ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1988
Autor: Domaći
Jezik: hrvatski

U dobrom stanju

Život i epski svijet guslara Bože Domnjaka / Ivan Mimica
Jezik hrvatski
Godina 1988
Split : Logos, 1988 (Rijeka : Tiskara Rijeka)
Fizički opis 332 str. ; 24 cm
Logosova sveučilišna naklada ; 11
Tiraž 1000
Bilješke: str. 295-307
Summary
Bibliografija: str. 317-326.
Predmetne odrednice
Domnjak, Božo, 1844-1920

Ivan Mimica, Život i epski svijet guslara Bože Domnjaka, Logos, Split 1988, 332 str.

Kad znamo da u našoj nauci o usmenoj književnosti „pojedini pjevači stvaraoci, njihovo epsko umijeće, njihova uloga u stvaranju, njihov repertoar, epska tehnika i druga važna pitanja do sada nisu bili sustavnije i studioznije proučavani“ onda ovakvo djelo zaslužuje posebnu pažnju. Mimica je u ovoj monografiji, koja je nastala prema njegovoj opsežnoj doktorskoj dizertaciji Stjepan Grčić i Božo Domnjak, po prvi put iscrpno i temeljito prikazao jednog narodnog guslara i književnog stvaraoca, koji se po originalnosti i plodnosti može mjeriti s pjesničkim talentom Filipa Višnjića ili Tešana Podrugovića. Po predmetu kojim se bavi, po opsegu građe, po načinu i širini obrade u našoj nauci to je prva knjiga te vrste o jednom narodnom stvaraocu u Hrvatskoj. Domnjak je bio, navodi Mimica, neobičan i izuzetan čovjek i pjevač, jedan od najpoznatijih guslara Cetinske krajine i šireg područja Zagore u svom vremenu. Ličnost ovoga stvaraoca, tekstovi njegovih poetskih i proznih ostvarenja i druga zanimljiva njegova građa i građa o njemu dosada nisu bili temeljitije proučeni, a znatnim dijelom ni poznati. Njegove pjesme kao autentična poetska građa, zapisane vjerno od ovog nepismenog pjevača, mogu poslužiti za različita ispitivanja i proučavanja raznolikih, zanimljivih i važnih pitanja usmene epske poezije.

Monografija ima: predgovor, tri dijela i na kraju indeks Domnjakovih pjesama, popis literature i izvora te dvije geografske karte iz kojih se vidi kuda se sve kretao lončar i guslar Domnjak. Posebno treba istaći velik broj (280) bilježaka s mnogobrojnim podacima.

Iz sadržaja prvih dvaju poglavlja (Povijesne, društvene i kulturne prilike u Cetini i Bogatstvo usmenog stvaralaštva Cetinske krajine – lirska, epska poezija, pripovijetke, legende i predaje) vidi se da je tematika mnogo šira od naslovne teme. Dan je i širi prikaz geografskih osobitosti Cetinske krajine – povijesne, društvene i kulturne prilike.

Treći dio Čovjek i guslar – stvaralac Božo Domnjak ima devet poglavlja i devetnaest podnaslova (B. Domnjak Bojan, lončar i guslar iz Potravlja, Pjevačko i guslarsko umijeće B. Domnjaka, Mnoštvo pjesama, epskih i lirskih u pamćenju potravskog guslara, Teme, motivi, likovi i prostor Domnjakovih pjesama, Kulturno-povijesni i etički svijet Domnjakove poezije, Poetika Domnjakovih epskih pjesama, Priče, predaje, legende i zapamćenja, Stjepan Grčić – zapisivač i izdavač Domnjakovih pjesama i Mjesto Bože Domnjaka u našoj usmenoj književnosti).

Dakle, osim prikaza ljudskog i pjesničkog lika B. Domnjaka Mimica je dao i instruktivan uvid u povijesno-društveno-kulturni kontekst u kojem je djelovao taj narodni stvaralac, a usto i sintetski prikaz tradicija usmenog stvaralaštva u Cetinskoj krajini. Razjašnjena je i uloga Stjepana Grčića zapisivača i izdavača Domnjakovih djela. Sinjanin Grčić u Potravlju pod planinom Svilajom susreo je starca Domnjaka i od njega zapisao mnoštvo različitih tekstova, najviše epskih, s više od trideset tisuća stihova, zatim popriličan broj lirskih i lirsko-epskih pjesama, velik broj predaja i pripovijedaka, različitih kazivanja i misli, guslarevih doživljaja i drugog. On ne samo što je otkrio potravskoga guslara i neumorno u toku četiri godine zapisivao njegove pjesme i pričanja, već je požrtvovno o svom trošku publicirao zapise i ostavio nam Domnjakovu obimnu i raznoliku rukopisnu i objavljenu građu.

Da bi sve to istražio i približio čitaocu, Mimica je uložio znatno truda obavivši mnoga terenska i arhivska istraživanja i sve to kako reče A. Franić, „koncipirao s modernim književnopovijesnim metodološkim pristupom građi, bez inače uobičajenog autorskog subjektivizma i s preciznim i tečnim jezičnim formulacijama. Stoga ova monografija predstavlja znanstveno djelo koje će ostati nezaobilazno... i u povijesti književnosti jugoslavenskih naroda“.

Ante NAZOR

Domnjak, Božo (Bojan), hrvatski guslar i pjevač narodnih pjesama (Potravlje kraj Sinja, 4. XI. 1844 – Potravlje, 1. III. 1922). Putujući drniškim i kninskim krajem, Likom i BiH prodavao je svoje lončarske proizvode i skupljao narodne pjesme, pripovijetke, poslovice i zagonetke. I sâm je sastavljao pjesme u kojima je opisivao događaje vezane uz Cetinsku krajinu. Od njega je folklorist S. Grčić zapisao tridesetak tisuća stihova i više pripovijedaka, koje je djelomice objavio. O Domnjaku je pisao I. Mimica (Život i epski svijet guslara Bože Domnjaka, 1988) ističući širok repertoar pjesama, guslarsko i pjevačko umijeće kojim je obogatio hrvatsku epsku tradiciju.