Cena: |
Želi ovaj predmet: | 5 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
ISBN: (jedan estetički problem) / Teorija i filozofija kiparstva,Teorija i filozofija arhitekture-Dr.Žarko Vidović MEŠTROVIĆ i sukob skuluptora sa arhitektom Sarajevo 1961.g
Godina izdanja: 1961
Oblast: Dizajn
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Meštrović i savremeni sukob skulptora s arhitektom *6688*01-2023
(jedan estetički problem) /
Teorija i filozofija kiparstva,Teorija i filozofija arhitekture
Žarko Vidović
Dr.Žarko Vidović MEŠTROVIĆ i sukob skuluptora sa arhitektom Sarajevo 1961.g
izdavač: Sarajevo : `Veselin Masleša`, 1961.g
Tvrd povez,latinica,ilustrovana cb. ukupno: 455.strana,255 strana teksta + 200.str [100 tabli ] listova s tablama:ilustracijama ;format: 20 x 14 cm, težina 630.grama
stanje: vrlo dobro očuvana-nema ispisivanja
Sadržćaj knjige na slikama
iz sadržaja:
I. Uvod, -II.-Meštrović -problem arhitektonskih pretenzija u skulpturi. III.-Secesija i traženje stila u Srednjoj E vropi, IV.-A. Hiildebrant i Minhenska škola teoretičara., V.-O Meštrovićevom traženju kompozicije u skulpturi. VI.-Rodenovo gledanje na skulpturu i njegova suprotnost Hiildebrantovom gledanju..osnov za autonomiju ili čistotu plastike..Modelacija kao suština skulpture, Uticaj na Meštrovića i srenju Evropu,..VII.-Autonomija ili čistota arhitekture. VIII.-Klasično shvatanje odnosa arhitekture i skulpture, IX.-Arhitektonske skulpture, X. -KRATAK PIKAZ MEŠTROVIĆEVIH SPOMENIKA......
Žarko Vidović (istoričar umetnosti)
Žarko Vidović (Tešanj, 6. januar 1921 — Beograd, 18. maj 2016) bio je srpski istoričar umetnosti, likovni kritičar i istoričar civilizacije.
Žarko Vidović spada u red onih tako malobrojnih filozofa koji neguju hrišćanski pogled na svet i sva društvena pitanja. Duboko je uticao na čitavu generaciju pravoslavnih mislilaca koja je krenula njegovim tragom u sagledavanju one filozofije i istorije srpskog naroda koja se u najkraćem sažima u dve reči: Srpski zavet.
Arhaična komponenta u
kiparstvu Ivana Meštrovića
Između javnih spomenika i kapija mosta: Meštrovićeve konjaničke predstave vladara za Zemunski most viteškog kralja Aleksandra I Ujedinitelja [Between the Public Monuments and Bridge Gates: Equestrian Statues of Rulers by Ivan Mestrovic for Zemun Bridge of Chivalric King Alexander I the Unifier]
u „Belom dvoru izložen je model Vidovdanskog hrama našeg čuvenog vajara Ivana Meštrovića… kao i skulpture iz kosovskog ciklusa“...u knjizi ima maketa Kosovskog hrama
Maketa hrama u kojem je umetnik hteo da predstavi mesopotamsko-egipatskim gigantinizmom srpsku i jugoslovensku rasu bila je izložena u Veneciji, upravo na dan kada je Gavrilo Princip ubio Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu. Na vest o atentatu, koja je, kako je u svojim memoarima zapisao Meštrović, stigla uveče dok je sedeo u kafani, on se na Trgu Svetog Marka sa „našima, većinom mladih“ vrlo veselio.
Taj hram je dobro poznat i stručnoj i svetskoj javnosti, onima koje je destrukcija Jugoslavije izbacila danas na površinu, naravno da nije. Više puta su mu i u Kraljevini Srbiji, i u staroj i u novoj Jugoslaviji uzimane umetničke i finansijske mere. O ovom megalomanskom projektu su mišljenje dali Crnjanski, Petar Dobrović, Krleža, Matoš, Drainac, Rastko Petrović, Žarko Vidović, Lazar Trifunović. I sva su negativna. Svi su saglasni da je taj hram ordinarni kič. Pohvale su dobile samo neke skulpture iz kosovskog ciklusa. Beogradska publika imala je prilike da maketu razgleda još pre sto godina i nije bila oduševljena, a od njegove realizacije odustao je prvo kralj Petar i zbog ogromnih troškova, i zbog toga što po njegovom mišljenju u tom asirskom hramu punom golotinje nije bilo ničeg „srpskog“, najmanje pravoslavne crkve. Kasnije je Aleksandar Karađorđević dao prednost mnogo skromnijem Spomeniku neznanom junaku na Avali, koji je projektovao i uradio hrvatski i jugoslovenski umetnik Ivan Meštrović.
Hvaljen i osporavan, uzdizan i huljen, Vidovdanski hram Ivana Meštrovića jedan je od najmanje poznatih slavnih umetničkih i političkih projekata u Srbiji. Nastao je u vreme oživljenog i moćnog nacionalnog zanosa…“