Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Vračar, Beograd-Vračar |
Godina izdanja: 1987
ISBN: 86-7363-047-9
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Naslov: Republikanske ustanove
Autor: Luj-Antoan Sen-Žist
Izdavač: Beograd : `Filip Višnjić`
Pismo: latinica
Br. strana: 310
Format: 20 cm
Povez: meki
Knjiga je u celosti (listovi, korice, povez) je veoma lepo očuvana: listovi su potpuno čisti i ravni, nigde nema podvlačenja, dopisivanja, obeležavanja i sl., kao novi su; korice su minimalno pohabane po ivicama.
Sadržaj:
◾ Predgovor - Sen-Žist između vrline i terora (Ivan Vejvoda).
◾ Bibliografija
◾ Duh revolucije i ustava Francuske
◾ O prirodi, o građanskom stanju, o građanskoj zajednici ili pravila nezavisnosti vlade
◾ Govor o suđenju Luju XVI
◾ Govor o ustavu Francuske
- Nacrt ustava
- Nacrt ustava za Francusku
◾ Fragmenti o republikanskim ustanovama
◾ Izveštaj o potrebi proglašenja revolucionarne vlade do zaključenja mira
◾ Izveštaj o načinu izvršenja dekreta protiv neprijatelja revolucije
◾ Govor 9. termidora godine II
◾ Beleška o izboru tekstova.
O autoru:
https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D1%83%D1%98_%D0%90%D0%BD%D1%82%D0%BE%D0%B0%D0%BD_%D0%B4%D0%B5_%D0%A1%D0%B5%D0%BD-%D0%96%D0%B8%D1%81%D1%82
Luj Antoan de Sent-Žist, poznatiji kao Sen-Žist (Desiz, 25. avgust 1767 – Pariz, 28. jula 1794) bio je jedan od vođa Jakobinaca tokom Francuske revolucije.
Sen-Žist je na početku Revolucije pripadao stranci Montanjara. Godine 1792. bio je najmlađi zastupnik u Konventu. Ubrzo je postao jedna od ključnih figura Revolucije. Predvodio je zahteve za pogubljenje kralja Luja i izradio nacrt za ustav Montanjara. Sen-Žist je bio blizak prijatelj Maksimilijana Robespjera. Nakon smenjivanja Žorža Dantona, Maksimilijan i Sen-Žist postaju predstavnici Komiteta javnog spasa, izvršnog organa Prve francuske republike. Na frontu je nametnuo vojsci strogu disciplinu. U Parizu je podržavao Robespjerov revolucionarni teror. Ubrzo je postao jedna od najznačajnijih ličnosti Jakobinske diktature. Kasniji istoriografi dali su mu nadimak `Anđeo Smrti`. Organizovao je hapšenje i pogubljenja mnogih velikana Revolucije. Termidorska reakcija zbacila je Jakobince sa vlasti. Sen-Žist se nije opirao hapšenju. Zajedno sa Robespjerom i drugim Jakobincima, Sen-Žist je pogubljen na giljotini 28. jula 1794. godine.
Francuska revolucija, 1789