| Cena: | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta  CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Beograd-Zvezdara,  Beograd-Zvezdara  | 
                            
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 1974
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Oblast: Istorija umetnosti
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Oto Bihalji-Merin - Jedinstvo sveta u viziji umetnosti 
Nolit, Beograd, 1974 
314 str. 
meki povez 
stanje: vrlo dobro		 
 
Dadaizam, neo-dada, pop-art, konstruktivizam, neoavangarda, avangarda... 
 
OTO BIHALJI-MERIN 
Oto Bihalji - Merin napisao je na desetine knjiga, uglavnom o umjetnosti i to većinom na njemačkom. Za njega je Thomas Mann rekao da je jedan od najboljih stilista njemačkog jezika.[3] Potaknut nacističkim progonom modernih umjetnika, napisao je prvu historiju moderne umjetnosti u Njemačkoj, koju je 1938. godine objavio Penguin Books s predgovorom Herberta Reada. Neposedno nakon rata, kada je umjetnost Jugoslavije bila pod uticajem socijalističkog realizma SSSR-a, stao je na stranu moderne, ali i naivne umjetnosti. To što se tadašnja Jugoslavija relativno brzo odvojila od sovjetskog modela populističke, politički obojene umetnosti i slikarstva, dobrim je dijelom i njegova zasluga. Oto Bihalji ostao je intimno vezan i vjeran međuratnom njemačkom ekspresionizmu - izopačenoj umjetnosti - kako su je zvali nacisti, za koji je slovio kao ekspert. Nakon rata radio je na promociji jugoslavenske kulturne baštine, - stećci, naivna umjetnost (Ivan Generalić, Bogosav Živković) ali i apstraktnih slikara Vangel Naumovski. Kao jedan od članova Međunarodne stručne komisije zadužene za veliku izložbu Fifty Years of Modern Art, bio je zaslužan za to što je jugoslavenska umjetnost dobila značajnu promociju na na Svjetskoj izložbi u Brislu 1958. godine. Vrlo rano počeo je pisati kako teorija relativiteta, psihoanaliza, fotografija i nove tehničke mogućnosti gledanja mikro i makro svijeta proširuju pojam realnosti, i na taj način mijenjaju zor umjetnika ali i ulogu umjetnosti. 
 
I. Fragmenti o nastanku i povratku svetlosti u slikarstvu II. Kraj umetnosti u veku nauke? III.Svetske kulture i moderna umetnost IV. Umetnost bez granica, Registar imena 
 
Na klapni slika autora i spisak knjiga o autoru 
 
Svetovna svetlost, Dada i neo-dada, Pop-art, Pajn pop-art i novi realizam, Kolaž, Eros, Hepening, Konstruktivizam, Kibernetika i umetnost, Civilizacija i Janusovo lice Evrope, Istok, Revolucija i okretanje nazad, Fetiši i idoli... 
 
Biblioteka: Specijalno izdanje povodom sedamdesete godišnjice Ota Bihalji-Merina,jednog od osnivača NOLIT-a