pregleda

Fung Ju-Lan - Istorija kineske filosofije


Cena:
500 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Zvezdara,
Beograd-Zvezdara
Prodavac

ljilja_bgd (1038)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 5542

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1977
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Fung Ju-Lan - Istorija kineske filosofije
Nolit, Beograd, 1977
394 str.
meki povez
stanje: dobro, potpis na prednjoj korici.

Biblioteka Sazvežđa 29

FUNG Yu-lan, A Short History of Chinese Philosophy
preveo Branko Vučićević

Istorija kineske filozofije

Kratka istorija ma čega ne bi trebalo da bude naprosto skraćeno izdanje obimnije istorije. Ona treba da bude slika potpuna po sebi, a ne puki inventar imena i „-izama”. Da bi se to postiglo, pisac valja da ima, kao što veli jedan kineski izraz, „celu istoriju u glavi”. Tek onda može dati čitaocu zadovoljavajući zaokružen pregled unutar ograničenog opsega za koji se opredelio.

[...] Mesto koje je filosofija zauzimala u kineskoj civilizaciji moglo bi se uporediti sa mestom religije u drugim civilizacijama. Filosofija je u Kini bila briga svake obrazovane osobe.

[...] Prema tradicij

i kineske filosofije, njena funkcija nije povećavanje pozitivnog znanja (pod pozitivnim znanjem podrazumevam podatke o činjenicama), već uzdizanje duha ? posezanje za onim što je iza sadašnjeg stvarnog sveta i za vrednostima višim od moralnih.

[...] Filosofija nije, naprosto, nešto što treba znati, već i nešto što valja iskusiti.

SADRŽAJ
Predgovor 11
I DUH KINESKE FILOSOFIJE 13
Mesto filosofije u kineskoj civilizaciji; Problem i duh kineske filosofije; Način na koji su se izražavali kineski filosofi; Jezička barijera
II POZADINA KINESKE FILOSOFIJE 29
Geografska pozadina kineskog naroda; Ekonomska pozadina kineskog naroda; Vrednost zemljoradnje; „Preokretanje je kretanje Taoa”; Idealizacija prirode; Porodični
sistem; Ovozemaljskost i nadzemaljskost; Kinesko slikarstvo i poezija; Metodologija kineske filosofije; Primorske
i kontinentalne zemlje; Trajno i promenljivo u kineskoj
filosofiji
III POREKLO ŠKOLA 43
Su-ma T’an i Šest škola; Liju Hsin i njegova teorija o počecima škola; Revizija Liju Hsinove teorije
IV KONFUCIJE: PRVI UČITELJ 53
Konfucije i Šest klasičnih dela; Konfucije kao vaspitač;
Ispravljanje imena; Čovekoljublje i ispravnost; Chung i
Shu; Spoznaja ming-a; Konfucijev duhovni razvoj; Konfucijevo mesto u istoriji Kine
V MO CU, PRVI KONFUCIJEV PROTIVNIK 65
Društvena pozadina Mocističke škole; Mo Cuova kritika
konfucijanstva; Sveobuhvatna ljubav; Božja volja i postojanje duhova; Jedna prividna nedoslednost; Poreklo države
6
VI PRVA FAZA TAOIZMA: JANG ČU 79
Prvi taoisti i osamljenici; Osnovne ideje Jang Čua; Primeri
za Jang Čuove ideje; Izraz Jang Čuovih ideja u knjigama
Lao-tzu i Chuang-tzu; Razvoj taoizma
VII IDEALISTIČKO KRILO KONFUCIJANSTVA: MENCIJE 87
Dobrota ljudske prirode; Osnovna razlika izmedu konfucijanstva i mocizma; Politička filosofija; Misticizam
VIII ŠKOLA IMENA 101
Škola imena i raspravljači; Huj Šiova teorija relativnosti;
Kung-sun Lungova teorija univerzalija; Značaj teorija Huj
Šija i Kung-sun Lunga
IX DRUGA FAZA TAOIZMA: LAO CE 115
Lao Ce ‒ čovek i Lao-tzu ‒ knjiga; Tao, Ono što se ne može
imenovati; Nepromenljivi zakon prirode; Ljudsko ponašanje; Politička teorija
X TREĆA FAZA TAOIZMA: ČUANG CE 127
Čuang Ce ‒ čovek i Chuang-tzu knjiga; Put postizanja relativne sreće; Politička i socijalna filosofija; Osećanje i
razum; Put postizanja apsolutne sreće; Ograničeno stanovište; Više stanovište; Viši nivo znanja; Metodologija
misticizma
XI KASNIJI MOCISTI 143
Rasprave o spoznaji i imenima; Rasprave o dijalektici; Razjašnjenje sveobuhvatne ljubavi; Odbrana sveobuhvatne
ljubavi; Kritika drugih škola
XII JIN-JANG ŠKOLA I RANA KINESKA KOSMOGONIJA 155
Šest kategorija okultnih veština; Pet elemenata po opisu
u „Velikoj normi”; „Mesečne zapovesti”; Cu Jen; Filosofija
istorije; Načela Jin i Jang po opisu u „Dodacima” Knjige
promena
7
XIII REALISTIČKO KRILO KONFUCIJANSTVA: HSIN CU 171
Čovekov položaj; Teorija ljudske prirode; Poreklo morala;
Teorija obreda i muzike; Logičke teorije; Pogreške drugih
škola
XIV HAN FEJ CU I LEGALISTIČKA ŠKOLA 185
Društvena pozadina legalista; Han Fej Cu, objedinitelj Legalističke škole; Legalistička filosofija istorije; Način vladavine; Legalizam i taoizam; Legalizam i konfucijanstvo
XV KONFUCIJANSKA METAFIZIKA 197
Načela stvari; Tao sazdavanja stvari; Tao preobražaja
stvari; Sredina i sklad; Prosto i obično, Prosvetljenje i savršenstvo
XVI SVETSKA POLITIKA I SVETSKA FILOSOFIJA 211
Političko stanje koje je prethodilo ujedinjehju pod dinastijom Ćin; Ujedinjenje Kine; Veliko znanje; Eklektička
tendencija u delu Hsün-tzu; Eklektička tendencija u knjizi
Chuang-tzu; Eklektizam Su-ma T’ana i Liju Hsina; Beleška
o kineskom shvatanju nacionalizma
XVII TUNG ČUNG-ŠU, TEORETIČAR CARSTVA HAN 225
Spajanje Jin-Jang škole i Konfucijanske škole; Kosmološka teorija; Teorija ljudske prirode; Društvena etika; Politička filosofija; Filosofija istorije; Tumačenje Prolećnih i
jesenjih anala; Tri stepena razvoja društva
XVIII NADMOĆ KONFUCIJANSTVA I PREPOROD TAOIZMA 239
Objedinjavanje misli; Položaj Konfucija u misli razdoblja
Han; Spor škola starih i novih tekstova; Jang Hsijung i
Vang Č’ung; Taoizam i budizam; Politička i društvena pozadina
8
XIX NEOTAOIZAM: RACIONALISTI 253
Oživljavanje interesovanja za Školu imena; Novo tumačenje Konfucija; Hsijang Hsiju i Kuo Hsijang; Tao je „Ništa”;
„Samopreobražavanje” stvari; Institucije i moral; Yu-wei i
Wu-wei; Znanje i oponašanje; Jednakost stvari; Apsolutna
sloboda i apsolutna sreća
XX NEOTAOIZAM: SENTIMENTALISTI 269
Feng Liu i romantični duh; „Jang Čuov vrt uživanja”; Život
u skladu s porivom; Emocionalni činilac; Seksualni činilac
XXI UTEMELJENJE KINESKOG BUDIZMA 281
Uvođenje i razvoj budizma u Kini; Opšti koncepti budizma; Teorija dvostruke istine; Filosofija Seng-čaoa; Taošengova filosofija
XXII ČANIZAM: FILOSOFIJA ĆUTNJE 297
Tradicionalni opis porekla čanizma; Prvo načelo se ne
može izraziti; Metoda kultivisanja; Naglo prosvetljenje;
Postizanje nepostizanja
XXIII NEOKONFUCIJANSTVO: KOSMOLOZI 309
Han Ji i Li Ao; Kosmologija Ču Tun-jia; Metoda kultivisanja duha; Šao Jungova kosmologija; Zakon razvoja stvari;
Čan Cajeva kosmologija
XXIV NEOKONFUCIJANSTVO: POČETAK DVEJU ŠKOLA 327
Č’eng Haova ideja čovekoljublja; Poreklo Č’eng-Ču ideje
li-a; Č’eng Jiov koncept li-a; Metoda izlaženja na kraj sa
osećanjima; Potraga za srećom
XXV NEOKONFUCIJANSTVO: ŠKOLA PLATONISTIČKIH IDEJA 341
Mesto Ču Hsija u istoriji Kine; Li ili Načelo; T’ai Chi, ili vrhunska konačnost; Ch’i, ili materija; Priroda i duh; Politička filosofija; Metoda kultivisanja duha
9
XXVI NEOKONFUCIJANSTVO: ŠKOLA SVEOPŠTEG DUHA 355
Lu Čiju-jianova koncepcija duha; Vang Šu-dženova
koncepcija svemira; „Sjajna vrlina”; Intuitivno znanje;
„Ispravljanje poslova”; Budnost duha; Kritika budizma
XXVII UVOĐENJE ZAPADNE FILOSOFIJE 367
Reakcija protiv neokonfucijanstva; Pokret za stvaranje
konfucijanske religije; Uvođenje zapadne misli; Uvođenje
zapadne filosofije
XXVIII KINESKA FILOSOFIJA U SAVREMENOM SVETU 381
Filosof i istoričar filosofije; Filosofsko stvaralaštvo za
vreme rata; Priroda filosofije; Životne sfere; Metodologija metafizike
Bibliografija 393

Za kupovinu više knjiga i/ili cd-a u ukupnoj vrednosti većoj od 3000din. poštarina je besplatna (odnosi se na slanje preporučenom tiskovinom/pismom i CC paketom).

Plaćanje pouzećem i postnetom za sada nisu opcija.

Lično preuzimanje je isključivo na Konjarniku uz prethodni dogovor.

Hvala na razumevanju.

Predmet: 75816129
Fung Ju-Lan - Istorija kineske filosofije
Nolit, Beograd, 1977
394 str.
meki povez
stanje: dobro, potpis na prednjoj korici.

Biblioteka Sazvežđa 29

FUNG Yu-lan, A Short History of Chinese Philosophy
preveo Branko Vučićević

Istorija kineske filozofije

Kratka istorija ma čega ne bi trebalo da bude naprosto skraćeno izdanje obimnije istorije. Ona treba da bude slika potpuna po sebi, a ne puki inventar imena i „-izama”. Da bi se to postiglo, pisac valja da ima, kao što veli jedan kineski izraz, „celu istoriju u glavi”. Tek onda može dati čitaocu zadovoljavajući zaokružen pregled unutar ograničenog opsega za koji se opredelio.

[...] Mesto koje je filosofija zauzimala u kineskoj civilizaciji moglo bi se uporediti sa mestom religije u drugim civilizacijama. Filosofija je u Kini bila briga svake obrazovane osobe.

[...] Prema tradicij

i kineske filosofije, njena funkcija nije povećavanje pozitivnog znanja (pod pozitivnim znanjem podrazumevam podatke o činjenicama), već uzdizanje duha ? posezanje za onim što je iza sadašnjeg stvarnog sveta i za vrednostima višim od moralnih.

[...] Filosofija nije, naprosto, nešto što treba znati, već i nešto što valja iskusiti.

SADRŽAJ
Predgovor 11
I DUH KINESKE FILOSOFIJE 13
Mesto filosofije u kineskoj civilizaciji; Problem i duh kineske filosofije; Način na koji su se izražavali kineski filosofi; Jezička barijera
II POZADINA KINESKE FILOSOFIJE 29
Geografska pozadina kineskog naroda; Ekonomska pozadina kineskog naroda; Vrednost zemljoradnje; „Preokretanje je kretanje Taoa”; Idealizacija prirode; Porodični
sistem; Ovozemaljskost i nadzemaljskost; Kinesko slikarstvo i poezija; Metodologija kineske filosofije; Primorske
i kontinentalne zemlje; Trajno i promenljivo u kineskoj
filosofiji
III POREKLO ŠKOLA 43
Su-ma T’an i Šest škola; Liju Hsin i njegova teorija o počecima škola; Revizija Liju Hsinove teorije
IV KONFUCIJE: PRVI UČITELJ 53
Konfucije i Šest klasičnih dela; Konfucije kao vaspitač;
Ispravljanje imena; Čovekoljublje i ispravnost; Chung i
Shu; Spoznaja ming-a; Konfucijev duhovni razvoj; Konfucijevo mesto u istoriji Kine
V MO CU, PRVI KONFUCIJEV PROTIVNIK 65
Društvena pozadina Mocističke škole; Mo Cuova kritika
konfucijanstva; Sveobuhvatna ljubav; Božja volja i postojanje duhova; Jedna prividna nedoslednost; Poreklo države
6
VI PRVA FAZA TAOIZMA: JANG ČU 79
Prvi taoisti i osamljenici; Osnovne ideje Jang Čua; Primeri
za Jang Čuove ideje; Izraz Jang Čuovih ideja u knjigama
Lao-tzu i Chuang-tzu; Razvoj taoizma
VII IDEALISTIČKO KRILO KONFUCIJANSTVA: MENCIJE 87
Dobrota ljudske prirode; Osnovna razlika izmedu konfucijanstva i mocizma; Politička filosofija; Misticizam
VIII ŠKOLA IMENA 101
Škola imena i raspravljači; Huj Šiova teorija relativnosti;
Kung-sun Lungova teorija univerzalija; Značaj teorija Huj
Šija i Kung-sun Lunga
IX DRUGA FAZA TAOIZMA: LAO CE 115
Lao Ce ‒ čovek i Lao-tzu ‒ knjiga; Tao, Ono što se ne može
imenovati; Nepromenljivi zakon prirode; Ljudsko ponašanje; Politička teorija
X TREĆA FAZA TAOIZMA: ČUANG CE 127
Čuang Ce ‒ čovek i Chuang-tzu knjiga; Put postizanja relativne sreće; Politička i socijalna filosofija; Osećanje i
razum; Put postizanja apsolutne sreće; Ograničeno stanovište; Više stanovište; Viši nivo znanja; Metodologija
misticizma
XI KASNIJI MOCISTI 143
Rasprave o spoznaji i imenima; Rasprave o dijalektici; Razjašnjenje sveobuhvatne ljubavi; Odbrana sveobuhvatne
ljubavi; Kritika drugih škola
XII JIN-JANG ŠKOLA I RANA KINESKA KOSMOGONIJA 155
Šest kategorija okultnih veština; Pet elemenata po opisu
u „Velikoj normi”; „Mesečne zapovesti”; Cu Jen; Filosofija
istorije; Načela Jin i Jang po opisu u „Dodacima” Knjige
promena
7
XIII REALISTIČKO KRILO KONFUCIJANSTVA: HSIN CU 171
Čovekov položaj; Teorija ljudske prirode; Poreklo morala;
Teorija obreda i muzike; Logičke teorije; Pogreške drugih
škola
XIV HAN FEJ CU I LEGALISTIČKA ŠKOLA 185
Društvena pozadina legalista; Han Fej Cu, objedinitelj Legalističke škole; Legalistička filosofija istorije; Način vladavine; Legalizam i taoizam; Legalizam i konfucijanstvo
XV KONFUCIJANSKA METAFIZIKA 197
Načela stvari; Tao sazdavanja stvari; Tao preobražaja
stvari; Sredina i sklad; Prosto i obično, Prosvetljenje i savršenstvo
XVI SVETSKA POLITIKA I SVETSKA FILOSOFIJA 211
Političko stanje koje je prethodilo ujedinjehju pod dinastijom Ćin; Ujedinjenje Kine; Veliko znanje; Eklektička
tendencija u delu Hsün-tzu; Eklektička tendencija u knjizi
Chuang-tzu; Eklektizam Su-ma T’ana i Liju Hsina; Beleška
o kineskom shvatanju nacionalizma
XVII TUNG ČUNG-ŠU, TEORETIČAR CARSTVA HAN 225
Spajanje Jin-Jang škole i Konfucijanske škole; Kosmološka teorija; Teorija ljudske prirode; Društvena etika; Politička filosofija; Filosofija istorije; Tumačenje Prolećnih i
jesenjih anala; Tri stepena razvoja društva
XVIII NADMOĆ KONFUCIJANSTVA I PREPOROD TAOIZMA 239
Objedinjavanje misli; Položaj Konfucija u misli razdoblja
Han; Spor škola starih i novih tekstova; Jang Hsijung i
Vang Č’ung; Taoizam i budizam; Politička i društvena pozadina
8
XIX NEOTAOIZAM: RACIONALISTI 253
Oživljavanje interesovanja za Školu imena; Novo tumačenje Konfucija; Hsijang Hsiju i Kuo Hsijang; Tao je „Ništa”;
„Samopreobražavanje” stvari; Institucije i moral; Yu-wei i
Wu-wei; Znanje i oponašanje; Jednakost stvari; Apsolutna
sloboda i apsolutna sreća
XX NEOTAOIZAM: SENTIMENTALISTI 269
Feng Liu i romantični duh; „Jang Čuov vrt uživanja”; Život
u skladu s porivom; Emocionalni činilac; Seksualni činilac
XXI UTEMELJENJE KINESKOG BUDIZMA 281
Uvođenje i razvoj budizma u Kini; Opšti koncepti budizma; Teorija dvostruke istine; Filosofija Seng-čaoa; Taošengova filosofija
XXII ČANIZAM: FILOSOFIJA ĆUTNJE 297
Tradicionalni opis porekla čanizma; Prvo načelo se ne
može izraziti; Metoda kultivisanja; Naglo prosvetljenje;
Postizanje nepostizanja
XXIII NEOKONFUCIJANSTVO: KOSMOLOZI 309
Han Ji i Li Ao; Kosmologija Ču Tun-jia; Metoda kultivisanja duha; Šao Jungova kosmologija; Zakon razvoja stvari;
Čan Cajeva kosmologija
XXIV NEOKONFUCIJANSTVO: POČETAK DVEJU ŠKOLA 327
Č’eng Haova ideja čovekoljublja; Poreklo Č’eng-Ču ideje
li-a; Č’eng Jiov koncept li-a; Metoda izlaženja na kraj sa
osećanjima; Potraga za srećom
XXV NEOKONFUCIJANSTVO: ŠKOLA PLATONISTIČKIH IDEJA 341
Mesto Ču Hsija u istoriji Kine; Li ili Načelo; T’ai Chi, ili vrhunska konačnost; Ch’i, ili materija; Priroda i duh; Politička filosofija; Metoda kultivisanja duha
9
XXVI NEOKONFUCIJANSTVO: ŠKOLA SVEOPŠTEG DUHA 355
Lu Čiju-jianova koncepcija duha; Vang Šu-dženova
koncepcija svemira; „Sjajna vrlina”; Intuitivno znanje;
„Ispravljanje poslova”; Budnost duha; Kritika budizma
XXVII UVOĐENJE ZAPADNE FILOSOFIJE 367
Reakcija protiv neokonfucijanstva; Pokret za stvaranje
konfucijanske religije; Uvođenje zapadne misli; Uvođenje
zapadne filosofije
XXVIII KINESKA FILOSOFIJA U SAVREMENOM SVETU 381
Filosof i istoričar filosofije; Filosofsko stvaralaštvo za
vreme rata; Priroda filosofije; Životne sfere; Metodologija metafizike
Bibliografija 393
75816129 Fung Ju-Lan - Istorija kineske filosofije

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.