Cena: |
2.490 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
nova knjiga
nekorišćena
ilustrovano
kvalitetan papir
MILAN ĆURČIN
(Pančevo, 14.11.1880 — Zagreb, 20.01.1960)
Milan Ćurčin, pesnik, književni kritičar, publicista i prevodilac. Poticao je iz imućne trgovačke porodice. Osnovnu školu učio je u Pančevu, a gimnaziju u Novom Sadu. Jedan je od predstavnika srpske moderne i značajan književni istoričar, a radio je i kao docent Beogradskog univerziteta na Katedri za nemački jezik i književnost, obrađujući južnoslovensko-nemačke literarne veze. Tada izdaje i uređuje dve knjige Srpskohrvatskog almanaha (Beograd — Zagreb, 1910. i 1911). Ćurčin je 1904. doktorirao germanistiku i slavistiku u Beču sa tezom Srpska narodna poezija u nemačkoj literaturi. Teza je naredne godine objavljena u Lajpcigu, da bi na naš jezik bila prevedena 1987. povodom dvestote godišnjice Vukovog rođenja. U periodu od 1920. do 1941. u Zagrebu izlazi časopis `za kulturna, politička i društvena pitanja` pod nazivom Nova Evropa, koji uređuje i izdaje Ćurčin. Bavio se i prevođenjem (sa nemačkog, na engleski, francuski, rumunski, češki, italijanski...).
KNJIŽEVNI RAD
Književnošću se počeo baviti kao student. Prvu pesmu Veče u vrtu objavio je u Brankovom kolu. Kasnije pesmama, književnim studijama i kritikom sarađivao je u Carigradskom glasniku, Srpskom književnom glasniku, Srijemskim novinama i drugim, u to vreme, prestižnim časopisima. Javivši se u književnoj javnosti na kraju 19. i početkom 20. veka, neposredno posle Vojislava, a u isto vreme sa Rakićem, Dučićem i Disom, ovaj srpski modernista razlikovao se od prethodnog, ali i svog vremena. Donosi novo viđenje poezije i stvaralaštva u tekstu O mojim pesmama, koji se smatra manifestom moderne u našoj književnosti. Ovaj tekst se pojavio dvadeset godina pre tekstova Miloša Crnjanskog i Stanislava Vinavera. Kao sledbenik avangardne struje, ustaje protiv tradicionalizma i normativizma, zalažući se za autentičnost u stvaranju.
`U pesmi zakoni ćute, pustite osećaj!`, pevao je Ćurčin, unoseći slobodan stih, humor i prozaizme — osobine kojima razara ozbiljnu, formalnu stranu parnaso-simbolističke tradicije. Navedeni elementi došli su do izražaja u njegovoj prvoj zbirci Pesme iz 1906. godine. U ovoj zbirci čitav prvi ciklus posvetio je ljubavnoj lirici. Te pesme su često ironične, bez povezivanja ljubavi sa apsolutnim i duhovnim, a težeći ovozemaljskom (`Moja je ljubav od ovoga sveta…`). O njoj govori površno, bez unošenja u emociju, lepršavo i lako, zbog čega su se brojne polemike ticale ove knjige. Druga knjiga `Pesme` izašla je 1911. u samo šezdeset primeraka. I pored svega, njegove najpoznatije pesme Bogdan Popović je uvrstio u Antologiju novije srpske lirike, a kritičar Jovan Skerlić o njima govori u Istoriji nove srpske književnosti.
U zbirci Draga moja... objavljene su najlepše pesme Milana Ćurčina. Mladi pesnik ih je ispisivao na ilustrovanim dopisnicama i najčešće ih je slao sestri Soki u rodno Pančevo. Te dopisnice, kakvih više nema, od svojih predaka je prikupila i za štampu priredila Fedora Bikar.
BIBLIOGRAFIJA
Pesme, 1902—1905, Beograd, 1906.
Nemačka romantika, Beograd, 1906.
Gete i gospođa Štajn, Beograd, 1908.
Versifikacija Milana Rakića, Beograd,1912.
Druge pesme, Beograd, 1912.
Jampski stil u srpskom pesništvu, Beograd, 1914.
Ivan Meštrović, studija, London, 1919.
Obračun sa M. Krležom, Zagreb, 1928.
Jedan prijedlog za nacrt Ustava, sa prijateljima, Zagreb, 1937.
PUSTITE ME KAKO JA HOĆU!
Zašto uvek jedno i isto,
Zar baš mora biti jasno i čisto,
I svuda propisan broj?!
Ta pesma nije akt, i mis`o nije slovo.
A duh traži uvek novo,
I hoće da bude svoj.
Ritam će kroz muziku reči
Probiti sebi pute, I otići u pravi kraj;
U pesmi zakoni ćute — Pustite osećaj!
`...Bogdan Popović, kao prvi tumač moderne srpske poezije, već je 1903. godine naslutio `prevratnički duh` u Ćurčinovim stihovima. U pesmi Pustite me kako ja hoću! Milan Ćurčin uzvikuje:
`Zašto uvek jedno i isto,
Zar sve mora biti jasno i čisto,
I svuda propisan broj!?`
Ovo je bio otvoren poziv napuštanju tradicije, prihvaćenih formi i konvencija. Iako još uvek ne silovit napad na postojeće pesničke norme, to je bio glas koji je u srpskoj poeziji najavljivao promene koje će uslediti u narednom periodu...`
Dragan Ćalović: `Avangarda u tradiciji`
* * *
`...Modernista Milan Ćurčin u svoje pesme unosi slobodan stih, humor i prozaizme, čime je nagovestio naredno pesničko razdoblje.`
srpska književna avangarda gojko tešić stanislav vinaver