Stara cena |
200 din |
|
Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Dragoljub Panović - Prke: SOKOLSKI KORIJENI, Izdavač autor 2017, str. 214.
Roman.
Očuvanost 4; ima posvetu autora; ima manje podvlačenje na jednoj strani.
`Ovo je roman koji govori o ljubavi – a nije ljubav, govori o bosanskom ratu – a nije ratni, govori o nedaćama i podjeljenosti naroda koji je nekada bio jedan – a nije sociološki. Ali, ovaj roman ima poruku da ljubav spaja kao i različitost, da ne volimo zbog – nego uprkos, da vjerska i nacionalna raznolikost daju bogatsvo i slobodu, umnu i duhovnu. Govori da svaka vjera poštuje i njeguje sve dobro u čovjeku, jer zbog dobrote i širokogrudosti vjerujemo`, navedeno je u recenziji Aleksandre Mihailović.
Dragoljub Panović-Prke je rođen u Ljuboviji. Jedan dio života proveo je radeći kao tehnolog u srebreničkom Rudniku Sase nakon čega odlazi u Njemačku, u Ofenbah. Živi i radi u Beču.
Prvu zbirku pjesama ljubavne poezije `Ljubav na usnama` izdaje 2005. godine u Beču. U saradnji sa bečkom Prosvjetom 2008. godine izdaje drugu knjigu `Priče iz Ljubovije`. Roman `Kostin dnevnik` izlazi 2016. godine, a roman `Sokolski kori(je)ni` je izašao u oktobru 2017. godine.
Beogradska književnica Aleksandra Mihailović u recenziji romana navela je - da je to roman koji govori o ljubavi, a nije ljubavni, govori o ratu, a nije ratni, govori o nedaćama i podijeljenosti naroda koji je nekada bio jedan, a nije sociološki.
`Ovaj roman ima poruku da ljubav spaja kao i različitost, da ne volimo zbog - nego uprkos, da verska i nacionalna raznolikost daju bogatstvo i slobodu - umnu i duhovnu. Govori da svaka vera poštuje i neguje sve dobro u čoveku, jer zbog dobrote i širokogrudosti verujemo`, navela je Mihailovićeva.
Govoreći o ovom književnom djelu na predstavljanju u Srebrenici, lektor Zagorka Bojičić rekla je da treći roman Dragoljuba Panovića donosi antiratnu i pacifističku poruku.
Početak radnje romana smješten je u vrijeme slabljenja moći otomanskog carstva, kada se posljednji predstavnik te imperije Kemal beg povukao sa utvrđenja Soko grad kod LJubovije, a islamsko stanovništvo prešlo Drinu i naselilo na područje Bratunca i Srebrenice.
Tema romana su zajednički kor/ij/eni tog stanovništva sa srpskim življem iz Azbukovice i čudni putevi mnogih porodica, muslimanskih i pravoslavnih, koje se u svijetu susreću i otkrivaju da imaju zajedničko porijeklo i da su ih istorijski događaji razdvojili, a sudbine ponovo spojile.
Panović je naveo da je pišući ovo djelo sreo svog prvog šefa Mušana Rustenbegovića iz Rudnika `Sase` kod Srebrenice, čiji je bio stipendista i u kome je zasnovao radni odnos i bio zaposlen do odlaska u inostranstvo.
Prema njegovim riječima, sa Rustenbegovićem se u ratnim godinama družio u Beču, gdje su razgovarajući o porijeklu došli do zaključka da imaju zajedničke sokolske kor/ij/ene jer je Panović iz LJubovije, a Rustenbegovići su sa odlaskom Kemal bega prešli Drinu i naselili se u Srebrenicu napuštajući prostor Soko grada.
Panović je istakao da su životne sudbine mnoge pojedince i porodice sa obje obale Drine iz srednjeg toka, vodile na razne strane svijeta, razdvajale ih i neočekivano spajale sa ljudima iz istog kraja i zajedničkog porijekla i da ih neka natprirodna moć vodi, spaja, upoznaje i dovodi do saznanja da imaju iste korijene.
On je poručio da bi sve razlike među ljudima sa ovog područja trebalo da budu bogatstvo i da bi svijest o zajedničkom porijeklu i sudbinama trebalo da ih povezuje i doprinosi boljem međusobnom razumijevanju i zajedničkom životu.