Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 266
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Arkadij Fidler (na polj. Arkadi Fiedler) je poljski pisac i putnik.
On je sin poznatog poznanjskog izdavača Antonija Fidlera, koji je snažno uticao na formiranje ličnosti mladog Arkadija, probudio u njemu snažnu ljubav prema prirodi, naučio ga da voli „ono što drugi ljudi tretiraju ravnodušno“ – priseća se – pokojni pisac o svom ocu.
Biografija
Arkadij Fidler je rođen 28. novembra 1894. godine u Poznanju. Nakon završene realne gimnazije u rodnom gradu, studirao je filozofiju i prirodne nauke na Jagelonskom univerzitetu u Krakovu. Njegovu poteru prekinuo je Prvi svetski rat. 1918. i 1919. godine učestvovao je u poljskom ustanku i stupio u redove Poljske vojne organizacije. Posle Prvog svetskog rata diplomirao je na filozofskom fakultetu Jagelonskog univerziteta, a zatim na univerzitetima u Berlinu i Poznanju, gde je studirao prirodne nauke.
Kao pesnik debitovao je 1917. ciklusom pesama „Crvena svetlost ognjišta“ (Czervone sviatlo ogniska) na stranicama poznanjskog časopisa „Zdroj“. Godine 1926. štampao je svoj putopis: „Preko izvora i pragova Dnjestra“ (Przez viri i porohi Dniestru) u štampariji nasleđenoj od oca. Godine 1928. krenuo je na svoje prvo veće putovanje u južni Brazil. Odatle je doneo bogate zoološke i botaničke zbirke, koje je besplatno ustupio Prirodnjačkom muzeju i drugim naučnim ustanovama u Poznanju, a ništa manje bogate utiske opisao je u svojim knjigama „Bios, moji brazilski prijatelji“ i „Među Indijanci Koroados“ (Vsrod Indian Koroadov).
Godine 1933. ostvario je svoj najveći san – otišao je u Amazoniju, u najbujniju tropsku džunglu. Iz ovog putovanja nastala je knjiga „Ribi spievaja u Ukajali“ koja je svom autoru donela veliku popularnost i priznanje među čitaocima. Godine 1936. objavio je Kanada Smelling of Resin (Kanada pachnaca zivica). Iste godine dobio je književnu nagradu grada Poznanja i Srebrni lovorov venac Poljske akademije književnosti.
Izbijanje Drugog svetskog rata zateklo je Arkadi na ostrvu Tahiti. On napušta vilinsko ostrvo, birajući sudbinu vojnika. Preko Francuske je stigao do Engleske, gde je upoznao poljske pilote koji su se herojski borili u bici za Veliku Britaniju. O njima je napisao svoju čuvenu knjigu „Divizija 303” (Divizjon 303) – njeni primerci su se delili u okupiranoj Poljskoj i jačali duh Poljaka. Plovio je i na trgovačkim brodovima – opisuje napore poljskih mornara tokom rata u svojoj knjizi „Hvala, kapetane“ (Dziekuje ci, kapitanie).
Godine 1946. vratio se u domovinu i nastanio se u Puščikovu kod Poznanja. Kao i ranije, nastavio je mnogo da putuje – nekoliko puta je posetio Meksiko, Indokinu, Brazil, Madagaskar, Zapadnu Afriku. Plod ovih putovanja su knjige „Divlje banane“ (Dzikie banani), „Lepa, strašna Amazonija“ (Piekna, straszna Amazonia), „Madagaskar, okrutni mađioničar“ (Madagaskar kruni czarodziej), „Upoznao sam srećne Indijance“ (Spotkałem szczerzich indijski) . Napisao je i romane za mlade „Mali bizon” (Małi Bizon), „Robinzonovo ostrvo” (Vispa Robinsona), „Orinoko” (Orinoko) itd., autobiografske knjige „Moj otac i hrastovi” (Moj ojciec i debi ), „Doba muško – pobedonosno“ (Viek meski – zvicieski).
Tokom svog 90-godišnjeg života, Arkadij Fidler je preduzeo 30 putovanja. Za svakog od njih pripremao se izuzetno pažljivo, proučavajući karte i atlase, čitajući knjige o zemljama u koje je odlazio i dopisujući se sa tamošnjim poljskim emigrantima.
Njegov rad obuhvata 32 knjige objavljene na 23 jezika u tiražu od preko 10 miliona. Njegove knjige fasciniraju svojim slikovitim opisima, u njima na fascinantan, živopisan način opeva lepotu prirode i približava čitaocu ljude različitih rasa, učeći ga poštovanju drugih kultura i običaja.
Godine 1957. Arkadij Fidler je po drugi put postao laureat Poznanjske književne nagrade, a 1978. dobio je državnu nagradu prvog stepena. Godine 1969. osvojio je najlepšu nagradu - Orden osmeha.
Pisac je 1974. godine, podstaknut čitaocima, u svom domu u Puščikovu, zajedno sa porodicom, napravio privatni muzej u kojem je izlagao trofeje svojih putovanja.
Arkadij Fidler je umro 7. marta 1985. Mnoge škole i drugi lokaliteti u Poljskoj nazvani su u njegovu čast.