| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 2 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | AKS  BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: .
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        kao na slikama 
lepo očuvano 
 
 
Izdavač: Prosveta, Beograd 1990; fototipsko izd. iz 1939. Detaljnije: tvrd povez, strana 1072, ilustracije, 25cm 
 
SADRŽAJ: 
 
Cilj i ideja karakterologije Jugoslovena 
 
I KARAKTER I KARAKTEROLOGIJA 
 
1. Psihološka nauka o karakteru 
 
2. Karakter pojedinca i karakter tipa, grupe, kulturne 
epohe, rase i naroda 
 
3. Karakterologija naroda 
 
 
II KARAKTEROLOGIJA JUGOSLOVENA 
 
1. Kako ćemo doći do duševne slike celokupnog jugoslovenskog naroda? 
 
2. Jugoslovenski čovek - Antropologija i rasno pitanje Jugoslovena 
 
3. Rasna psihologija Jugoslovena 
 
4. Zemlja i priroda pri stvaranju jugoslovenskog narodnog karaktera 
 
5. Postanak jugoslovenskog naorda (etnogeneza Jugoslovena) 
A - Istoriski, etnički osocijalno-psihološki koren jugoslovenske narodne individualnosti 
B - Istoriske transformacije jugoslovenskog narodnog karaktera i stvaranje današnjeg tipa 
 
6. Osnovna građa ili struktura jugoslovenske narodne duše - Životna snaga Jugoslovena 
A - Vitalni tip i opšti životni stil Jugoslovena 
B - Nagonska priroda - Seksualnost u Jugoslovana 
 
7. Temperament i narodno-kolektivni dokumenti osećajne prirode Jugoslovena 
A - Narodni melos 
B - Epska duša i njen instrument: gusle 
 
8. Stvaralačka fantazija - Jugoslovenski narod kao umetnik 
A - Narodna nošnja - šta kazuje o narodnoj duši? 
B - Narodno umetnost - Karakter jugoslovenskog tradicionalnog i kolektivnog umetničkog stvaranja 
 
9. Stvaralačka fantazija - Jugoslovenski narod kao pesnik 
A - Narodna proza i dar pričanja 
B - Epska poezija i epski čovek u Jugoslovenu 
 
10. Jugoslovenski duhovni organ za smešno - Duhovitost, humor, satira, ironija 
 
11. Karakter uma i umna obdarenost Jugoslovena 
 
12. Jezik i dijalekti, kolektivne tvorevine narodnog duha 
 
13. Volja i aktivnost jugoslovenskog čoveka - Radna i produktivna sposobnost Jugoslovena 
 
14. Socijalno čulo i osnovni oblici socijalnog života u Jugoslovena 
 
15. Etički karakter Jugoslovena 
 
16. Državni, nacionalni i politički duh Jugoslovena 
A - Državotvorni duh Jugoslovena 
B - Politički duh i karakter Jugoslovena 
 
17. Duh jugoslovenske kulture u likovnoj umetnosti i književnosti 
A - Likovna umetnost 
B - Književnost 
 
18. Religiozni duh i karakterni oblici religioznih proživljavanja u Jugoslovena 
 
 
Vladimir Dvorniković (Severin na Kupi, 28. jul 1888 — Beograd, 30. septembar 1956) bio je jugoslovenski filozof i etnopsiholog.[1] 
Vladimir Dvorniković 
Lični podaci 
Datum rođenja 
28. jul 1888. 
Mesto rođenja 
Severin na Kupi, Austrougarska 
Datum smrti 
30. septembar 1956. (68 god.) 
Mesto smrti 
Beograd, FNRJ 
Biografija 
uredi 
Gimnaziju je pohađao u Zemunu i Sarajevu. Filozofiju je studirao u Beču od 1906. kod V. Jerusalima i Fridriha Jodla, gdje je i doktorirao 1911. godine. Zbog projugoslovenske orijentacije austrougarske vlasti su ga prognale da radi u Bihaću gde se tako okupila značajna intelektualna elita. U Zagreb dolazi 1918. godine gde radi u Muzičkoj školi. 
Habilitirao za zvanje docenta s tezom „Nauka i filozofija“ na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gde je predavao teoretsku i praktičnu filozofiju kao suplent što je i za istoriju filozofije, dok je redovni profesor istorije filozofije bio od 1925. do 1926. kad je prinudno penzionisan. Iako penzionisan sa 38 godina nastavlja neumorno da drži predavanja u Beču, Cirihu i Pragu, ukupno više od 400. 
Ponovo nalazi zaposlenje 1933. kao pomoćnik ministra prosvete Jugoslavije, ali ponovo biva penzionisan u jesen 1934. godine. Posle rata radi kao naučni radnik u nekim komisijama pri Savetu za građevinarstvo, a 1953/54 kao profesor u srednjoj školi. Pošto je proglašen za reakcionarnog mislioca dela mu više nisu štampana. Povremeno se izdržavao prodajući svoje akvarele. Umro je u Beogradu 30. septembra 1956. godine. 
Dodeljen mu je Orden Svetog Save IV stepena.[1] 
O radu 
uredi 
Godine 1939, je objavio delo Karakterologija Jugoslovena u nameri da istakne primarne odlike kolektivnog karaktera kako jugoslovenskih naroda tako i etničkih grupa. U poređenju sa sličnom studijom Jovana Cvijića Dvorniković ide i dalje, jer smatra da pored reljefa i klime na formiranje etnopsiholoških kategorija utiču još i antropološki, psihološki i istorijski faktori. Smatra da je dinarski antropološki tip reprezentativan za „jugoslovenskog čoveka“.[2] 
Osnovne karakteristike njegovog učenja su odbacivanje etnopsihologije i karakterologije kao naučnih disciplina opisujući ih kao popularnu ili polunaučnu psihologiju rasa, toliko omiljenu u vreme pred Drugi svetski rat u naučnim krugovima naklonjenim nacističkim idejama. Važno je napomenuti da se služio kranilogijom, koja svakako ne stoji u nikakvoj korelaciji sa mentalnim karakteristikama stanovništva. Međutim, najteži napadi na ovo delo su usledili posle Drugog svetskog rata. Ono je proglašeno bezvrednom kompilacijom koja je štetna po svojim tumačenjima jugoslovenskim narodima. Postoje mišljenja da je ovaj stav rezultat marksističkog pristupa u analizi naučnog stvaralaštva Dvornikovića, a da će naučna verifikacija dati drugu sliku vrednosti njegovog rada.[3] 
Za svog života je objavio preko 400 radova, knjiga, rasprava, eseja i studija. 
Dela 
uredi 
Borba ideja, Beograd (1936) 
Karakterologija Jugoslovena, Kosmos, Beograd 1939; Prosveta 1990; Prosveta 2000. 
 
jovan cvijić