| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 1 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta  Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Pouzećem Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Beograd-Čukarica,  Beograd-Čukarica  | 
                            
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 1951
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        Autor: Strani
                                                                                
                        Aleksandar Hercen - Pisma o izučavanju prirode 
 
 
 
Kultura 1951. godine na  XV+265 strana. 
 
 
Knjiga je odlicno ocuvana. 
 
 
 
- Sadržaj: 
- Empirija i idealizam 
- Nauka i priroda 
- Fenomenologija mišljenja 
- Grčka filozofija 
- Poslednje doba antičke nauke 
- Sholastika 
- Dekart i Bekon 
- Bekon i njegova škola u Engleskoj 
- Realizam 
 
Predgovor V.I. Lenjin - Sećanje na Hercena 
 
 
Aleksandr Ivanovič Hercen (Moskva, 6. travnja 1812. - Pariz, 21. siječnja 1870), ruski revolucionarni demokrat, publicist i književnik. 
 
Književni pseudonim - Iskender 
 
Rano se upoznao s naprednim idejama Radišćeva i dekabrista, te čitao zabranjene pjesme Puškina i Rilejeva. Zanimao se za filozofiju i prirodne znanosti, a bio je na čelu kružoka na čijem se sastancima govorilo o filozofiji Saint-Simona, Francuskoj revoluciji, republici i ustavnosti. 
 
Optužen da je bio na sastanku na kojemu su pjevane revolucionarne pjesme, protjeran je iz Moskve u provinciju. Teško stanje zemlje natjeralo ga je da 1847. godine definitivno napusti Rusiju. U inozemstvu je pratio rad revolucionara u Francuskoj i Italiji, a nakon što ga je osumnjičila policija, napustio je Francusku i primio švicarsko državljanstvo. Neko je vrijeme živio u Londonu gdje je osnovao rusku tipografiju i pokrenuo ruske novine. 
 
Zanimao se za prirodne znanosti (`Pisma o izučavanju prirode`), pratio razvoj revolucionarnih ideja (`O razvitku revolucionarnih ideja u Rusiji`), osuđivao dilentatizam u znanosti (`Dilentatizam u znanosti`), mistiku i idealizam u filozofiji (`Pisma protivniku`).