pregleda

Istorija estetike 1- 2 / Radoslav Đokić


Cena:
1.700 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

superunuce (7272)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 11483

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2008.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Beograd 2008. Tvrd povez, 486 + 420 strana.
Knjige su odlično očuvane.
K4


Istorija antičke estetike čini prvi tom ISTORIJE ESTETIKE i obuhvata najranije razdoblje estetičke misli, počev od mitoloških refleksija, preko Homerovih i Hesiodovih pogleda na stvaranje i umetnost, zatim učenja pretsokratovaca, zaključno s Platonom i Aristotelom, koji su stvorili celovit estetički sistem, tumačeći estetiku u najširem smislu kao razumevanje samog bića stvaranja i svega što to biće omogućava i utemeljuje.



Polazeći od Aristotelovog dela kao najblistavijeg trenutka u istoriji razvoja antičke estetike i s pravom ukazujući na činjenicu da misao velikog filozofa, između ostalog, predstavlja i sintezu sveukupne dotadašnje estetičke baštine, pa, kao takva, označava i završnu fazu jedne velike epohe, autor u zlatnom Aristotelovom finalizovanju onoga što se događalo pre njega pokušava da uoči zametke onoga što sleduje.

„Klice novih estetičkih shvatanja i opredeljenja“, kako u uvodnoj reči ističe Đokić, valja tražiti već u Aristotelovoj filozofskoj školi, kod nekoliko izuzetnih učenika, koji su prema učitelju i njegovoj misli gajili izrazito poštovanje, ali su, ohrabreni od samog učitelja, pokazivali interes za postavljanje novih pitanja, pa tako, na izvestan način stupajući u dijalog sa tradicionalnim, utirali put novoj tradiciji.

Ističući podatak da je za svog naslednika u školi Aristotel odredio učenika Teofrasta, kom je bilo suđeno da doživi kraj grčke nezavisnosti, koja je nagovestila nastanak helenističkih država i helenističke kulture, Radoslav Đokić kao ključnu misao svog razmatranja istorije helenističke estetike izdvaja stav da, suprotno dugo preovlađujućem mišljenju, između perioda obeleženog antičkom i perioda obeleženog helenističkom estetičkom mišlju, nije bilo praznine, to jest, da dve epohe ne razdvaja neko „mračno“, beslovesno doba

Ovde unesite uslove koji su specifični za vas kao prodavca:
kako da se izvrši uplata,
kada i gde je lično preuzimanje ako ga nudite i sl.
Jednom uneti uslovi prodaje su isti na svim predmetima.č

Predmet: 75414673
Beograd 2008. Tvrd povez, 486 + 420 strana.
Knjige su odlično očuvane.
K4


Istorija antičke estetike čini prvi tom ISTORIJE ESTETIKE i obuhvata najranije razdoblje estetičke misli, počev od mitoloških refleksija, preko Homerovih i Hesiodovih pogleda na stvaranje i umetnost, zatim učenja pretsokratovaca, zaključno s Platonom i Aristotelom, koji su stvorili celovit estetički sistem, tumačeći estetiku u najširem smislu kao razumevanje samog bića stvaranja i svega što to biće omogućava i utemeljuje.



Polazeći od Aristotelovog dela kao najblistavijeg trenutka u istoriji razvoja antičke estetike i s pravom ukazujući na činjenicu da misao velikog filozofa, između ostalog, predstavlja i sintezu sveukupne dotadašnje estetičke baštine, pa, kao takva, označava i završnu fazu jedne velike epohe, autor u zlatnom Aristotelovom finalizovanju onoga što se događalo pre njega pokušava da uoči zametke onoga što sleduje.

„Klice novih estetičkih shvatanja i opredeljenja“, kako u uvodnoj reči ističe Đokić, valja tražiti već u Aristotelovoj filozofskoj školi, kod nekoliko izuzetnih učenika, koji su prema učitelju i njegovoj misli gajili izrazito poštovanje, ali su, ohrabreni od samog učitelja, pokazivali interes za postavljanje novih pitanja, pa tako, na izvestan način stupajući u dijalog sa tradicionalnim, utirali put novoj tradiciji.

Ističući podatak da je za svog naslednika u školi Aristotel odredio učenika Teofrasta, kom je bilo suđeno da doživi kraj grčke nezavisnosti, koja je nagovestila nastanak helenističkih država i helenističke kulture, Radoslav Đokić kao ključnu misao svog razmatranja istorije helenističke estetike izdvaja stav da, suprotno dugo preovlađujućem mišljenju, između perioda obeleženog antičkom i perioda obeleženog helenističkom estetičkom mišlju, nije bilo praznine, to jest, da dve epohe ne razdvaja neko „mračno“, beslovesno doba
75414673 Istorija estetike 1- 2 / Radoslav Đokić

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.