Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
ISBN: 228
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Falo prednja korica. Sve ostalo uredno.
Jovan Palavestra (Mostar, 25. travnja 1893. - Sarajevo, 6. prosinca 1959.), bio je književnik i prevoditelj.
Životopis
Jovan Palavestra rodio se je u Mostaru 1893. godine. Studirao je pravo u Zagrebu. Nakon Prvoga svjetskoga rata u Sarajevu razvio je raznovrsnu kulturnu i književnu djelatnost. Sudjelovao u je osnivanju Narodnog pozorišta. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata boravio je u Srbiji, a potom do smrti živio je u Sarajevu. Pisao je drame, pripovijetke, putopisne reportaže; bio je utjecajan književni i kazališni kritičar.
Reagirajući na Krležin članak Aleksa Šantić, Palavestra izlaže svoje viđenje Krleže, zgnušan odnosom što ga Krleža iskazuje naspram tek preminula pjesnika. Svoje teze Palavestra naznačuje već u nadnaslovu i podnaslovu članka: Primeri umetničke savesti. Podvig g. Miroslava Krleže. Jedna slava gledana s naličja (Večernja pošta, 10. travnja 1924.). Označuje Krležu, toga »predstavnika književne republike literarnoga San Marina u mirotvornoj Hrvatskoj«, čovjekom bez elementarna pijeteta i umjetnikom što se naglo vinuo do slave u okolnostima naklonjena mu političkoga i društvenoga trenutka. Palavestra Krleži posve ne osporava talent, ali upozorava da ga ne krasi skromnost, »najljepša vrlina umjetnika«. Svoj temeljni doživljaj Krleže koji blebeće, docira i diskutira vidi i kao osnovnu karakteristiku, stoga manu, Krležina dramskoga djela (Dramski ćorci g. Krleže. Dva čina, dva dijaloga; tri sata, tri pucnja, Reč, 19. lipnja 1928.), pišući o drami U agoniji. Logičan je tako put do Lede, kao najslabijega Krležina djela, do kojega se u Krleže stalno radi o »opadanju i slabljenju nerva dramske akcije«, koja je inače, prema Palavestri, bila prisutnija u prvom dijelu trilogije (Klackanje repertoara. »Leda«, »Tartif«, »Kći puka«, Pregled, 1933., 9.).[1]
Pisao je pripovijetke i drame, kazališnu i književnu kritiku. Pevodio je Przybyszewskoga, Flauberta, Baudelairea.
Djela
Sivi vidici, (zbirka pripovijetki), 1919.
Na belom hlebu, (zbirka pripovijetki), 1920.
Od predanja do istine, 1933.
Savesti na vetru, (drama)
Čovjek koji se snašao, (drama)
Veliki skandal, (drama)
Izabrana djela, 1971.