ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1982
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autorka: vana Brlić-Mažuranić
Ilustracije: Danica Rusjan
Izdavač: Mladost, Zagreb
Edicija: Biblioteka Vjeverica
Godina: 1982
Obim: 201 str.

„Priče iz davnine“ je najpoznatija zbirka bajki hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, prvi put objavljena 1916. godine. Ova knjiga se smatra vrhuncem njezina stvaralaštva i jednim od najvažnijih djela dječje književnosti na ovim prostorima, zbog čega je autorica često nazivana „hrvatskim Andersenom“.

Zbirka je duboko utemeljena u slavenskoj mitologiji i narodnim predajama, u koje spisateljica vješto utka kršćanske moralne vrijednosti.

Prepoznatljiv po arhaičnom jeziku, poetskom izrazu i snažnim potonjim porukama o pobjedi dobra, ljubavi, istine i požrtvovnosti nad zlom i pohlepom.

Zbirka u svom najpoznatijem obliku sadrži osam priča (u prvom izdanju bilo ih je šest, a dvije su dodane kasnije):
1. Kako je Potjeh tražio istinu
2. Ribar Palunko i njegova žena
3. Regoč
4. Šume Striborove
5. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
6. Lutonjica Toporko i devet župančića
7. Sunce Djever i Neva Nevičica
8. Jagor

Knjiga je prevedena na brojne svjetske jezike (engleski, njemački, ruski, francuski i dr.) te je i danas obvezni dio školske lektire.




Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.) bila je jedna od najznačajnijih hrvatskih i svjetskih spisateljica za djecu. Zbog svog nevjerojatnog talenta, magičnih svjetova koje je stvarala i oslanjanja na slavensku mitologiju, često je nazivana „hrvatskim Andersenom“ i „hrvatskim Tolkienom“.

Rođena je u Ogulinu u uglednoj građanskoj i intelektualnoj porodici. Njen djed bio je Ivan Mažuranić, čuveni pjesnik i prvi hrvatski „ban pučanin“, dok joj je otac Vladimir bio poznati pisac i pravnik.

Zahvaljujući imućnoj porodici, Ivana se školovala privatno kod kuće. Tečno je govorila nekoliko stranih jezika i od malih nogu je pokazivala neutaživu žeđ za znanjem i čitanjem. Udala se za advokata Vatroslava Brlića i preselila u Slavonski Brod. Rodila je sedmero djece (od kojih je petero preživjelo). Upravo joj je uloga majke pomogla da duboko upozna i razumije dječji svijet, što ju je i podstaklo da počne pisati za najmlađe.

Bila je prva žena primljena u članstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (današnji HAZU), a njena djela prevođena su na više od 40 svjetskih jezika. Čak četiri puta je bila predložena za Nobelovu nagradu za književnost.

Iako je postigla ogroman profesionalni uspjeh, Ivana se godinama borila s teškom depresijom. Svoj život tragično je okončala samoubistvom u Zagrebu 1938. godine.


Danica Rusjan (1926. – 2022.) bila je jedna od najznačajnijih i najvoljenijih jugoslovenskih i hrvatskih akademskih slikarki i ilustratorki. Svojim prepoznatljivim, toplim i maštovitim stilom obeležila je odrastanje generacija dece tokom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina.

Njen rad u kultnoj Biblioteci Vjeverica (izdavačka kuća „Mladost“, Zagreb) ostavio je neizbrisiv trag u istoriji ilustracije na ovim prostorima.

Diplomirala je slikarstvo i grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Nakon studija, svoj talenat je potpuno usmerila ka dečjoj ilustraciji, unoseći u nju vrhunsku akademsku preciznost i duboku emotivnost.

Bila je jedna od glavnih dizajnerki vizuelnog identiteta knjiga iz ove biblioteke. Njene ilustracije krasile su naslovnice i unutrašnjost klasika dečje književnosti, uključujući i čuvena izdanja „Priča iz davnine“.

Pored Ivane Brlić-Mažuranić, ilustrovala je knjige najpoznatijih domaćih i svetskih pisaca za decu, kao što su Mato Lovrak, Grigor Vitez, Ela Peroci („Djeco, laku noć“), Vesna Parun, Ratko Zvrko i Sunčana Škrinjarić.

Njeni radovi su često izvođeni u tehnici tempere i akvarela. Odlikuju ih nežni likovi, bajkoviti prikazi prirode i izražajna toplina koja je savršeno pratila ton dečje literature.

Generacije prvačića pamte je i po kultnom udžbeniku za prirodu i društvo „Moj dom“. Takođe je radila naslovne strane za dečji časopis „Radost“ i likovno opremala omote gramofonskih ploča (Jugoton) sa najlepšim bajkama braće Grim i Andersena.

Dobitnica je brojnih stručnih nagrada za svoj rad, među kojima se ističe prestižna nagrada „Grigor Vitez“ iz 1968. godine.

Preminula je krajem 2022. godine u Zagrebu u 97. godini života, ostavivši iza sebe ogroman opus uz koji su mnoga deca naučila da vole knjige.