Godina izdanja: 2023
ISBN: 978-953-260-476-4
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski

Naslov Od jezika do teksta : zbornik u čast 70. rođendana Josipa Užarevića / uredile Danijela Lugarić Vukas i Jasmina Vojvodić
Vrsta građe zbornik
Jezik hrvatski, višejezički
Godina 2023
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Disput, 2023
Fizički opis 498 str. : ilustr. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Lugarić Vukas, Danijela, 1979- (urednik)
Vojvodić, Jasmina, 1970- (urednik)
(karton)
Napomene Napomene i bibliografske reference uz tekst.
Registar.

Znanstveni je doprinos ovog zbornika višestruk. Svaki autor predstavlja neku temu i o njoj suvereno raspravlja. Ponekad se postavljena pitanja međusobno dodiruju, što rezultira nenamjernim znanstvenim dijalogom. To postaje uočljivo ne samo u cjelovitom čitanju zbornika (obično čitatelj ovakva izdanja ne čita od korica do korica, već selektivno i svojim redoslijedom), nego i u njegovom uređivačkom sastavu i rasporedu. /iz recenzije Jerzyja Faryna/
Svojim novim spoznajama o pojedinim književnoperiodizacijskim i književnoteorijskim modelima (poput npr. radova o romantizmu, njegovim modelima, konceptima, paradoksima u europskoj književnopovijesnoj tradiciji), genološkim i žanrovskim pitanjima kojima se bave, analitičkim i interpretativnim predstavljanjem najnovije ruske i, na jednom primjeru, ukrajinske književnosti, opisom i analizom različitih jezikoslovnih pojava, koncepata i problema te čitanjem kulture ponajviše iz perspektive kulturnoga pamćenja i prostornoga obrata, zbornik je ozbiljan i relevantan znanstveni dobitak. Stručnjaci iz različitih područja radove u ovom zborniku neće smjeti zaobići kad se budu bavili nekom sličnom temom. /iz recenzije Eveline Rudan/

Zbornik čine originalni, kreativni i inventivni tekstovi u kojima autori, uz navođenje stavova drugih istraživača, suvereno izlažu svoje interpretacije, kritičke osvrte, prikaze i prosudbe. Ističem relevantnost teorijskih pretpostavki zbornika za buduća istraživanja. /iz recenzije Zdenke Matek Šmit/

RIJEČ UREDNICA
Znanstveni rad Josip Užarević počinje razvijati od 1976, kada je završio studij rusistike i filozofije na Filozofskom fakultetu. Njegova se istraživanja kreću u nekoliko smjerova i popunjavaju prostor i vrijeme kako znanosti o književnosti tako i povijesti književnosti. To je polje (prostor) hrvatske književnosti (Između tropa i priče. Rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti i književnoj znanosti, 2002; Vladimir Vidrić i njegove pjesme, 2009; studije o bećarcu u knjizi Književni minimalizam, 2012), zatim polje ruske književnosti i književne teorije (najveći broj knjiga i rasprava, počevši od Kompozicije lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak), iz 1991, koja je ponikla iz doktorske disertacije i utabala znanstveni put Josipu Užareviću, kompozicija se također određuje prostorno-vremenski, jer podrazumijeva „dovršenost djela u prostoru i vremenu – sa svim ‘nad-vremenskim’ i ‘nadprostornim’ smislovima što ih ono u sebi sadrži“).
Opsežna, i slobodno možemo reći, krunska knjiga Josipa Užarevića, Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća, već u svojoj intenciji pretpostavlja vremenski slijed, ali i prostornu dimenziju (tekstnu, izvantekstnu ili kontekstualnu), pa autor u Uvodnoj riječi piše da je njegova knjiga svojevrsni vremenski složeni mozaik koji je rezultat cjeloživotnoga proučavanja ruske književnosti. „Užarevićevski“ metodologijski obrat koji se događa u toj knjizi izokretanje je odnosa povijesnoga tijeka i teksta, tako što on u prvi plan stavlja tekst i time vrijeme shvaća kao element teksta.
Prema Užareviću, književna su djela „svijene prostorne, vremenske i smisaone strukture od kojih se svaka može i treba promatrati kao mikromodel sveukupnoga vremena – kako prošlosti i sadašnjosti tako i budućnosti“. Prema tako shvaćenoj prirodi književnoga stvaranja, književne povijesti i evolucije, književnost ne čine imena, tj. autori, nego djela, što znači da je ne mogu suštinski određivati ni društvene, ekonomske ili političke okolnosti jer je sve izvantekstovna građa „koja se ‘prevodi’ ili uklapa u jezičnu strukturu umjetničkoga djela“.
U prostornim i vremenskim sjecištima znanstvenih interesa Josipa Užarevića istaknuti valja interes za strukturu i kompoziciju, odnosno za pokušaj obuhvaćanja i shvaćanja cjeline, smisaone zaokruženosti teksta. Imajući na umu da prostorna dimenzija uvijek pretpostavlja i onu vremensku, prostor je, kao kategorija s mogućnošću izokretanja i zrcalnosti, nesumnjivo središte Užarevićeva književnoznanstvenog istraživačkog polja: jezik je, konačno, prostor u kojem živimo.
August Ferdinand Möbius opisao je 1858. godine vrpcu (traku) koja je po njemu dobila ime i koja nastaje spajanjem dviju suprotnih strana pravokutnika. Užarevića je u toj vrpci posebno „privukla mogućnost da se od pravokutnika koji se oko svoje osi zakrene 4 × 180° (ili 2 × 360°) također lako dobije Möbiusova vrpca – ali dvoslojna“.
To geometrijsko (prostorno) okretanje, preokretanje i zavrtanje može poslužiti kao metafora za Užarevićeve teorijske interese, njegovo bavljenje prostorom književnosti (hrvatske i ruske), prostorom teorije, prostorom teksta samoga. Prostori su „poprišta razlike, akcije, iznenađenja, igre“, ali i u njima se, što se čini još važnijim, „materijaliziraju ideje“, pa je zato Möbiusova vrpca dobar pokazatelj Užarevićevih zamisli i teorijskih promišljanja. Otud potječu i naslovi sadržajnih cjelina u ovom zborniku: Jedna strana čine studije, poredane abecednim redom, o hrvatskoj književnosti; Drugu stranu čine studije o ruskoj književnosti; u cjelini Svijanje krajeva nalaze se analize tema koje ne pripadaju ni jednoj (hrvatskoj) ni drugoj (ruskoj) književnosti, ali koje su najčešće tih dvaju lica; i, konačno, Rubovi i plohe, što je cjelina koju čine analize same materije književnosti – jezika.
Prilozi u ovom zborniku su preokretanja, prevrtanja i svijanja teorijskih prostorno-vremenskih niti koje je razvio Josip Užarević i ne čine sustavnu i sveobuhvatnu knjigu, nego točkastu liniju koja naprosto ne može i ne treba biti završena.
Bogatu bibliografiju Josipa Užarevića nije potrebno navoditi na kraju ove knjige, kako je to običaj u prigodnim, obljetničkim publikacijama, ne zato što su bibliografski podaci danas lako dostupni, nego stoga što profesor i akademik Josip Užarević još uvijek vrijedno radi, objavljuje i dopunjuje svoju bibliografiju koja bi, u slučaju ispisivanja na stranicama ovoga zbornika, čiji rukopis predajemo u proljeće 2023, izdavačkoj kući Disput, bila manjkava.
Zato smo se ovim zbornikom usredotočile na dar profesoru, mentoru i kolegi Josipu Užareviću kojim obilježavamo njegov sedamdeseti rođendan.
Urednice


SADRŽAJ
MÖBIUSOVA VRPCA JOSIPA UŽAREVIĆA (Riječ urednica) 9
JEDNA STRANA: HRVATSKA KNJIŽEVNOST
Suzana Coha
O ROMANTIČARSKOME PREPORODU I POSTPREPORODNOME ROMANTIZMU NA PRIMJERU POEZIJE PETRA PRERADOVIĆA 15
Antonio Milovina
DUH RENESANSE U RUSKIM PRIJEVODIMA KOMEDIJE DUNDO MAROJE MARINA DRŽIĆA 29
Dubravka Oraić Tolić
ZAGREBAČKA STILISTIČKA ŠKOLA I ZDENKO ŠKREB 57
Marina Protrka Štimec
OGLEDALO ROMANTIZMA PETRA PRERADOVIĆA 75
DRUGA STRANA: RUSKA KNJIŽEVNOST
Živa Benčić
MOTIVI PIJANSTVA/OPIJENOSTI U ZBIRCI KRATKIH PRIČA ALLE GORBUNOVE KRAJ SVIJETA, LJUBAVI MOJA 91
Hans Günther
ПЬЕСА А. ПЛАТОНОВА ДУРАКИ НА ПЕРИФЕРИИ: ДИСКУРС КОЛЛЕКТИВНОЙ БЕЗОТВЕТСТВЕННОСТИ 103
Ivan Esaulov
„ЗАКОНЫ СЧАСТЬЯ“ И МАЛЕНЬКАЯ ДЕВОЧКА ВО СНЕ СМЕШНОГО ЧЕЛОВЕКА Ф. М. ДОСТОЕВСКОГО: ФИЛОСОФИЯ И ФИЛОЛОГИЯ 111
Petra Grebenac
PIJANSTVO I OPIJENOST U PROZI IVANA SIDOROVA MARIJE STEPANOVE 123
Kornelija Ičin
ПРОЕКТ „ГОРОДА-РОДИНЫ“: МОСКВА И МОСКВИЧИ ДМИТРИЯ АЛЕКСАНДРОВИЧА ПРИГОВА 139
Danijela Lugarić Vukas
RAZGLOBLJENO VRIJEME: FIGURA SLIJEPCA I „VJEČNO SADA“ MIHAILA ŠIŠKINA 155
Magdalena Medarić
ON A MODIFICATION OF RUSSIAN ORNAMENTALISM IN THE THIRTIES 173
Andrea Meyer-Fraatz
МОДЕЛИ РОМАНТИЗМА 187
Ivana Peruško
KAKO SE TO RADILO U ODESI DVADESETIH GODINA: OD ODESKE PLEJADE DO ODESKOGA KODA 197
Jasmina Vojvodić
PIJANI MALEC PITERSKIJ, LIRSKI SUBJEKT KRONIČARA LOH-NEVSKOGA ČUDOVIŠTA 217
Natalija Vitaljevna Zlidnjeva
„КАМЕННАЯ КНИГА“ ВЕЛИМИРА ХЛЕБНИКОВА 233
SVIJANJE KRAJEVA: O TEORIJI I DRUGOME
Marijan Bobinac
KLASIKA, ROMANTIZAM, GOETHE, SCHILLER 249
Roman Bobryk
УЖИН В МУЗЕЕ... МЕЖДУ КАРТИНОЙ И ЧЕЛОВЕКОМ (ОПЫТ ПРОЧТЕНИЯ СТИХОТВОРЕНИЯ МУЗЕЙ [MUZEUM] ЭВЫ ЛИПСКОЙ) 273
Stipe Grgas
IS THE USA REALLY THE MOST DANGEROUS COUNTRY ON EARTH? 281
Rainer Grübel
„TVOJI I MOJI ZNAKOVI“. PJESME ANTE STAMAĆA, NA HRVATSKOM I NJEMAČKOM JEZIKU 293
Tatjana Jukić
ONJEGINSKA 321
Zvonko Kovač
HIŠA MARIJE POMOČNICE KAO KRATKI ROMAN 323
Renate Lachmann
RUŠENJE SPOMENIKA: NAKON OKTOBARSKE REVOLUCIJE / NAKON KRAJA SOVJETSKOG SAVEZA / NAKON POČETKA RATNIH DJELOVANJA U UKRAJINI 333
Dariya Pavlešen, Domagoj Kliček
ŠTO NAM PREŠUĆUJU LJUBAVNICI JUSTICIJE? KNJIŽEVNA EVOLUCIJA JURIJA ANDRUHOVYČA 363
Tea Rogić Musa
DIJALOG ILI MONOLOG: PRZYBOŚ O MICKIEWICZU 371
RUBOVI I PLOHE: O JEZIKU
Branka Barčot, Anita Hrnjak
BOG, BOŽANSKO I SAKRALNO U HRVATSKOJ FRAZEOLOGIJI 385
Željka Fink
O POSLOVICAMA I FRAZEMIMA IZ RJEČNIKA SLAVONICE DIJALEKTOLOŠKE I FRAZEOLOŠKE MARTINA JAKŠIĆA 401
Damir Horga
VARIJABILITET BRZINE GOVORA HRVATSKIH STUDENATA RUSKOGA JEZIKA 417
Zrinka Jelaska, Ivana Kurtović Budja
GRAĐA ZA ISTRAŽIVANJE SLOGOVNE STRUKTURE HRVATSKOGA JEZIKA 431
Lidija Milković
ENANTIOSEMIJA VREMENSKOGA ZNAČENJA PREFIKSA PERDЪ U POVIJESTI HRVATSKOGA I RUSKOGA JEZIKA 447
Neda Pintarić Kujundžić
AUDITIVNI PRAGMEMI I PRAGMAFRAZEMI U HRVATSKOM I POLJSKOM JEZIKU 473
KAZALO IMENA 485
OCR – „Möbiusova vrpca Josipa Užarevića“
MÖBIUSOVA VRPCA JOSIPA UŽAREVIĆA

MG P14