| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 3 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Novi Sad, Novi Sad | 
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 1957
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Autor - osoba 	Bošnjak, Branko, 1923-1996 = Bošnjak, Branko, 1923-1996 
Naslov 	Filozofija od Aristotela do renesanse i odabrani tekstovi filozofa / Branko Bošnjak ; [tekstove s grčkog i latinskog preveo Veljko Gortan ; odlomak Lukrecijeva djela `O prirodi` iz prijevoda Marka Tepeša] 
Vrsta građe 	knjiga 
Jezik 	srpski 
Godina 	1957 
Izdavanje i proizvodnja 	Zagreb : Matica hrvatska, 1957 (Zagreb : `Ognjen Prica`) 
Fizički opis 	244 str. ; 20 cm 
Drugi autori - osoba 	Gortan, Veljko, 1907-1985 (prevodilac) 
Gortan, Veljko, 1907-1985 (prevodilac) 
Tepeš, Marko (prevodilac) 
Tepeš, Marko (prevodilac) 
Zbirka 	Filozofska hrestomatija / Matica hrvatska ; 2 
ISBN 	(Karton) 
Predmetne odrednice 	Grčka filozofija -- Istorija 
Rimska filozofija – Istorija 
 
 
SADRŽAJ 
BRANKO BOŠNJAK/ FILOZOFIJA OD ARISTOTELA 
DO RENESANSE 
  
 
Religiozno-dogmatski sadržaj kršćanstva ....	70 
Prigovori kršćanstvu	72 
2.	PATRISTIKA	74 
Negiranje filozofije	74 
Pokušaj usklađivanja grčke filozofije i kršćanstva — 
Aleksandrinci	74 
Augustin	76 
Augustin do primanja kršćanstva	76 
Augustin — kršćanin	77 
Problem filozofije povijesti	79 
Augustinov odnos prema grčkoj filozofiji — kršćan¬ski platonizam	80  
 
  
 
UVOD 	 
PRVI DIO: OD ARISTOTELA DO PLOTINA  
1.	HELENISTIČKO-RIMSKA FILOZOFIJA 
1.	POJAVA NOVIH PROBLEMA	 
Društveno-povijesne promjene i osnivanje svjetske države monarhijsko-vojničkog tipa	 
Helenizam	 
Problem filozofije	 
2.	GRČKI STOICIZAM	16 
Podjela škole	 
Fizika	 
Objašnjenje svijeta	 
Karakter stoičkog monizma	 
Logika i spoznajna teorija  
Problem kategorija i zaključka	 
Gramatička istraživanja  
Proces spoznaje: subjekt – objekt 
Kriterij istine	 
Etika  
Glavne misli	 
Problem racionalizma u stoičkoj etici  
3.	RIMSKI STOICIZAM	  
Seneka	 
Epiktet	 
Marko Aurelije	 
4.	EPIKUR I NJEGOVA ŠKOLA	 
Život i djela Epikura	 
Fizika	 
Učenje o atomima	 
Neke misli iz Marxove disertacije o problemu 
Epikurove fizike 		 
Metoda filozofije i spoznajna teorija	 
Etika	 
Značenje Epikurove filozofije	 
Lukrecije Kar	 
5.	SKEPTICIZAM	 
Piron i njegovi nastavljači	 
Metoda i smisao skeptičkog filozofiranja  
Kritika osjetilne spoznaje	 
Način izražavanja filozofa skeptika	 
Kritika racionalne spoznaje	 
Neodrživost fizike	 
Problem etike	 
Kritika skeptičke filozofije	 
II.	FILOZOFIJA NEOPLATONIZMA 
1.		 
Život i djela	 
Plotinov sistem	 
Način spoznaje Jednog	 
Svijet u Plotinovom sistemu	 
Plotin filozof i mističar	 
2.	NASTAVLJAČI NEOPLATONIZMA	 
DRUGI DIO: OD POČETKA NOVE ERE DO 15. STOLJEĆA 
1.	POČECI SPAJANJA FILOZOFIJE S RELIGIJOM 
1.	POJAVA KRŠĆANSTVA	 
Kršćanstvo – izraz neraspoloženja prema starom poretku	 
Prve kršćanske općine	 
Priznanje kršćanstva	 
Mijenjanje predmeta filozofije	 
 
 1.	BOETIJE	 
Boetijev razgovor s filozofijom	 
Problem etike	 
Relativnost ljudske spoznaje	 
Boetije – logičar	 
Značenje Boetija	 
2.	KRŠĆANSTVO NA ISTOKU I ZAPADU	 
Daljnje širenje kršćanstva i pojava nekih sekti  
Početak škola i učenja za vrijeme Karla Velikog  
III.	RANA SKOLASTIKA 
1.	NEOPLATONIZAM U KRŠĆANSTVU – J. S. ERIUGENA  
Život i djela	 
Metoda filozofiranja	 
Objašnjenje prirode (bitka)	 
Ostali stupnjevi prirode	 
O čovjeku	 
Povratak svega	 
Osvrt na Eriugenin sistem	 
2.	NOMINALIZAM I REALIZAM 
Postavljanje problema	 
Glavni predstavnici	 
Nominalizam – Roscelin	  
Realizam – Anselm	 
Posrednička uloga – Abelard	 
Razmatranje problema nominalizma i realizma  
IV. OBLIKOVANJE SKOLASTIČKIH SISTEMA 
1.	ARlSTOTELIZAM U SKOLASTICI – TOMA AKVINSKI  
Jačanje religioznih utjecaja	 
Pretpostavka Tominog učenja – Upoznavanje Aristotela	 
Učenje Tome Akvinskog	   
Bog i svijet	 
Filozofija i teologija	 
Tomini dokazi za postojanje boga	 
Problem spoznaje	 
Karakter Tomine filozofije	 
2.	NOVA ORIJENTACIJA UNUTAR SKOLASTIKE  
Engleski franjevci	 
Roger Bacon  
Duns Scotus	 
Vilim Ockham  
Završetak skolastike	 
ODABRANI TEKSTOVI FILOZOFA 
PRVI DIO: OD ARISTOTELA DOPLOTINA 
1.	GRČKI STOICIZAM (FRAGMENTI TEKSTOVA)  
2.	SENEKA: PISMA LUCILIJU	 
3.	EPIKUR	 
4.	LUKRECIJE KAR: O PRIRODI (FRAGMENTI)  
5.	SEKST EMPIRIK: PIRONOVE POSTAVKE  
6.	PLOTIN: ENEADE	 
DRUGI DIO: PATRISTIKA I SKOLASTIKA 
1.	AURELIJE AUGUSTIN: RAZGOVORI SA SAMIM SOBOM  
2.	ANICTJE MANLIJE SEVERIN BOETIE: UTJEHA FILOZOFIJE	 
3.	JOANNES SCOTUS ERIUGENA: O PODJELI PRIRODE	 
4.	PETAR ABELARD: PISMO PRVO ILI POVIJEST NEVOLJA	 
5.	TOMA AKVINSKI: SUMA TEOLOGIJE	 
6.	JOANNES DUNS SCOTUS: PITANJA O PORFIRIJEVIM UNIVERZALIJAMA	 
 
Branko Bošnjak (Stojčinovac kod Osijeka, Kraljevina SHS, 14. januar 1923 – Zagreb Hrvatska 18. juni 1996), Jugoslavenski (hrvatski) marksistički filozof, univerzitetski profesor i akademik, pripadnik praxisove škole mišljenja i jedan od osnivača časopisa Praxis. 
Biografija 
Branko Bošnjak studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jugoslavistiku i grčki. Na istom fakultetu je doktorirao 1956 sa temom Povijest filozofije kao nauke. Habilitirao je na istom fakultetu 1960 sa radom Logos i dijalektika. (Studija o Heraklitu). Od 1963 je docent , te kasnije i redovni profesor. Bošnjakov glavni filozofski interes bila je antička grčka filozofija i odnos marksizma i religije. Jedan od prvih njegovih filozofskih eseja nosi naslov „Socijalizam i religija“, objavljen je u Praxisu broj 2 (1964). Taj tekst bio je pisan u maniri borbenog ateizma, u njemu je Marxovu kritiku religije Bošnjak pokušao interpretirati u skladu s lenjinističkim antiteizmom. No na kraju eseja – nasuprot ranije iznijetoj tezi o nužnosti ukidanja religije – Bošnjak je tolerantno zaključio „ne treba religiju silom sprečavati“, već da „mora postojati stalan dijalog s takvim shvaćanjem“. Upravo taj rad najbolje ocrtava Bošnjaka – on je iznad svega bio humanist, uvijek spreman na dijalog i kritičko razmišljanje. 
Branko Bošnjak bio je dugogodišnji šef Katedre za historiju filozofije, pročelnik Odsjeka za filozofiju, predsjednik Savjeta i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u dva navrata predsjednik Filozofskog društva Hrvatske (1964–1965. i 1978–1979). i član Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti. Predavao je na brojnim svjetskim Univerzitetima i međunarodnim filozofskim skupovima. Uredio je brojne filozofske biblioteke i časopise, i napisao desetak filozofskih djela. 
Najznačajnija djela 
    Povijest filozofije kao nauka, Naprijed, Zagreb (1958) 
    Logos i dijalektika (1961) 
    Filozofija i kršćanstvo, Biblioteka Religija i društvo, Zagreb (1966) 
    Grčka filozofska kritika Biblije (1971) 
    Sistematika filozofije, Naprijed, Zagreb (1977) 
    Filozofija – Uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Naprijed, Zagreb (1977) 
    Grčka filozofija, Filozofska hrestomatija NZMH (1978) 
    Smisao filozofske egzistencije (1981) 
    Filozofija i povijest, Školska knjiga, Zagreb (1983) 
    Povijest filozofije u tri toma, Prometej, Zagreb (1993) 
 
MG P27 (MBG)