| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Dobanovci, Beograd-Surčin |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: -
Jezik: Srpski
Autor: Strani
„O čovekovom ropstvu i slobodi” (О рабстве и свободе человека, 1939) je jedno od najznačajnijih i najradikalnijih filozofskih dela ruskog religioznog filozofa Nikolaja Berđajeva. Knjiga predstavlja sistematski prikaz njegove filozofije ličnosti (personalizma) i filozofije slobode, gde on detaljno analizira sve oblike ropstva u kojima se savremeni čovek nalazi.
Evo ključnih ideja i strukture ovog dela:
1. Primat slobode nad bićem
Berđajev je filozof slobode. Za razliku od tradicionalne metafizike koja polazi od pojma „bića” ili „boga kao objekta”, Berđajev tvrdi da sloboda prethodi biću. Sloboda nije nešto što je čoveku dato kao posed, već je ona sam koren čovekovog postojanja. Bog nije gospodar koji porobljava čoveka, već Bog želi slobodnog čoveka koji odgovara na Njegov poziv iz slobode, a ne iz straha ili nužnosti.
2. Personalizam naspram individualizma i kolektivizma
Centralni pojam u knjizi je ličnost (persona), koju Berđajev oštro razlikuje od individue:
• Individua je biološki i sociološki pojam, deo prirode i društva koji im je podređen.
• Ličnost je duhovna kategorija. Ona je neponovljiva, celovita i ima beskonačnu vrednost. Ličnost nikada ne sme biti sredstvo za ostvarivanje nekog višeg cilja (države, nacije, klase).
3. Anatomija ljudskog ropstva
Najveći deo knjige posvećen je analizi različitih idola i iluzija kojima čovek dobrovoljno ili prinudno robuje. Berđajev izdvaja nekoliko ključnih oblika ropstva:
• Ropstvo pod prirodom (kosmosom): Kada čovek sebe posmatra samo kao deo materijalnog sveta, podređen slepim prirodnim zakonima i nužnosti.
• Ropstvo pod civilizacijom i tehnikom: Tehnika, koja je stvorena da oslobodi čoveka, postala je njegov gospodar. Čovek postaje sluga mašina i efikasnosti.
• Ropstvo pod državom i nacijom: Država (kroz imperijalizam ili totalitarizam) i nacija (kroz šovinizam) teže da apsorbuju ličnost i pretvore je u svoj instrument. Berđajev je oštar kritičar suvereniteta države koji gazi suverenitet ličnosti.
• Ropstvo pod društvom i klasom: Bilo da je reč o građanskom kapitalizmu ili sovjetskom komunizmu, kolektiv podređuje pojedinca i nameće mu lažne vrednosti.
• Ropstvo pod religijom (crkvenošću):• Berđajev pravi razliku između istinske duhovnosti i okoštale religijske institucije koja često koristi strah, autoritet i dogmu da bi držala ljude u ropstvu (tzv. objektivizacija religije).
4. Put ka slobodi: Duhovno oslobođenje
Za Berđajeva, oslobođenje nije politički čin u smislu puke promene vlasti ili ekonomskog sistema. Istinsko oslobođenje je duhovni proboj i čin stvaralaštva:
• Sloboda se postiže kada čovek prestane da se prilagođava spoljašnjem, materijalnom svetu (svetu objektivizacije) i okrene se svom unutrašnjem, duhovnom svetu.
• Stvaralaštvo je najviši izraz ljudske slobode. Kroz stvaralački čin čovek prevazilazi datost sveta i učestvuje u nastavku Božanskog kreiranja sveta.
Značaj dela
Knjiga je napisana u predvečerje Drugog svetskog rata, u vreme uspona nacizma i staljinizma, što joj daje posebnu dramatičnost i proročki ton. Ona predstavlja snažnu kritiku svih totalitarnih sistema 20. veka, ali i moderne potrošačke civilizacije, pozivajući na buđenje svesti o neprocenjivoj vrednosti svakog pojedinačnog čoveka.
KZNS
biblioteka SOFIA
odlično očuvana
kao nova