| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2010
ISBN: 978-86-7448-505-7
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Šta danas ostaje od Kritike čistog uma
Paideia 2010 207 strana
odlična očuvanost
U delu Zbogom Kante!: Šta je danas ostalo od Kritike čistog uma, Mauricio Feraris nudi provokativnu i pristupačnu interpretaciju Kantove Kritike čistog uma, tvrdeći da trajno nasleđe dela leži u njegovoj sposobnosti da objasni svakodnevno empirijsko iskustvo, a ne isključivo naučno znanje.
Glavna teza
Ferarisova centralna teza je da je Kant nesvesno pružio moćnu teoriju ne naučnog znanja u strogom smislu, već proživljenog, svakodnevnog iskustva. Dovodeći u pitanje tradicionalna tumačenja, Feraris sugeriše da Kantova razlika između fenomena (kako nam stvari izgledaju) i noumena (stvari po sebi) i
ma više smisla kada se primeni na funkcije i značenja koja ljudi pripisuju objektima u svetu, a ne kao univerzalno epistemološko ograničenje.
Ključne tačke
Fokus na svakodnevnom iskustvu: Feraris preusmerava pažnju sa Kantove analize Njutnovske fizike na ljudsku interakciju sa spoljašnjim svetom, čineći Kantovu filozofiju relevantnom za svakodnevni život.
Kritika razlike između fenomena i noumena: Autor dovodi u pitanje krutost razlike, tvrdeći da njena validnost zapravo leži u razlici između prirodnih objekata (kao što su planine) i objekata koje je stvorio čovek (kao što su odvijači), čije je značenje zavisno od funkcije i stoga „za nas“.
Popularni stil: Knjiga je poznata po svom popularnom pristupu, koristeći primere iz svakodnevnog života da ilustruje složene filozofske koncepte, čineći ih pristupačnim široj publici.
Kontroverzno čitanje: Ferarisovo tumačenje je izazvalo debatu unutar akademske zajednice, a neki kritičari tvrde da potcenjuje Kantov originalni epistemološki kontekst i njegov fokus na odnose i strukturu naučnog znanja.
Ukratko, Feraris predlaže oproštaj od tradicionalnog tumačenja Kanta kako bi ponovo otkrio ono što je danas ostalo od njegovog dela: sočivo za razumevanje našeg fenomenalnog sveta i struktura koje ga čine značajnim za ljudska bića.