Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 2006
ISBN: 978-86-7202-087-8 86-7202-087-1
Jezik: Srpski
Autor: Strani
GARI SIMPSON
VELIKE SILE I ODMETNIČKE DRŽAVE - neravnopravni suvereni u međunarodnom pravnom poretku
Prevod - Ivan Janković
Izdavač - Beogradski centar za ljudska prava, Beograd
Godina - 2006
418 strana
24 cm
ISBN - 978-86-7202-087-8 86-7202-087-1
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
Predgovor
Uvod
Izrazi zahvalnosti
Spisak skraćenica
UVOD
1 Velike sile i odmetničke države
KONCEPTI
2 Suverene jednakosti
3 Legalizovane hijerarhije
ISTORIJE: VELIKE SILE
4 Legalizovana hegemonija: od Kongresa do Konferencije, 1815-1906.
5 Ekstremna jednakost`: Prekid na Drugoj mirovnoj konferenciji u Hagu, 1907.
6 Velike sile, suverena jednakost i rađanje Povelje Ujedinjenih nacija: San Francisko, 1945.
7 Svete alijanse: Verona 1822. i Kosovo 1999.
ISTORIJE: ODMETNIČKE DRŽAVE
8 Neravnopravni suvereni: 1815-1839.
9 Miroljubivi narodi: 1945.
10 Odmetničke države: 1999.
ZAKLJUČAK
11 Argumenti o Avganistanu: Ponovo o Velikim silama i odmetničkim državama
12 Zagonetka suverenosti
Odabrana bibliografija
Registar
`U novije vreme, koncepciju jednakosti iz Povelje UN podriva tendencija da se pojedine države opisuju kao „odmetničke`. Taj motiv je (ponovo) isplivao na površinu međunarodnopravne prakse (u odnosu prema zemljama poput Avganistana, Iraka i Srbije), a ponovo se sreće i u novijim teorijama međunarodnog prava. Takve zemlje se nazivaju raznim imenima: one su neuljudne, neliberalne ili kriminalne.
Što se tiče Jugoslavije, među kreatorima politike Zapada vladalo je čvrsto uverenje da je prvenstveni uzrok balkanskih trvenja bio manjak demokratije. Rezolucija Saveta bezbednosti 1160 je naglašavala da je „način da se suzbiju nasilje i terorizam na Kosovu da vlast u Beogradu ponudi kosovskim Albancima istinski politički proces`. NATO intervencija trebalo je da obezbedi mir, ne samo time što bi okončala kršenje ljudskih prava na Kosovu nego i time što bi, postojala je takva nada, prouzrokovala u Srbiji ustavnu krizu, koja bi dovela do pada Miloševića i njegovih saradnika i uvela zapadnu demokratiju u Srbiju i na Kosovo. Cilj je bio da se iz Evrope hirurški odstrani tumor autoritarizma. Nepreduzimanje akcije ugrozilo bi ,,celokupan sistem vrednosti na kome počiva naša politika`. Rezolucija Saveta bezbednosti 1160 je ovo izričito rekla u stavu koji glasi: „konkretan progres u rešavanju ozbiljnih političkih pitanja i pitanja ljudskih prava na Kosovu će popraviti međunarodni položaj Savezne Republike Jugoslavije i izglede za normalizaciju njenih međunarodnih odnosa i puno učešće u međunarodnim institucijama`. Razne izjave pre i posle intervencije samo jače ističu tu vezu između demokratije i mira i između konstitucionalizma na unutrašnjem i participacije na međunarodnom nivou.
Intervencijama NATO iz 1999. i Svete alijanse iz 1818-22. bilo je zajedničko uverenje da unutrašnja politika određuje, u izvesnoj meri, međunarodno ponašanje. To uverenje je, dalje, vodilo do stava da je (ponekad) važnije da se podrže određene vrednosti unutar međunarodnog poretka nego da se sačuva integritet sistema.`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Gerry Simpson Great Powers and Outlaw States Rene Albreht Karije Albrecht Carrie Hoze Alvarez Jose Autonomija Al Kaida Ruj Barboza Rui Barboza Geri Bas Garry Bass Pruska Toni Bler Tony Blair Bengt Broms Hedli Bul Hedley Bull Vinston Spenser Čerčil Winston Spencer Churchilledvin Dikinson Edwin Dickinson Tomas Frank Thomas Franck Gudrič Hambro Goodrich Rozain Higins Rosalyn Higgins Adolf Hitler Holbrad Holbraad Irak Iran Japan Jugoslavija Imanuel Kant Ummanuel Antonio Kaseze Cassese Robert Stjuart Kaslerej Viscount Stewart Castlereagh Jan Klark Ian Clark Koalicije Kosovo Džejms Kraford James Crawford Adolf Lande Liberalizam Džems Lorimer James Haška Konferencija Slobodan Milošević Džejms Monro James Monroe Ninčić Lasa Openhajm Lassa Oppenheim Džon Rols John Rawls Frenklin Dleano Ruzvelt Roosevelt Sankcije Džejms Braun Skot James Brown Scott Anmari Sloter Anne Marie Slaughter Sovjetski Savez Valter Šiking Walter Schucking Terorizam Fernando Teson Martin Vajt Wight Džon Vestlejk John Westlake