ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2013
Jezik: hrvatski
Oblast: Katolicizam
Autor: Strani

ZLATNA PROSLOST monografija instituta za crkvenu glazbuKATOLICKOG BOGOSLOVNOG FAKULTETA

Monografija `Zlatna prošlost za plodnu budućnost`

ZAGREB ,2013 GODINA ,tvrdi povez


Zlatna prošlost. Izdavačka djelatnost Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, Zagreb, 2013., 198 str. Monografija prigodom 50. obljetnice postojanja Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“ Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ur. Katarina Koprek, Ruža Domagoja Ljubičić i Marija Ferlindeš) prikazuje osnutak, rast i djelovanje Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“. Nakon povijesnog pregleda prikazan je popis svih profesora, djelatnika i studenata uz biografiju predstojnika Instituta i istaknutih članova profesorskog zbora. Kraj knjige posvećen je djelatnosti Instituta, koja je prikazana kroz kronološke izvještaje o radu istoga te kroz njihovu izdavačku djelatnost.

Katarina Koprek ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Ruža s. Domagoja LJUBIČIĆ ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija FERLINDEŠ Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


vrlo dobro cuvana

Zagreb, (IKA) – Završetak trodnevnog obilježava 50. obljetnice postojanja i djelovanja Instituta za crkvenu glazbu (ICG) “Albe Vidaković” Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu obilježen je u subotu 23. studenoga svečanom akademijom pod visokim pokroviteljstvom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.
Uz kardinala, slavlju su se u dvorani Vijenac pridružili rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš, prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Emilio Marin, dekan KBF-a Tonči Matulić, pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško te profesori, studenti, prijatelji i podupiratelji Instituta za crkvenu glazbu.
“Institut za crkvenu glazbu slavi zlatni jubilej svoga umjetničko-nastavnog djelovanja. Zato se sa zahvalnošću i poštovanjem spominjemo onih koji su omogućili osnivanje Instituta, kao i onih koji su mu osigurali život i opstojnost”, rekao je kardinal Bozanić i spomenuo dvojicu predstojnika: Albu Vidakovića i Anđelka Milanovića, koji su na mlađe generacije prenosili pedagoške, nastavničke i umjetničke sposobnosti. Apostolat glazbe, razvoj i prosperitet, priznanje i zahvala djelatnicima – bili su naglasci i pozdravnih riječi dekana Matulića i predstojnice Instituta Mirte Kudrne.
Kroz povijesni hod Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” od osnivanja 1963. do 2013. godine u crkvenom i društvenom kontekstu proveo je nazočne najdugovječniji predstojnik instituta mo. Miroslav Martinjak. Govorio je o tri procesa napredovanja studijskih programa ICG-a, turbulentnim razdobljima traženja identiteta, sporazumu koji je potpisan s Muzičkom akademijom, a nije mogao izostaviti ni obilnu izdavačku djelatnost koju gaji Institut za crkvenu glazbu.
U pet desetljeća kroz Institut su prošla, prema riječima mo. Martinjaka, 433 redovna studenta (diplomiralo ih je 215), 726 izvanrednih studenata te 212 polaznika subotnje škole za orguljaše.
U svečarskom tonu na akademiji je predstavljena i monografija “Zlatna prošlost za plodnu budućnost” o kojoj je govorila s. Slavka Sente. Ta vrijedna knjiga donosi povijesni pregled, popis profesora i djelatnika Instituta za crkvenu glazbu te brojnih aktivnosti koje je ICG organizirao.
Završetak akademije obilježila je podjela zahvalnica profesorima i djelatnicima koji su pridonijeli razvoju Instituta u proteklih pedeset godina.
Glazbeni dio programa animirao je mješoviti zbor Instituta pod ravnanjem Katarina Koprek i Danijela Župančić.
Proslava 50. obljetnice Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” nastavljena je euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali koje je predvodio pomoćni biskup Ivan Šaško. Čestitajući Institutu na bogatoj povijesti, biskup je poručio: “Institut za crkvenu glazbu mora čuvati napetost barem na tri žice: na žici crkvenosti, na žici teologije i na žici glazbene umjetnosti. Poslanje idućih desetljeća jest umnažati broj žica, ali ove tri, njih se ne smije zaboraviti. Osobito malo snažnije napinjući onu teološko-liturgijsku, jer se crkvena glazba ne svodi niti samo na zajedništvo, niti samo na umjetnost.”

(kutija 3)