pregleda

Istorija moderne filozofije, Lućano De Krešenco


Cena:
490 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2004
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Odlično očuvana, nekorišćena, 171str, 17x12cm, ilustrovana
Krešenco sa petom knjigom, gde se bavi XVII i XVIII vekom, nastavlja projekat popularne istorije filozofije. „Svet se podelio u dve različite i odvojene hemisfere: s jedne strane su oni koji su rasuđivali, a sa druge su oni kojima se više dopadalo da veruju”. Tako Lućano de Krešenco predstavlja doba prosvetljenja. „Rasuđivanje” je značilo ostaviti tradiciju i prihvatiti kao istinito samo ono što je očigledno. Počela se otkrivati snaga sumnje. Dekart je postavio pravila i tim putem uputili su se Hobs, Paskal, Spinoza, Lajbnic i svi drugi. Počela je da se rađa nova filozofija koja je imala uzor u matematici i geometriji. Menjale su se i društvene prilike. Volter, enciklopedisti i „materijalisti” postali su protagonisti društvenog života i promenili su lik Evrope. Zaslugom Loka, Hjuma i Berklija, „rasuđivanje” u Engleskoj je poprimilo posebnu nijansu – „empirizam”; u Napulju je Viko razmišljao o cikličnim ponavljanjima istorijskih pojava; a u jednom uglu Pruske, Kant je zatvarao epohu i otvarao drugu. Sva ta mnoga i složena dešavanja opisao je Lućano de Krešenco, elegantno i sa lakoćom, ali i sa preciznošću koju čitaoci njegove Istorije filozofije već dobro poznaju.


Predmet: 74001473
Odlično očuvana, nekorišćena, 171str, 17x12cm, ilustrovana
Krešenco sa petom knjigom, gde se bavi XVII i XVIII vekom, nastavlja projekat popularne istorije filozofije. „Svet se podelio u dve različite i odvojene hemisfere: s jedne strane su oni koji su rasuđivali, a sa druge su oni kojima se više dopadalo da veruju”. Tako Lućano de Krešenco predstavlja doba prosvetljenja. „Rasuđivanje” je značilo ostaviti tradiciju i prihvatiti kao istinito samo ono što je očigledno. Počela se otkrivati snaga sumnje. Dekart je postavio pravila i tim putem uputili su se Hobs, Paskal, Spinoza, Lajbnic i svi drugi. Počela je da se rađa nova filozofija koja je imala uzor u matematici i geometriji. Menjale su se i društvene prilike. Volter, enciklopedisti i „materijalisti” postali su protagonisti društvenog života i promenili su lik Evrope. Zaslugom Loka, Hjuma i Berklija, „rasuđivanje” u Engleskoj je poprimilo posebnu nijansu – „empirizam”; u Napulju je Viko razmišljao o cikličnim ponavljanjima istorijskih pojava; a u jednom uglu Pruske, Kant je zatvarao epohu i otvarao drugu. Sva ta mnoga i složena dešavanja opisao je Lućano de Krešenco, elegantno i sa lakoćom, ali i sa preciznošću koju čitaoci njegove Istorije filozofije već dobro poznaju.
74001473 Istorija moderne filozofije, Lućano De Krešenco

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.