ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1978
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Izdavač: Izdavački centar „Komunist“ - Beograd
Biblioteka: Marksizam i savremenost
Autor: Reinhard Kühnl
Povez: tvrd sa omotom
Broj strana: 198
Sadržaj priložen na slici.
Omotnica duž jedne ivice sanirana selotejpom, sve ostalo veoma dobro očuvano.

Knjiga Reinharda Kühnla, Oblici građanske vladavine: liberalizam – fašizam, nastoji pronaći istorijsku genezu fašizma i nacizma referirajući se na ideologiju građanskog društva. Nakon što je fašizam u Drugom svetskom ratu doživeo vojni poraz, i kada su se oformirali blokovi liberalnog kapitalizma i realnog socijalizma, oba su bloka pokušavala poistovetiti pobeđenog neprijatelja (fašizam) s postojećim neprijateljem (kapitalizam ili socijalizam). Dok je socijalistička inteligencija bila potpuno saglasna sa svojim režimima i jednostavno tvrdila da su i kapitalizam i fašizam vladavine kapitala nad radom, intelektualci zapada razilazili su se u tome gde fašizam stoji u odnosu na ostala dva politička modela dvadesetog stoleća.

Glavna je ideološka struja bila liberalna i njezini su predstavnici, od Popera i Arentove do Bžežinskog i Fridriha, nastojali argumentovati da fašizam, nacizam i sovjetski socijalizam pripadaju istoj povesnoj paradigmi – Bžežinski i Fridrih su proširili i definisali pojam totalitarizma kako bi njime zajedno označili nacističku Nemačku i Sovjetski Savez, zajedno s Hanom Arent koja je, osim teorijskog rada na totalitarizmu, kritikovala i projekt politike podređene istini, tvrdeći da istina kao apolitična kategorija ne stoji ni u kakvom odnosu moći s politikom. Konačno, Poper je svoje promišljanje fašizma i socijalizma utemeljio više u svojoj kritici istoricizma kao i u kritici Platona kao izumitelja „zatvorenog društva“.

(K-52)