Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Greh jedne ROMKINJE - Zlatomir Jovanović
lepo očuvana, listovi sa spoljašnje strane malo potamneli

Zlatomir Jovanović, romski književnik, ispisao je sagu o Romima koristeći se nekim povijesnim činjenicama ali je to sve spretno isprepleo sa mitovima, religijom i nadasve sudbinom Roma od njihovog odlaska iz Kanaudža.
Kroz priče o romskim princezama čiji grijehovi su prokleta sudbina jednog naroda, stvorio je upečatljivu sliku o samome narodu otkrivajući nam tko su oni i kakav život žive od njihovog pamtivijeka.

Njihov dom i njihov oganj kao stup Božje volje čuvale su žene poslane od samog Boga.
U to vrijeme materijarhata proglašavane su za romske Princeze, posebno odgajane i školovane a od Boga su dobile dar posebnosti u svim slojevima života. Imale su svoje čuvarice ali i svoje zle pratilje.
Narod koji su predvodile napadale su tuđinske vojske, a sile Nebeske nisu imali uvijek obzira prema njima.
Princeze su Bogom dane, ali one nisu boginje. Iako obrazovane i nadnaravnih moći s kojima predviđaju budućnost događanja, liječe i najteže bolesti, one su ipak ljudska bića skloni slabostima i dvoumljenju pogotovo kada svojim očima gledaš kako ti se narod progoni, ubija i pati.

Zlatomir Jovanović, uspješno isprepliće povijest i legende, mitove i surovi život. Prokletstvo nad princezama nije individualno već je to prokletstvo za čitav romski narod.
Od izgnanstva pa do današnjih dana prati Rome to prokletstvo bogova.

Ono što je vrhunski napisano je činjenica da su Romi bili poseban miroljubiv narod (čiji je najveći grijeh bio nekoga ubiti) i da su takvi ostali do dana današnjeg bez obzira što ih vijekovima prati sudbina izgnanstva, lutanja i progonstva. Iako u svojim genima nose kulturu od nekoliko stoljeća u njima je ostao onaj prvobitni dobri duh. U sebi nose onu istu magiju i legende o svom postanku, ali ih isto tako svako malo pokušavaju istrijebiti kao da još uvijek nose ono prokletstvo što je na svoja leđa dobila princeza Ratne i Hadese pa sve do princeze Lea.

Proganjani su i ubijani kao i Židovi, ali Židovi su ipak na kraju nagrađeni svojom vlastitom državom, dok su Romi stoljećima bez države, prokletstvom razasuti su po cijelom svijetu, nastali od sedam plemena.

Ono što je mene faciniralo je način na koji Zlatomir Jovanović opisuje vjerovanja. Koristeći se nekim povijesnim činjenicama i mitološkim mitovima ili legendama otkriva vjeru Roma koja je u progonstvu bila različita iz ovih ili onih razloga – ali osnovni je bio – prilagoditi se, preživjeti, ostati koliko toliko na okupu, ne uništiti romska plemena i romskog čovjeka.
Tako su u istoj obitelji vjerovali u više vjera. Jedni su se klanjali svojoj prvobitnoj vjeri, drugi su poštivali muslimanske običaje, treći židovske a neki su štovali Isusa.

Kako je život crno-bijeli svijet Jovanović u djelu koristi zlo viđeno i u šajtanu i u vragu.
Zlo je jedno i može se zvati bilo kako, i imaju ga sve religije kao što imaju i svoje Bogove.
U usporedbi povijesti sa današnjicom, razasuti Romi po cijelome svijetu štuju vjeru prilagođavajući se onoj etničkoj zajednici u kojoj žive. No, njihova izvorna vjera u njima nikada ne nestaje. Prenosi se s koljena na koljeno, u njima vječno živi njihov Svijetlost Višna.

Jovanovićev roman je povijesna saga o Romima koja osim svoga sadržaja kroz koji nas dobro vodi, ima i svoju duboku ljudsku sudbinu naroda koji je mnogima još nepoznanica.
Zbog te nepoznanice i danas Romi imaju problema u državama u kojima žive, jer nitko ne želi ući u samu bit njihovog postanka, progona i načina njihovog života.
Njihova asimilacija u društvo je dobra, ali samo do jedne granice, a to je ne mijenjati njihov način života, ne izbrisati njihove legende i potrebu od iskona za održanjem svoga naroda ma gdje bili.

Knjiga je bogom dana kao podnesak za dobar film ili istinsku povijesnu sagu o Romima.
Stoga preporučam čitanje GREH JEDNE ROMKINJE Zlatomira Jovanovića. Na taj način upoznat ćete se sa mnogim nepoznanicama o ovome duhovnom narodu, njihovom poviješću, načinu života, vjerovanju, legendama.
Tako ćete bolje razumijeti i njihovu kulturu, njihovu pjesmu, ljubav i njihovu patnju.

Dav paćiv!