Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Db
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
- Arheološka topografija otoka Cresa i Lošinja / Jasminak Ćis-Rukonić.
- Prilog proučavanju keramike impresso-cardium na otocima Lošinju i Cresu / Božidar Čečuk
- Predmeti starijeg željeznog doba iz grobova na Kavaneli kraj Osora / Dunja Glogović.
- Otoci Kvarnerskog zaljeva - arheološko strateška razmatranja / Marin Zaninović.
- Stanovništvo otoka Cresa i Lošinja u vrijeme ranoga carstva / Marina Šarić.
- Počeci urbanizacije na otocima sjevernog Jadrana : a) arheološka topografija Osora / Aleksandra Faber
- O municipalitetu rimskog Osora / Enver Imamović.
- Tri carska portreta iz Osora / Nenad Cambi
- Rimske provincijalne fibule iz arheološke zbirke u Osoru / Tihomila Težak-Gregl.
- Tipologija i kronologija rimskog stakla iz arheološke zbirke u Osoru / Ivo Fadić
- Dva antička kapitela iz Osora / Ante Šonje.
- Skupni nalaz rimskog republikanskog novca iz Osora / Zdenka Dukat, Ivan Mirnik
- Podmorsko arheološko nalazište Ilovik / Marijan Orlić
- Rezultati prve faze hidroarheoloških istraživanja u cresko-lošinjskim vodama / Radmila Matejčić, Marijan Orlić.
- Bizantska utvrda na otočiću Palacol / Anđelko Badurina
- Majstori - klesari / Željko Rapanić
- Ulomci skulpture Xi. stoljeća iz Osora / Nikola Jakšić
- Valunska ploča / Branko Fučić.
- Osorski evađelistar / Anđelko Badurina.
Arheologija (od grčkih reči αρχαίος = star, (u savremenom grčkom i prastar) i λόγος = nauka, reč, misao) je nauka koja izučava materijalne ostatke, tj. sve uočljive tragove ljudskih delatnosti radi upoznavanja njihove sadržine u određenom vremenu i prostoru, kao i njihovog značenja u određenom socijalnom, ekonomskom i istorijskom okruženju. Iako je uobičajeno da se njeno proučavanje vezuje za „starine“, tj. za davnu prošlost, njome je obuhvaćeno vreme od najstarijih materijalnih ostataka, pa sve do današnjih dana.[1]
Po svom sadržaju i ciljevima arheologija je društveno-istorijska naučna disciplina. Po naučnim izvorima i metodi rada arheologija je istovremeno i egzaktna nauka, što znači da se bazira na materijalnim ostacima (pokretnim i nepokretnim) potpomažući se pritom, ako ih ima, pisanim izvorima radi što boljeg testiranja hipotezâ. Njen osnovni i trajni cilj takvog načina rada jeste upoznavanje čoveka kao inteligentnog člana ljudskog društva, stvaraoca i tvorca kontinuirane kulturne evolucije.[2]
Arheologija poseduje određene metode u izučavanju prošlosti ljudi. Pored toga oslanja se i na ceo niz drugih, pomoćnih naučnih disciplina kao što su: geologija, paleontologija, antropologija, etnologija, antička istoriografija, hemija i dr.[3] Na arheologiju se može gledati i kao na društvenu nauku i humanističku nauku. Ovo zavisi od paradigme koja se posmatra.[4]
Rezultati i plodovi arheoloških istraživanja postižu svoj cilj ako postanu pristupačni, vidljivi i razumljivi ne samo stručnjacima, nego i svima onima čiju pažnju privlači arheologija kao izrazito socijalna i antropološka nauka.[5]
Arheologija i društvene nauke
Arheologija, koja se u novije doba sve više vezuje uz antropologiju a ne istoriju kako je to bilo uobičajeno u prethodnom razdoblju i to naročito u Evropi, proučava ljudska društva i objekte koje su ona ostavila za sobom. To naročito dolazi do izražaja tokom proučavanja praistorije o kojoj su gotovo uvek jedina svedočanstva njeni materijalni ostaci (npr. oruđa od kamena, kosti i metala, keramika, ostaci arhitekture, itd.). Pored praistorije arheologija se bavi i proučavanjem istorijskih perioda, to jest perioda u kojima postoje pisani izvori, i ona u tom slučaju uglavnom ima ulogu pomoćne istorijske nauke. Iako su neki od njenih spektakularnijih otkrića glavni znak prepoznavanja arheologije, takvi su nalazi srazmerno retki i najčešće nedovoljno dokumentovani tako da oni vrlo često nemaju veliku vrednost sa stanovišta naučne arheologije. Moderna arheologija se zasniva na timskom radu i detaljnom dokumentovanju i analizi svih nalaza (uključujući tu i informacije o prirodnoj sredini, ljudske ostatke, arhitekturu, artefakte, biofakte, itd.) i njihovih asocijacija u cilju što preciznijeg rekonstruisanja ljudskih kultura i uopšte ljudskog života u prošlosti....