| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje Organizovani transport: 212 din |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Loznica, Loznica |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Među prvim teoretičarima rase, krajem 18. i početkom 19. veka, pojavljuje se grof Žozef Artir de Gobino. On je bio francuski aristokrata i pisac koga neki nazivaju ocem modernog rasizma. Živeo je u 19. veku, i odredio je postojanje tri rase: bele, crne i žute. Prema njegovom shvatanju, bela rasa je superiornija u odnosu na druge zbog svoje inteligencije, kulture, moralnih načela i snage volje.
Žozef Artur de Gobino (franc. Joseph Arthur comte de Gobineau; 14. jul 1816 – 1882) je bio francuski diplomata, filozof i sociolog i osnivač rasizma. Pokušavao je da dokaže da su pojedine rase značajno različite jedna od druge ne samo telesno, već i duhovno i da njihovim mešanjima nastaju padovi u razvoju.
Najpoznatije delo mu je „Esej o nejednakosti ljudskih vrsta“. Njegove misli su koristili u praksi pripadnici aparthejda i nacisti.
Gobineau [gɔbinọ`], Joseph Arthur, comte de, francuski književnik i diplomat (Ville-d’Avray, 14. VII 1816 – Torino, 13. X 1882). Zastupao Francusku u Teheranu, Ateni, Rio de Janeiru i Stockholmu. Najpoznatiji je njegov Ogled o nejednakosti ljudskih rasa (Essai sur l’inégalité des races humaines, I–II, 1853–55), u kojem raspravlja o „čistim“ i „križanim“ rasama i postavlja tezu o nadmoći arijske rase. Po njegovu mišljenju, najplemenitija je dolihocefalna, plava, germanska rasa, navodno tvorac svih velikih vrijednosti u povijesti. Takvim je pogledima Gobineau bio začetnik sudbonosne zablude o nadređenosti arijaca. U Freiburgu je profesor Ludwig Schemann osnovao (1894) društvo za programiranje „gobinizma“. Ta doktrina, dotjerana do krajnjih zaključaka zahvaljujući Vacheru de Lapougeu i primijenjena u Trećem Reichu, donijela mu je „slavu“ koja je dugo zasjenjivala književnu izvornost njegova djela. Djela: Sretni zatvorenik (Le Prisonnier chanceux, 1846), Nicolas Belavoir (1847), Gospođica Irnois (Mademoiselle Irnois, 1847), Typhainska opatija (L’Abbaye de Typhaines, 1848), Rasprava o klinopisima (Traité des écritures cunéiformes, 1861), Religije i filozofije središnje Azije (Les Religions et les philosophies dans l’Asie centrale, 1865), Povijest Perzijanaca (Histoire des Perses, 1869), Plejade (Les Pléiades, 1874), Amadis (1876) Azijske novele (Nouvelles asiatiques, 1876), Renesansa (La Renaissance, 1877) i dr.
Azijske novele je zbirka novela francuskog diplomata i pisca Josepha Arthura de Gobineaua koja je objavljena 1876. i kasnije doživjela mnoga izdanja. Pod pojmom `azijske` se ovdje podrazumijevaju orijentalne, posebice perzijske novele čija se radnja odvija na Kavkazu, u Perziji, Azerbajdžanu i Afganistanu. Gobineau je od 1854. do 1863. bio prvi sekretar francuskog veleposlanstva u Perziji, kojemu je uistinu uspjelo da se integrira u zemlji jako različitoj od zemlje porijekla (Francuske). U zbirci nailazimo i na rasne ideje, koje je autor već prije iznio u svojim esejima o rasnoj nejednakosti.
Kultura, Zagreb 1954.
Povez : tvrd ; Stranica : 259
Stanje očuvanosti: ex libris (pečat bivšeg vlasnika), na par stranica jedva primetno podvlačenje sem toga odlično