Cena: |
Želi ovaj predmet: | 6 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
odlično stanje
Aleksa Čelebonović (Lozana, 29. decembar 1917 — Beograd, 26. maj 1987) bio je srpski slikar, likovni kritičar, istoričar umetnosti i profesor Univerziteta u Beogradu.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1941. godine, slikarstvo je najpre privatno učio kod Jovana Bijelića a potom u Firenci (Accademia di belle arti). Prvi put je izlagao 1934. godine u Beogradu. Bio je član grupe „Desetoro“ sa kojom je 1940. godine izlagao u Zagrebu i Beogradu. Rat je proveo u izbeglištvu u Italiji i Švajcarskoj, a posle oslobođenja vraća se u Beograd kada radi u Crvenom krstu Jugoslavije, Savezu likovnih umetnika Jugoslavije (SULUJ), Grafičkoj industrijskoj školi, Sekretarijatu za kulturu SR Srbije, Izdavačkom zavodu „Jugoslavija“ (kao glavni urednik i direktor). Samostalno je izlagao u Beogradu (1957) i Novom Sadu (1959). Bavio se i pedagoškim radom: bio je profesor po pozivu na Fakultetu primenjenih umetnosti (1976-1985) i Filozofskom fakultetu - grupa za Istoriju umetnosti (1985-1987) u Beogradu. Bio je član i sekretar Udruženja likovni umetnika Srbije (ULUS). Bio je osnivač, sekretar (1954-1953) i predsednik (1963-1965) jugoslovenske sekcije Međunarodnog udruženja umetničkih kritičara (AICA). Bio je osnivač i prvi upravnik Jugoslovenskog trijenala likovnih umetnosti (1961), kao i komesar jugoslovenskih selekcija na bijenalima u Veneciji (1958, 1964, 1966) i Sao Paolu (1957, 1961, 1969). Organizovao je izložbe srpske i jugoslovenske umetnosti u zemlji i inostranstvu.
Kritike, predgovore izložbenih kataloga, studije i knjige počinje da objavljuje od 1939. godine. Saradnik je brojnih novina i časopisa: „Borba“, „Književne novine“, „Politika“, „NIN“, „Delo“, „Književnost“, „Umetnost“ i dr. Značajne tekstove o srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti publikovao je i u inostranim časopisima. Napisao je nekoliko knjiga o likovnim umetnostima od koji su neke objavljene i u inostranstvu.
Mlađi je brat znamenitog srpskog slikara Marka Čelebonovića (1902–1986).
Slikarska grupa „Desetoro“[uredi | uredi izvor]
Slikarska grupa „Desetoro“ je zajednički izlagala 1940. godine u Beogradu i Zagrebu. Grupu su sačinjavali: Danica Antić, Borivoj Grujić, Nikola Graovac, Dušan Vlajić, Milivoj Nikolajević, Jurica Ribar, Ljubica Sokić, Stojan Trumić, Aleksa Čelebonović i Bogdan Šuput.[1] Iako po svom sastavu heterogena, grupa se sastojala od 2 žene i 8 muškaraca, bilo je tu akademskih slikara, intelektualaca sa fakultetskim obrazovanjem, ali i slikara po vokaciji, pripadali su raznim društvenim slojevima od radništva do buržoazije. Zajedničko ovoj grupi je bilo to što su svi bili slikari i đaci Jovana Bijelića. Neki od ovih umetnika su stradali u Drugom svetskom ratu, a oni koji su preživeli bili su značajni likovni stvaraoci u posleratnom periodu.
Knjige (izbor)[uredi | uredi izvor]
1953. Jurica Ribar 1918-1943, (koautor), ULUS, Beograd
1960. Za pristup umetnosti, Rad, Beograd
1959. Dušan Vlajić, ed. Slikari i vajari, Prosveta, Beograd (drugo izdanje 1965)
1965. Savremeno slikarstvo u Jugoslaviji, Jugoslavija, Beograd (istovremeno objavljena i na engleskom i francuskom 1966)
1970. Vojislav Jakić, (koautor), Bagdala, Kruševac (istovremeno objavljena i na engleskom i francuskom)
1974. Stara Grčka: estetski pristup arhitekturi, skulpturi i slikarstvu, Jugoslavija, Beograd, i Državna založba Slovenije, Ljubljana
1974. Ulepšani svet: slikarstvo buržoaskog realizma od 1860. do 1914, Jugoslavija, Beograd, (objavljena kao posebna izdanja i u Njujorku, Londonu, Parizu, Milanu, Berlinu, Amsterdamu, a u Bukureštu 1982)
1987. Iza oblika, Nolit, Beograd
Predgovori kataloga (izbor)[uredi | uredi izvor]
1957. Jovan Bijelić, (retrospektivne izložbe), Umetnički paviljon, Beograd
1957. Gravures de France Mihelič, 4th bienal, Sao Paolo
1958. XXIXeme Biennale de Venise, Pavillion Yougoslave, Venecija
1961. I trijenale likovnih umetnosti, Beograd
1961. 6th bienal, Yugoslavia 1961, Sao Paolo
1962. Stojan Ćelić, Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb
1962. Apstraktni pejzaž, Galerija Kulturnog centra, Beograd
1962. Novi oblici nadrealizma i `relacionizma`, Galerija Kulturnog centra, Beograd
1963. Branko Ružić, Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb
1964. Jovan Kratohvil, Salom Moderne galerije, Beograd
1964. Fantastika u crtežima savremenih beogradskih umetnika, Galerija Kulturnog centra, Beograd, Kabinet grafike Jugoslavenske akademije, Zagreb, Mestna galerija, Ljubljana
1964. XXXIIe Biennale de Venise, Pavillion Yougoslave, Venecija
1965. Jurica Ribar, (retrospektivna izložba), Galerija likovni umjetnosti, Osijek
1966. Skultpure Vojislava Jakića, Galerija Kulturnog centra, Beograd
1966. XXXIIIe Biennale de Venise, Pavillion Yougoslave, Venecija
1967. Milo Milunović 1897-1967, (retrospektivna izložba), Galerija Kulturnog cantra, Beograd
1968. Mladen Srbinović, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
1969. Miodrag B. Protić, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
1969. 10th bienal, Sao Paolo
1970. Grupa `Desetorica`, Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, Beograd
1972. Marino Tartalja, Galerija SANU, Beograd
1972. Nedeljko Gvozdnović, Salon Likovne jeseni, Sombor
1972. Ljubica Sokić, Mala galerija, Zrenjanin
1976. Aleksandar Luković, (retrospektivna izložba), Savremene galerija Umetničke kolonije `Ečka`, Zrenjanin
1976. Aleksandar Zarin, Narodni muzej, Niš
1978. Ljubica Sokić 1937-1977, (retrospektivna izložba), Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, Beograd
1979. Grafika Zorana Mušiča, Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, Beograd
1979. Mića Popović, Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, Beograd
1983. Zoran Pavlović, Galerie de l`Hôtel-de-Ville, Genèneve
1984. Čedomir Vasić, Galerija Kulturnog centra Radničkog univerziteta, Novi Sad
1982. Marko Čelebonović, Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, Beograd
1985. Gabrijel Stupica, Galerija Sebastijan, Beograd
1985. Marica Prešić, Galerija 73, Beograd, Umjetnički paviljon, Titograd
1985. Nandor Glid, Galerija `Roman Petrović`, Sarajevo
1986. Milun Mitrović, (retrospektivna izložba), Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, Beograd
1986. Đorđe Bošan 1918-1984, (retrospektivna izložba), Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić, Beograd
Eseji i kritike (izbor)[uredi | uredi izvor]
1939. O Polu Sezanu, Mlada kultura, br. 1, 3. mart. str. 55-56, Beograd
1939. Izložbe, Mlada kultura, br. 1, 3. mart. str. 62-64, Beograd
1939. Izložba francuskog slikarstva XX veka, Mlada kultura, br. 2, 7. april. str. 144-151, Beograd
1950. Slikarski put Jurice Ribara, Mladost, br. 2-3, 27. oktobar, sKurzivan tekst. 209-214, Beograd
1951. Nikola Graovac, Književne novine, 12. oktobar, Beograd
1951. Bora Baruh, Književne novine, 27. oktobar, Beograd,
1952. Skulpture Petra Palavičinija, Borba, 29. april, Beograd
1952. Jugoslovenski paviljon na Bijenalu u Veneciji, Borba, 5. oktobar, Beograd
1953. Izložba Bogoljuba Jovanovića, Borba, 8. januar, Beograd
1953. Sreten Stojanović, Borba, 16. april, Beograd
1953. Izložba grupe Exat 51, Arhitektura, br. 6. str. 40-41, Beograd, Borba, 2. april, Beograd
1953. Za širu estetsku analizu srpskog slikarstva XVII i XIX veka, Borba, 28. septembar, Beograd
1954. Dušan Džamonja, Borba, 15. april, Zagreb, Borba, 18. april, Beograd
1954. Figurativna umetnost - apstraktna umetnost, Borba, 24. oktobar, Beograd
1955. Mića Popović, Borba, 20. februar, Beograd
1955. Boris Anastasijević, Književnost, br. 5. str. 437, Beograd
1956. Lubarda, le peintre du roc, Prisme, No 5. str. 26-27, Paris
1956. Miodrag B. Protić, Književne novine, 16. april, Beograd
1956. Savremena umetnost u SAD, Književne novine, 22. juli, Beograd
1957. Stvarnost, ideje i umetnost, Politika, 1-3. januar, Beograd
1957. Decembarska grupa, NIN, 29. decembar, Beograd
1958. Položaj likovne kritike, Politika, 5. januar, Beograd
1958. Autentičnost i originalnost, Politika, 1-4. maj, Beograd
1959. `Modernizam` i društvo, NIN, 1. januar, Beograd
1959. Američki oblici. Novi neboderi, NIN, br. 449, Beograd
1960. Otkup umetničkih dela, Komunist, 17. mart, Beograd
1965. Danjanovi simboli, Umetnost, br. 1. str. 94-103, Beograd
1965. Novi oblici u posleratnom slikarstvu, Umetnost, br. 2. str. 5-17, Beograd
1968. Lepenski Vir, Književnost, br. 2. str. 175-179, Beograd
1968. Čudne kutije Vojislava Jakića, Bagdala, br. 108-110. str. 2, Kruševac
1969. Skupovi u delima Branka Ružića, Književnost, br. 6. str. 614-616, Beograd
1969. Pikuralni ideogrami Stojana Ćelića, Književnost, br. 7. str. 86-87, Beograd
1970. Vidovi savremene figuracije (u jugoslovenskom slikarstvu), Književnost, br. 7. str. 61-67, Beograd
1972. Ljubica Sokić: slike 1962-1972, Književnost, br. 2. str. 571-572, Beograd
1973. Pompijerska umetnost - kič ili umetnički pokret, Umetnost, br. 35. str. 23-28, Beograd
1984. Sava Šumanović, Politika, 27. april, Beograd
1987. Radomir Damnjanović Damnjan, Književne novine, 1. januar, Beograd