, direktor Instituta za savremenu istoriju, govoreći na promociji naveo je da je ova knjiga i priča o humanosti naših predaka koji su se vodili izrekom: „Pomireni u smrti više nisu neprijatelji.” Ova rečenica stoji na mnogim spomen-kosturnicama u Srbiji, u Smederevu ili Krupnju, gde su vojnici različitih vojski umirali jedni pored drugih. Tako na spomen-obeležju u Tekerišu, srpskim vojnicima izginulim u bici na Ceru, stoji i plaketa u spomen na umrle iz vojničkog Praškog puka.

Autor knjige je pažljivo rekonstruisao ko je inicirao i finansirao podizanje obeležja i spomenika.

– Tako se može izmeriti učešće same države u promovisanju sećanja na Veliki rat i žrtve, to jest na politiku pomirenja. Većina obeležja podizana je u skladu sa željama lokalnih zajednica ili samih boraca svojim palim drugovima. Detaljno su navedeni članovi odbora i količine novca koji su za to namenjivani, a ti podaci svedoče o prvoj meri učešća ili odsustva države u tim akcijama – kazao je Bjelajac.

Bogdanović je na knjizi, koja ima 450 stranica i sadrži 600 ilustracija, radio protekle tri godine, a kratke inserte je povremeno objavljivao u našem dodatku. Izdavač ove vredne knjige je Medija centar „Odbrana”.


Lično preuzimanje se odnosi na preuzimanje u Smederevskoj Palanci.

Kada je o prodaji knjiga reč, pod `organizovanim transportom` smatram preporučenu tiskovinu ili paket (kada su kompleti i teže knjige). To je najpovoljniji način slanja, knjiga ponekad stiže za dan, ali obično ne, poštar ne zove primaoca telefonom. (Prilikom kupovine se čekira `Pošta` ili `Organizovani transport`, koji u zavisnosti od toga kada je knjiga stavljena u prodaju ima i zastarele cene poštarine).

Post Express je dvostruko skuplji ali brže stiže.

Običnu tiskovinu ne šaljem jer nemam dokaz o slanju. Molim Vas da ako insistirate na običnoj tiskovini, knjige ne kupujete od mene.

Novi cenovnik Pošte za preporučenu tiskovinu - organizovani transport (cene su zaokružene):

- 100g-250g - 140 dinara
- 250g-500g - 170 dinara
- 500g-1kg - 180 dinara
- 1kg-2kg - 210 dinara

Ne postoji opcija slanja preporučene tiskovine teže od 2 kg, tako da se te pošiljke šalju kao paket.

Molim kupce iz inostranstva da me pre kupovine kontaktiraju porukom kako bismo se dogovorili oko uslova uplaćivanja i slanja. Ovo je veoma bitno, između ostalog, i zbog toga što su poštarine Pošte Srbije visoke i za zemlje u okruženju jer se pošiljke šalju isključivo avionom.

Besplatna poštarina se ne odnosi na slanje u inostranstvo.

Pogledajte i ponudu na:

https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=anarh&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi

Ukoliko i tamo nešto pronađete, platićete preko istog računa i uštedeti na poštarini.


Predmet: 54723807
Odbrana, Beograd, 2018.
554 strane, tvrd povez, veliki format, kvalitetan papir.

Knjiga je nova.

Pomireni u smrti više nisu neprijatelji

Knjigu „Veliki rat – Zapisano u kamenu” Branko Bogdanović, publicista i stalni saradnik našeg dodatka, posvetio je spomenicima i memorijalima iz Prvog svetskog rata, koji su uglavnom zaboravljeni i uništeni.

Veliki rat – Zapisano u kamenu”, spomenici i groblja palih u Prvom svetskom ratu, naziv je knjige Branka Bogdanovića, publiciste i stalnog saradnika „Politikinog” dodatka „Magazina”, predstavljene na Sajmu knjiga.

Već godinama glavne teme koje Bogdanović istražuje i o kojima piše su oružje i organizacija vojske, ali se sada prvi put odlučio za omaž onima koji su stradali od tog oružja, žrtvama ratova.

– Trudio sam se da otkrijem i prvog oficira i prvog vojnika i poslednjeg vojnika koji su u Velikom ratu poginuli, ali i da podsetim na sve one znane i neznane borce za koje se ne zna gde počivaju. Čak i za neke najveće heroje ovog rata, spomen-ploče sam nalazio bačene u žbunje, na primer na Topčideru i Banovom brdu. Volimo da kažemo da je istorija zapisana na kamenu, ali kod nas izgleda ni kamen nije večan – rekao nam je Bogdanović tokom promocije svoje knjige.

Knjiga je posvećena spomenicima i memorijalima iz Prvog svetskog rata koji su uglavnom zaboravljeni i i uništeni.

Poginulima se nismo odužili
– Bogdanović je izneo i važne činjenice kako uprkos pokrenutoj inicijativi Istorijskog odeljenja Glavnog generalštaba januara 1930. da se konačno prikupe svi imenski podaci, opis žrtava i podigne srpski ratni Panteon, ovaj posao nikada nismo uradili. Ostali su samo fragmenti prikupljene građe koji se danas čuvaju u Istorijskom institutu. Nakon sto godina i dalje imamo samo procene o broju poginulih, koje je u iznudici dala naša mirovna delegacija na Mirovnoj konferenciji u februaru 1919. Čitav vek je prošao, a mi se nismo odužili poginulima, nestalima i umrlima. Ako je nešto urađeno, bilo je to u prvih pet posleratnih godina – podsetio je dr Mile Bjelajac.
– Svi znamo za spomenike koji se nalaze u Grčkoj, širom Makedonije, pa i u većim gradovima Srbiji, ali je malo poznato da je puno tih obeležja uništeno, pogotovu 1945. godine. Tada je donet zakon kojim je bilo zabranjeno podizanje spomenika i obeležja svim fašistima i saradnicima okupatorskog režima i tada je došlo do masovnog uništavanja grobalja. To su često radili neuki ljudi, pa se dešavalo da nisu uništavana samo austrijska i nemačka groblja, nego i groblja naših vojnika iz Prvog svetskog rata. Banalni primer je groblje na Banovom brdu

On dodaje da se ne zna broj spomenika, jer u svakom pa i najmanjem mestu u Srbiji postoji obeležje vojnicima palim u Prvom svetskom ratu. S druge strane, austrijski general Trolman je 1914. godine tokom ofanzive po Srbiji zapazio spomenike vojnicima iz Balkanskih ratova, pa je predložio Poćoreku da slična obeležja podignu svojim borcima, jer je primetio da to pozitivno utiče na moral vojnika i stanovništva u ratu.

– Najveći problem je što nikada nije napravljen spisak poginulih vojnika, tako da mi još ne znamo tačan broj žrtva u Prvom svetskom ratu. Baratamo sa brojem od 1.270.000 žrtva, ali to je „ad hok” izvučeno i pripremljeno za Mirovnu konferenciju u Versaju – kaže Bogdanović.

Dr Mile Bjelajac, direktor Instituta za savremenu istoriju, govoreći na promociji naveo je da je ova knjiga i priča o humanosti naših predaka koji su se vodili izrekom: „Pomireni u smrti više nisu neprijatelji.” Ova rečenica stoji na mnogim spomen-kosturnicama u Srbiji, u Smederevu ili Krupnju, gde su vojnici različitih vojski umirali jedni pored drugih. Tako na spomen-obeležju u Tekerišu, srpskim vojnicima izginulim u bici na Ceru, stoji i plaketa u spomen na umrle iz vojničkog Praškog puka.

Autor knjige je pažljivo rekonstruisao ko je inicirao i finansirao podizanje obeležja i spomenika.

– Tako se može izmeriti učešće same države u promovisanju sećanja na Veliki rat i žrtve, to jest na politiku pomirenja. Većina obeležja podizana je u skladu sa željama lokalnih zajednica ili samih boraca svojim palim drugovima. Detaljno su navedeni članovi odbora i količine novca koji su za to namenjivani, a ti podaci svedoče o prvoj meri učešća ili odsustva države u tim akcijama – kazao je Bjelajac.

Bogdanović je na knjizi, koja ima 450 stranica i sadrži 600 ilustracija, radio protekle tri godine, a kratke inserte je povremeno objavljivao u našem dodatku. Izdavač ove vredne knjige je Medija centar „Odbrana”.


54723807 Branko Bogdanović VELIKI RAT ZAPISANO U KAMENU

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.